IGRE OKO PRATASA

Problem ključnog otočića: ‘Ako ga Kina zauzme, ili će se SAD osramotiti, ili slijedi totalni rat‘

U think tanku Centar za novu američku sigurnost stručnjaci za obranu odigrali su ratnu igru koja je simulirala udar na Pratas
kineski nosač aviona Liaoning
 Eyepress Via Afp/Afp/Profime

Ako Kina odluči zauzeti otok Pratas, mali atol pod kontrolom Taipeija, Sjedinjene Države ne bi nikako mogle učinkovito odgovoriti na taj izazov bez eskalacije sukoba i izbijanja rata između Pekinga i Washingtona.

Taj je zaključak proizašao iz izvještaja Centra za novu američku sigurnost, think tanka u kojem su stručnjaci za obranu i vanjsku politiku odigrali ratnu igru koja je simulirala upravo takav scenarij.

Pratas je otočić samo tri kilometara dug i oko kilometar širok na svojem "najdebljem" dijelu. Nalazi se oko 300 kilometara jugoistočno od Hong Konga i oko 400 kilometara jugozapadno od Tajvana. Na njemu se nalazi omanja vojna baza u kojoj je smješteno petstotinjak tajvanskih marinaca, a vojni analitičari već dugo upozoravaju da bi taj otok Kini mogao poslužiti da ispita odlučnost međunarodne zajednice u obrani tajvanskog suvereniteta.

U scenariju iz ratne igre sudjelovali su tajvanski, američki i regionalni stručnjaci, a scenarij je počeo kineskom vojnom agresijom na Pratas. Kineske snage, uz podršku mornarice i zrakoplovstva kineske Narodnooslobodilačke armije (PLA), s lakoćom su nadjačale bojnu tajvanskih marinaca na Pratasu i zauzele otok.

Pomorske baze

Jednom kada se situacija na tlu promijenila, Sjedinjene Države i Tajvan imali su vrlo malo opcija za pokušaj povratka na status quo bez daljnje eskalacije sukoba. Tim koji je predstavljao kinesku stranu izbjegavao je daljnju eskalaciju i samo je držao svoj novoosvojeni teritorij, što je bilo posebno lako s obzirom na blizinu kineskih vojnih i pomorskih baza.

Američka strana bila je prisiljena poslati veću količinu svojih snaga daleko od svojih baza na način koji bi bilo teško održavati na dulji rok. Agresivni vojni odgovor vjerojatno bi doveo do eskalacije i izbijanja rata s Kinom, što su i američki i tajvanski timovi htjeli izbjeći po svaku cijenu. Ekonomske sankcije protiv Kine djelovale su presporo i bile su preslabe da bi prisilile Kinu da napusti svoj novi otok.

Kina je u prošlosti već pokazala da ne poštuje presude međunarodnih sudova kada se radi o teritoriju u Južnome kineskom moru, koji Peking u cijelosti smatra svojim. Kineske brodice - navodno ribarske - zaposjele su tako 1995. greben Mischief, unutar filipinskoga gospodarskog pojasa.

image
Tajvanski marinci na Pratasu
Tao-chuan Yeh/Afp/Profimedia

Ubrzo su se kraj grebena pojavila jaružala, uništila koralje i pretvorila ga u veliki umjetni otok na kojem su danas vojna baza, pista za zrakoplove i sustavi protuzračne obrane. Međunarodni arbitražni sud presudio je 2016. da se radi o teritoriju Filipina, no Kina je odbila prihvatiti presudu te otok i dalje brani svojim vojnim snagama. Manila ga ne može dobiti natrag bez upotrebe sile koja bi, pak, dovela do eskalacije sukoba i potencijalno izravnog rata s Pekingom.

Sličan bi se scenarij mogao očekivati u slučaju osvajanja Pratasa - Kina bi tvrdila da je riječ o njezinu teritoriju, kao što tvrdi i za Tajvan, te bi ga branila silom i ne bi ga prepustila Taipeiju bez obzira na pritisak međunarodne zajednice.

Strategija odvraćanja

Stručnjaci iz Centra, koji su odigrali ratnu igru osvajanja Pratasa, stoga su zaključili kako je nužno djelovati proaktivno i odvratiti Kinu od pokušaja osvajanja malog atola. SAD i Tajvan već danas bi trebali koordinirano graditi strategiju odvraćanja od ograničene kineske agresije.

Autori izvještaja tvrde kako je prijeko potrebna suradnja s Japanom u izradi ove strategije jer bi ona mogla promijeniti kineske procjene vojnih i diplomatskih rizika koji proizlaze iz njezine agresije. Japansko bi sudjelovanje omogućilo koordiniranje s Indijom i Australijom kroz takozvani Quad te stvoriti prilike za suradnju s drugim državama čije teritorije svojata Kina, poput Vijetnama i Filipina.

Napetosti između Pekinga s jedne strane te Washingtona i Taipeija s druge sve su izraženije posljednjih mjeseci u kojima Kina šalje rekordan broj svojih vojnih zrakoplova u tajvansku zonu protuzračne obrane.

Prošli je vikend Kina, zajedno s Rusijom, održala vojnu vježbu u sklopu koje su bojni brodovi obje države oplovili Honshu, najveći japanski otok.

S američke strane, predsjednik Joe Biden rekao je prošli tjedan da SAD ima obavezu obraniti Tajvan, iako se Bijela kuća poslije izvlačila kako nije došlo do promjene u javnom stavu Washingtona, koji je namjerno neodređen po pitanju obrane otoka. Državni tajnik Antony Blinken zatražio je da se Tajvanu dopusti "značajno sudjelovanje" u tijelima UN-a, što Kina smatra provokacijom - puzajućim pokušajem priznanja neovisnosti otoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 03:44