STARI SUKOBI

Problemi Sjeverne Makedonije s Bugarskom: Zar nije bilo dosta muke s Grcima?

Bugarska ministrica vanjskih poslova jednom je izjavom stala na put Makedoniji da napokon otvori pristupne pregovore s Bruxellesom
Zoran Zaev
 Str/AFP

Ne možeš s jedne strane tražiti i željeti ulazak u EU i demokratizaciju društva, a s druge veličati jednog od najmračnijih diktatora - J. B Tita. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da ta država funkcionira onako kako su je zamislili Staljin i Tito. Tako završavamo posao Moskve - rekla je, ne trepnuvši bez ikakve ograde Ekaterin Zaharijeva, bugarska ministrica vanjskih poslova, i ovim plitkim balkanskim povijesnim kalamburom presudila svom susjedu Sjevernoj Makedoniji i onemogućila joj konačno otvaranje pristupnih pregovora s Bruxellesom.

Tako se nastavljaju igre bez granica i muke po Makedoniji koja je prvo bila više od dva desetljeća talac Grčke, zbog osporavanja njezina državnog imena, da bi onda konačno dogovorili novo ime - Sjeverna Makedonija, koje je zadovoljilo južnog susjeda. Ali taman kad se činilo da su se za tu nekadašnju najsiromašniju jugoslavensku republiku otvorile euroatlantske perspektive, pojavio se novi problem - iskočila je Bugarska sa svojim zahtjevima i lupila veto na pregovarački proces. Njemačko predsjedanje EU tako je bremenito krucijalnom mađarsko-poljskom (možda se priključi i Janša) blokadom proračuna koji može blokirati funkcioniranje same Unije, a sada još u svemu tome i ovaj bugarski kapric prema Makedoniji (dodajmo da je Nizozemska uložila veto na početak pregovora s Albanijom dok ne sredi funkcioniranje Ustavnog suda te u praksi ne provede Zakon o medijima).

Ukratko - u Sofiji negiraju makedonsku samobitnost i identitet, nazivaju Makedonce Bugarima koje je "Tito natjerao da se izjašnjavaju drukčije" te inzistiraju da su Makedonci tek "Bugari ispranog mozga". U promemoriji koju su poslali svim članicama EU objašnjavaju svoj veto i pišu kako nemaju ništa protiv da se jezik zove makedonski, ali moraju u ustavu potvrditi da je riječ o "dijalektu bugarskog jezika" te da im "identitet ima bugarsko podrijetlo".

Iz Sofije poručuju da oni nisu protiv ulaska Makedonije u EU, ali ističu veliko "ali", po njima pristupanje Sjeverne Makedonije Uniji pruža priliku da ona raskine s, kako kažu, ideološkim naslijeđem i praksom komunističke Jugoslavije. Podsjetimo da su odnosi bivše Jugoslavije i komunističke Bugarske bili loši upravo zbog njihova stalnog negiranja opstojnosti makedonske nacije i njihova posebnog kulturološkog i povijesnog identiteta.

Uvredljive konstatacije

Makedonski povjesničar Petar Todorov kaže nam da problem, točnije spor oko prošlosti regije Makedonije, identiteta etničkih Makedonaca i makedonske manjine u Bugarskoj traje već desetljećima. Ranije je taj sukob bio u marksističkom kontekstu, a danas u europskom kontekstu, i on je dio EU integracija Makedonije. - Ono što se traži od makedonske vlade je teško shvatiti. Naime, traži se da vlada Sjeverne Makedonije prihvati određeni etnonacionalistički narativ o prošlosti koji bugarski dužnosnici smatraju jedinom 'povijesnom istinom', a to je da su Makedonci i makedonski jezik bugarskog porijekla - kaže Todorov.

- Za mene, kao Makedonca, a vjerujem i za brojne etničke Makedonce, to su vrlo uvredljive konstatacije, pogotovo što službena Sofija tvrdi da je ideja makedonske nacije antibugarski čin i prepreka za članstvo u EU - kaže nam nadalje Todorov koji ističe da ne shvaća kako makedonski identitet može biti prijetnja bugarskom identitetu i članstvu u EU. - Ali svi znaju da je negiranje identiteta jednom narodu prijetnja Uniji i njezinim vrijednostima - nastavlja Todorov.

- Mi smo promijenili svoje ime, potaknuti obećanj ima EU, da nam to otvara vrata euroatlantskim integracijama, ali ova bugarska blokada nije samo prijevara makedonskih građana, nego i izdaja europskih vrijednosti na kojima se temelji EU - ističu u skopskom Institutu za demokraciju Europskog instituta za politiku i think-tanka Eurothink.

