BEOGRADSKE ULICE

Pripadnici četničkog pokreta mijenjaju hrvatske velikane i gradove, prijedloge davao i poznati povjesničar

Promjena naziva ulica nije novost na ovim prostorima, a gradovi su u Hrvatskoj već odavno zamijenili sva ‘srpska‘ imena ulica.

Beogradske ulice/Ilustracija

 -/Photoalto/Profimedia

Nakon prošlogodišnjih promjena imena ulica u Beogradu i kraj ove godine obilježila je navala novih imena ulica koja, kako kažu, "odgovaraju povijesnim i nacionalnim obilježjima Srbije", iako su neki i prilično kontroverzni.

Najviše se mijenjaju ulice s imenima ličnosti ili toponimima iz drugih krajeva bivše Jugoslavije, pišu beogradski mediji. Tako bi Šibenska ulica bila preimenovana u čast Ivana Fregla, majora starojugoslavenske vojske, Slovenca koji se borio u redovima četnika Draže Mihailovića. Ljudevit Posavski, koji se u srednjem vijeku borio protiv Franaka, gubi ulicu u korist majora Aleksandra Mišića, sina vojvode Živojina Mišića, koji je također bio dio četničkog ravnogorskog kolaboracionističkog pokreta tijekom Drugoga svjetskog rata. Zanimljivo je da je prijedlog za dodjelu ulice pripadnicima četničkog pokreta podnio poznati srbijanski povjesničar i desničar Bojan Dimitrijević.

No, treba podsjetiti da promjena naziva ulica nije novost na ovim prostorima te da su gradovi u Hrvatskoj već odavno zamijenili sva "srpska" imena ulica, kao i većinu ulica koje podsjećaju na antifašističku borbu i partizanski pokret iz Drugoga svjetskog rata. Tako da ne bude "rugala se sova sjenici" jer nije to nešto zbog čega bismo se ovdje trebali posebno zgražavati, ali je znakovito kao i u Hrvatskoj.

Portal nove regionalne TV postaje Una piše kako će Riječka ulica u Beogradu postati Ulica kneginje Julije, a Ulica vojvode Hrvoja ostaje kneževa, ali kneza Stracimira, vladara i brata Stefana Nemanje. Ulicu će izgubiti i Kornati jer će se ona prozvati po francuskom liječniku Henryju Jamesu. Isto tako ulicu bi dobio jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca druge polovice 20. stoljeća srpskog podrijetla Vladan Desnica, koji bi se "uselio" u Lošinjsku. Ulicu će izgubiti slovenski književnik Fran Levstik, a umjesto njega dobit će je George Frost Kennan, ambasador SAD-a u Jugoslaviji u vrijeme hladnog rata. Ulicu je izgubio i Sušak jer je taj prostor dobila jedna od prvih srpskih književnica Draginja Gavrilović. I dok su neki književnici dobili ulice, neki su ih izgubili, poput hrvatskog antifašista i književnika Augusta Cesarca, kojeg su na Dotrščini kod Zagreba strijeljali ustaše, koji je ustupio mjesto caru Herakliju, osnivaču dinastije koja je vladala Bizantom od 610. do 717. godine. I neke druge povijesne ličnosti dobit će svoje ulice, poput Justinijana I., posljednjeg rimskog cara, po kojem će se nazvati sadašnja Splitska ulica.

Hrvatski političar s početka 20. stoljeća i član Jugoslavenskog odbora Frano Supilo gubi ulicu, a umjesto njega dobiva je Kosara Cvetković, srpska književnica, slikarica i kazališna kritičarka. Ulicu gubi i vođa Seljačke bune u Zagorju Matija Gubec, a na njegovo mjesto dolazi Jelka Bojkić Makavejev, prva žena koja je diplomirala veterinu u Kraljevini Jugoslaviji te liderica Ženske studentske organizacije Sveučilišta u Zagrebu. Kako pišu beogradski mediji, ulice u Beogradu dobili su i "dubrovački Srbi Ivan Stojanović i Nikša Gradi". Nikša Gradi, prezimenom Gradić, hrvatski je književnik, a Stojanović je dubrovački katolički svećenik, kanonik i doživotni predstojnik rimokatoličkoga Dubrovačkog dekanata, član srbokatoličkog pokreta. I biskup Strossmayer, osnivač Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, otići će s beogradskih ulica, a njegovo mjesto zauzet će knez Pavle Karađorđević, brat u atentatu ubijenog Aleksandra Karađorđevića, koji je bio namjesnik maloljetnom kralju Petru, a podržao je i pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu 1941. godine. Ulica Petra Zrinjskog u Zemunu postat će Ulica princeze Olivere koja je bila najmlađa kći kneza Lazara Hrebljanovića i kneginje Milice, za koju se tvrdi da je nepravedno zaboravljena i zaobiđena u srpskoj povijesti.

"Nema potrebe da Strossmayer ima ulicu u Beogradu jer ni na koji način nije zadužio naš narod. Knez Pavle Karađorđević nikada nije dobio ulicu, a zaslužio je ako ni zbog čega drugog, zbog slika i umjetničkih djela koje je ostavio Narodnom muzeju", izjavio je dogradonačelnik Beograda Goran Vesić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2022 16:12