Prema dogovoru Washingtona i Teherana, na snazi je dvotjedno primirje koje bi, barem u teoriji, trebalo omogućiti siguran i slobodan prolaz kroz Hormuški tjesnac. U praksi, međutim, promet je i dalje gotovo pa paraliziran.
U prva 24 sata od proglašenja prekida vatre samo su dva od gotovo tisuću brodova zaglavljenih u Perzijskom zaljevu prošla kroz tjesnac, a Iran nameće niz nejasnih uvjeta koji bi povratak na predratnu normalu mogli znatno usporiti.
Prema podacima Marine Traffica, u srijedu ujutro prošli su liberijski brod Daytona Beach i grčki brod za rasuti tereti NJ Earth, dok su još dva potpuno natovarena kineska naftna tankera u četvrtak čekala odobrenje za napuštanje Zaljeva.
Stručnjak nam je objasnio što će sad biti s cijenama nafte: ‘Upravo gledamo borbu za petrodolar‘
Dopuštenje mornarice
Tranzit je, unatoč primirju, i dalje otežan iz nekoliko razloga. Kao prvo, sva plovila moraju tražiti dopuštenje iranskih vlasti, odnosno mornarice Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Time Teheran de facto kontrolira tko, kada i pod kojim uvjetima prolazi kroz jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. "Morate dobiti dopuštenje iranske mornarice Sepah za prolazak kroz tjesnac. Ako bilo koji brod pokuša proći bez dopuštenja, bit će uništen", čuo se iranski dužnosnik na audiosnimci koju je Wall Street Journalu podijelio član posade jednog broda.
Da bi dodatno učvrstio nadzor, Iran preusmjerava brodove koji dobiju dozvolu kroz uski prolaz kod otoka Larak. Prema pisanju britanskog Timesa, ondje je stacioniran iranski časnik koji dalekozorom vizualno provjerava i usmjerava promet.
"Razlog je omogućiti fizičku kontrolu, da netko osobno potvrdi podatke o brodu. Ideja o masovnom povratku prometa nije realna. Iran i dalje kontrolira tjesnac, a način na koji će provoditi odobrenja bit će presudan. Trenutačno govorimo o jednom ili dva broda dnevno", rekao je Richard Meade, glavni urednik časopisa Lloyd‘s List.
Više od 800 brodova i dalje čeka u Perzijskom zaljevu, a promet kroz tjesnac pao je oko 95 posto od početka ožujka. Prije rata kroz Hormuz je prolazila oko četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom i gotovo petina LNG-a.
Blizina iranske obale dodatno komplicira situaciju: cijeli tjesnac nalazi se unutar dosega iranskih projektila i dronova. Teheran tvrdi i da je postavio morske mine, a karte Hormuza koje su objavile iranske poluslužbene agencije ISNA i Tasnim sugeriraju postojanje tzv. opasnih zona u dijelu tjesnaca bliže omanskoj obali, čime se brodove praktički usmjerava prema iranskoj strani plovnog puta. Tjesnac se nalazi u teritorijalnim vodama Omana i Irana, a navodno obje zemlje dijele zaradu od naplate tranzita.
Prema ranijim izvješćima Associated Pressa, prolaz se naplaćuje u iznosu oko dva milijuna dolara po brodu ili jedan dolar po barelu sirove nafte. No taj iznos moguće je platiti isključivo u juanima ili kriptovalutama.
Europski trust mozgova Bruegel izračunao je da bi, pri cijeni od jednog do dva dolara po barelu, globalna cijena nafte porasla tek za 0,05 do 0,40 dolara po barelu u odnosu na razinu prije rata, što je zanemariv udio u ukupnom rastu cijena od oko 35 do 40 dolara po barelu od početka rata.
Najveći trošak bi pritom snosile zemlje Zaljeva, ali Bruegel kaže da bi im se to i dalje više isplatilo od gubitka prihoda uzrokovanog zatvaranjem prolaza.
No problem je što bi takav model izravno kršio međunarodno pravo. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, svi brodovi uživaju pravo "tranzitnog prolaza", koji mora biti kontinuiran, brz i nesmetan.
Hormuz nije usporediv sa Sueskim kanalom, ističe Bruegel, jer ondje egipatska vlada legalno naplaćuje cestarinu za održavanje infrastrukture. Također se postavlja pitanje zašto bi Europa i SAD dopustili IRGC-u, koji smatraju terorističkom organizacijom, da zarađuje na tranzitu.
Multinacionalna pratnja
Donald Trump spominjao je mogućnost zajedničkog američko-iranskog modela upravljanja prometom i naplatom, no europski dužnosnici prema takvim idejama ostaju skeptični.
"Ako dopustimo naplatu za prolaz kroz vode koje su dosad bile otvorene, otvorit ćemo vrata sličnim praksama diljem svijeta", upozorila je šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas tijekom posjeta Abu Dhabiju.
U međuvremenu, koalicija predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, s više od 40 zemalja uključujući europske države, Japan i Kanadu, obećala je pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, piše Bloomberg.
No njezin opseg i vodstvo zasad ostaju nejasni. Multinacionalna pratnja zahtijevala bi brojne ratne brodove, što ograničava normalan promet.
Brodovi istovremeno žele izbjeći američku pratnju zbog mogućeg rizika od napada. Ključno pitanje ostaje hoće li Iran uopće dopustiti prisutnost stranih ratnih brodova. "Uloga koalicije ovisit će o spremnosti Irana da dopusti slobodan prolaz, kako to predviđa međunarodno pravo", zaključuje za The Times umirovljeni komodor Steve Prest.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....