Šaputanje na jastuku, da, to je pravi termin i koristi se od pamtivijeka. Poslati muškarcu koji posjeduje osjetljive informacije predivnu ženu koja će ga opčiniti svojim čarima do te mjere da će zaboraviti na svoje obveze. I u tom stanju sladostrašća odati najtajnije tajne svoje zemlje mrskom neprijatelju te tako dovesti sunarodnjake u pogibelj.
Lijepe, privlačne špijunke koje su spremne na sve da se dokopaju informacija.
A najpoznatija među njima je Mata Hari, čarobna plesačica čije je ime postalo simbol za špijunku, ali dvostruku. Jer, ta je divna žena radila za dvije strane, francusku i njemačku, tijekom Prvoga svjetskog rata. No, ovih je dana objavljena knjiga koja baca novo svjetlo na njezin slučaj. Naime, povjesničarka Mary Craig je nakon istraživanja po prašnjavim arhivima tajnih službi otkrila da su Britanci bili prvi koji su nanjušili da bi Mata Hari mogla biti dvostruka agentica.
“Motriti je”
Ona je 1915. godine prvi put došla u Britaniju, a tada tek osnovana protunjemačka obavještajna služba MI5 (kratica za Military Ingelligence, Vojna obavještajna služba, koja se bavi unutarnjim obavještajnim pitanjima) zainteresirala se za nju jer im je nakon dolaska dala kontradiktorne informacije. Evo kako je glasio zaključak istražitelja: “Iako je bila pomno pretražena i nije pronađeno ništa inkriminirajuće, policija i vojska smatraju da je sumnjiva i zbog toga treba motriti njezino daljnje kretanje”. Svim je lukama poslana poruka da se Mati Hari “treba uskratiti dozvola za povratak u Ujedinjeno Kraljevstvo”. Dakle, britanska tajna služba tada je još radila vrlo kvalitetno - nakon Drugoga svjetskog rata dogodit će im se niz skandala, od kojih je onaj s Kimom Philbyjem najgori, pa su stoga morali posegnuti za fikcionalnim likom agenta 007 da bi u javnosti stvorili pozitivniju sliku o sebi.
Šefova taština
Kopiju izvješća poslali su Francuzima koji se na to nisu obazirali jer su bili uvjereni da su je oni bolje procijenili. I pogriješili su. A to sebi nije mogao priznati Georges Ladoux, tadašnji čelnik francuske obavještajne službe, koji je osobno unovačio Matu Hari kako bi mu pribavljala njemačke tajne. No, i oni su se obavještajno iskazali početkom Drugoga svjetskog rata kad nisu imali nikakve informacije da će ih Hitler napasti preko Belgije kako bi zaobišao jedan od najnekorisnijih fortifikacijskih objekata, Maginotovu liniju. A i poslije su im zemljom relativno slobodno švrljali teroristi, nažalost sve donedavno.
Richard Tinsley, britanski agent koji je radio u Nizozemskoj, javio je 3. veljače 1916. godine da plesačica ima financijskih problema te da je primila “15.000 franaka od njemačke ambasade”. “Sumnjam da je ona u Francuskoj u važnoj misiji za Njemačku.” Trinaest dana poslije isti agent potvrđuje svoje prijašnje izvješće te dodaje da su joj “Nijemci položili novac u banku”. Šest dana poslije šalju poruku Francuzima da je Mata Hari osoba koja bi odmah bila uhićena da stupi na britansko tlo.
Čvrsti dokazi
Naime, tumači Mary Craig, Britanci nisu imali čvrste dokaze da potvrde svoje sumnje. A onda je Mata Hari otputovala u Španjolsku gdje se susrela s atašeom njemačke vojske koji joj je dao 3500 franaka.
Francuzi nakon toga dešifriraju poruku njemačkog agenta kodnog imena H21 koji javlja da je ta suma bila isplaćena u Španjolskoj. Odmah nakon toga Mata Hari je uhićena u svojoj sobi u Elizejskoj palači te osuđena na smrt. Prije 100 godina je izašla pred streljački vod i ubijena.
Britanka koja je 40 godina radila za KGB i princeza koju su strijeljali Kinezi
Melita Norwood
Britanska službenica koja je punih 40 godina, od 1937. kad je vrbovana, dostavljala sovjetskom KGB-u državne tajne. U Moskvi su je smatrali “najvažnijom špijunkom koju je SSSR ikad unovačio”. Razotkrivena je tek kad je u Britaniju 1992. godine prebjegao Vasilij Mitrohin, dužnosnik KGB-a. Meliti Norwood nikad nije suđeno, a svoje je djelovanje objasnila: “To sam napravila ne zbog novca, nego da spriječim propast novog sustava koji je, uz tešku muku, dao običnim ljudima hranu, dobro obrazovanje i zdravstveni sustav”.
Ethel Rosenberg
Sa suprugom Juliusom radila je u laboratorijima gdje su joj bile dostupne tajne atomskog oružja, koje je dostavila svojim sovjetskim naredbodavcima. Vrbovao ju je 1942. godine poznati sovjetski špijun Semjon Semjonov. Njezin je slučaj godinama smatran upitnim sve dok 2014. povjesničari nisu u ruskim arhivima pronašli potvrdu njezina špijunskog djelovanja. Bila je osuđena na smrt.
Anna Chapman
Mnogi i danas sumnjaju da je riječ o špijunki, ali njezina je mreža razbijena 2010. godine dok je u posjetu Sjedinjenim Državama bio tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev. Rođena je kao Ana Kuščjenko, radila je kao model, a udala se za Britanca i tako lako ušla u SAD. Nakon što je protjerana, ruski predsjednik Vladimir Putin ju je odlikovao, a pojavile su se i priče da su bili u ljubavnoj vezi.
Yoshiko Kawashima
Kineska princeza koja je postala špijunka u korist carskog Japana. Rođena je u Japanu, a koliko je bila važna tadašnjem dvoru, najbolje govori podatak da su je zvali “istočnom Matom Hari”. Sudili su joj nakon Drugoga svjetskog rata i smaknuta je 1948. godine. (Ž.T.)