Sitničavi susjedi

Dakle, rekli bismo, ništa novo na ovim prostorima, a Makedonce i dalje smatraju neželjenim djetetom Balkana. Podsjetimo da je Makedonija još 2005. godine s Hrvatskom dobila status bruxelleskog kandidata. Hrvatska je već, evo, sedam godina dio EU, a europska sudbina Skoplja još je u rukama sitničavih i zajedljivih susjeda. Makedonija je još 2009. godine bila u krugu s Hrvatskom i Albanijom da uđe u NATO ali zbog spomenutog grčkog inata oko imena to se dogodilo usred pandemijskog ožujku ove 2020. godine. Za Petra Todorova ovo je još jedan problem, jer je, kaže, nedopustivo da Vlade i političari odlučuju što je "povijesna istina". - Ako prihvatimo to, onda smo na dobar put da se vratimo autoritarnim režimima koji su određivali što je i kako se "pravilno" tumači prošlost - kaže Todorov.

Premu njemu, blokada pristupnih pregovora pokazuje da bugarska vlada ozbiljno misli. - Mnogi analitičari zaboravljaju da ovaj problem nije samo stvar političke retorike uoči parlamentarnih izbora u Bugarskoj, nego je to zapravo činjenica da veći dio političke elite u Bugarskoj duboko vjeruje u taj nacional-romantičarski, isključivi narativ o Makedoniji i Makedoncima - kaže nam Todorov. Zbog toga, smatra, u Sofiji su ozbiljni u odluci da zaustave Makedoniju na putu prema EU, a članice EU moraju ozbiljno uzeti u obzir to pitanje i problem, jer to nisu bezazlene prijetnje samo za Balkan, nego i za EU u cjelini. I njemački državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth na bugarski veto je odgovorio da "proces proširenja EU ne smije i ne može biti talac bilateralnih zahtjeva i odnosa pojedinih zemalja članica".

Doduše, unatoč tome, bugarska blokada bit će ispoštovana, kao što znamo da se i hrvatski pregovarački okvir bio oduljio zbog slovenskog veta uvjetovanog problemima oko granice u Piranskom zaljevu. I tada su u Bruxellesu govorili da bilateralni odnosi ne mogu biti razlog za blokadu, ali se ni tada bruxelleski mehanizmi i birokracija nisu pomakli, pogotovo jer bugarski ministar obrane Krasimir Karakačanov ističe u tamošnjim medijima da "nitko ne vrši pritisak na Bugarsku da odustane od veta i dopusti početak pregovora".

Borba s vjetrenjačama

I proeuropski premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, koji se od Prespanskog dogovora s Grčkom o promjeni imena, u svoj zemlji, bori s vjetrenjačama i stalnom opstrukcijom u vezi s tim, razočaran je ne samo ponašanjem Sofije, nego i ponašanjem Bruxellesa, koji ionako nije načisto oko politike proširenja na zemlje koje ionako smatra rubovima Europe. Bugarski je veto, kaže Zaev, s obzirom na sve što je Makedonija dosad učinila, "najvećim poraz EU", ali i "velika nepravda" prema Makedoniji.

No, stoga Todorov smatra da se u ovoj situaciji ne smije dopustiti da makedonski nacionalizam dobije na snazi, a da Makedonci preuzmu ulogu žrtve. - To bi bilo vrlo opasno jer na kraju će stradati međuetnički odnosi u Makedoniji, a ne samo odnosi Makedonije s njezinim susjedima - ističe makedonski povjesničar. Inače, u Sofiji su predložili osnivanje zajedničke povijesne Komisije koja bi, kako kažu, razriješila sporove oko tih identitetskih pitanja, ali u Skoplju nisu baš oduševljeni tom idejom,

Doduše, treba reći da brojni Makedonci, njih više od 100.000, ima i bugarsko državljanstvo, a Bugarska je jako pojednostavila proceduru dobivanja bugarskog državljanstva za Makedonce, što im je također adut kojim barataju. Više od 250.000 Makedonaca iskoristilo je tu mogućnost. Osim toga, na stolu vaseljenskog (carigradskog) patrijarha Bartolomeja je prijedlog priznanja autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije, protiv čega je SPC, ali začudo nije Bugarska pravoslavna crkva jer su je, navodno, makedonska "braća" spremna priznati kao "Crkvu Majku".

Dakle, svjedoci smo da se razvlačenje Makedonije nastavlja i da će EU dobiti još jedan problem na svojim leđima koji zasigurno neće biti dobro primljen u "starim članicama", nego će im biti dodatni "dokaz" da širenje EU treba dodatnu raspravu i delikatniji pristup, a dotad će Sjeverna Makedonija živjeti na (lažnim) obećanjima i stalnim kompromisima koji se od nje očekuju, umjesto da se kriza riješi upravo putem bruxelleskih mehanizama i njezinih vrijednosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 20:09