Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u četvrtak u Sibiuu, u Rumunjskoj na izvanrednom summitu na kojem će razgovarati o budućnosti Unije i nastojati pokazati zajedništvo, a neslužbeno će se razgovarati i o izboru novih čelnika europskih institucija nakon izbora za Europski parlament.
Čelnici 27-orice trebali bi se na summitu usuglasiti o obrisima strateške agende za razdoblje 2019-2024 te usvojiti deklaraciju kojoj će iznijeti deset zavjeta budućim generacijama.
"Predložit ću usvajanje Deklaracije iz Sibiua, u kojoj ćemo poslati poruku jedinstva", napisao je u pozivnom pismu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Prema nacrtu deklaracije čelnici bi trebali obećati da će braniti Europu i ostati ujedinjeni te da će govoriti jednim glasom.
Izjava će sadržavati deset zavjeta: da će braniti jednu i cjelovitu Europu, pokazati jedinstvo i solidarnost u dobru i u zlu, uvijek nastojati doći do zajedničkih rješenja, čuvati europski način života, demokraciju i vladavinu prava, nastojati postići rezultate u područjima koja su važna za građane, držati se načela pravednosti bilo da je riječ o tržištu rada, blagostanju, gospodarstvu ili digitalnoj transformaciji, osigurati potrebne alate i sredstva za ispunjenje ambicija i ciljeva, osigurati budućnost za nove naraštaje Europljana, investirati u mlade, štititi građane koristeći svoju "meku i tvrdu moć" u suradnji s međunarodnim partnerima te da će Europa biti odgovoran globalni lider u razvijanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, u čuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
"Potvrđujemo naše uvjerenje da smo, kada smo ujedinjeni, snažniji u sve nestabilnijem i izazovnijem svijetu. Preuzimamo odgovornost da kao lideri učinimo našu Uniju snažnijom i našu budućnost svjetlijom i istodobno potvrđujemo europsku perspektivu ostalih europskih država. Stoga danas jednoglasno prihvaćamo 10 zavjeta koji će nam pomoći da preuzmemo tu odgovornost", kaže se u nacrtu deklaracije.
Čelnici bi također trebali usuglasiti obrise Strateške agende za razdoblje 2019-2024 na temelju čega će se početi raditi na njezinu nacrtu i koji bi trebao biti prihvaćen na summitu u lipnju.
Na summitu će se na marginama također razgovorati o postupku imenovanja novih čelnika europskih institucija nakon europskih izbora. Očekuje se da će Tusk u Sibiuu najaviti sazivanje izvanrednog summita, dva dana nakon izbora 28. svibnja na kojem bi se razgovaralo o rezultatima izbora i o kadrovskim pitanjima.
Očekuje se da bi Tusk na tom postizbornom summitu mogao tražiti mandat za pregovore s Europskim parlamentom o imenovanju novog predsjednika Europske komisije. Imenovanje novog predsjednika Komisije bit će dio paketa unutar kojeg se moraju dogovoriti nove osobe na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te još niza drugih kadrovskih rješenja.
Ovaj put će se definitivno potvrditi hoće li se ustaliti izbor predsjednika Europske komisije po modelu "spitzenkandidata", po kojem je izabran sadašnji predsjednik, ili će taj model biti definitivno pokopan.
U Europskom vijeću, najvišem političkom tijelu EU, koji čine čelnici zemalja članica, nema suglasnosti oko toga pitanja. Europsko vijeće se ne želi obvezati na automatizam da će vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova dobiti potporu. Lisabonski ugovor po tom pitanju nije jasan. Samo se navodi da predsjednika Europske komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima europskih izbora. S druge strane u Europskom parlamentu prijete da neće prihvatiti nijednog kandidata koji se nije natjecao kao "spitzenkandidat" na izborima.
Nakon imenovanja u Europskom vijeću, što bi se prema planovima trebalo dogoditi na summitu u lipnju, imenovani predsjednik Komisije mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Nakon toga, predsjednik u dogovoru s državama članicama imenuje povjerenike koji moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Na kraju, Europski parlament mora potvrditi cijelu Komisiju.
Vodeći kandidat najjače političke skupine Europske pučke stranke je Nijemac Manfred Weber, socijaldemokratski kandidat je Nizozemac Timmermans. Osim njih dvojice, još se kao mogući predsjednik Komisije spominje Michel Barnier.
Što se tiče izbora novog predsjednika Europskog vijeća - sadašnjem Donaldu Tusku mandat istječe krajem studenoga - kao najčešći kandidati neslužbeno se spominju njemačka kancelerka Angela Merkel, belgijski premijer Charles Michel i nizozemski Mark Rutte. Kao mogući kandidati za predsjednika Europske središnje banke spominju se bivši i sadašnji guverneri finske središnje banke Erkki Liikanen i Olli Rehn te guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann.
Kod izbora novih čelnih ljudi mora se voditi računa o ravnoteži između velikih i malih zemalja članica, o zemljopisnoj i spolnoj ravnoteži tako da se unutar paketa mogu naći imena koja u početku nitko nije spominjao, a ponekad se i potvrde nagađanja.
U srijedu je, dan uoči summita, skupina od osam zemalja članica, Belgija, Danska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska, uputila zajednički apel da se hitno djeluje u borbi protiv klimatskih promjena.
"Borba protiv klimatskih promjena zbog svoje fundamentalne važnosti za budućnost Europe mora i kao izazov i kao prigoda biti zaglavni kamen Strateške agende za razdoblje 2019-2024", kaže se u tekstu koji je potpisalo osam zemalja.
Tekst je poslan svim zemljama članicama i zemlje potpisnice očekuju da ga svi prihvate.
U tekstu se traži da EU mora ispuniti cilj o nultom ispuštanju stakleničkih plinova najkasnije do 2050. U vezi s tim predlaže se da najmanja 25 posto europskog proračuna bude namijenjeno za projekte koji pomažu u borbi protiv klimatskih promjena.
Summit u transilvanijskom gradu Sibiuu održava se na Dan Europe. Prvotno je bilo zamišljeno da se održi 30. ožujka, odmah nakon predviđenog izlaska Velike Britanije, koja je EU trebala napustiti 29. ožujka, kako bi se na taj način simbolično označio početak nove Europske unije s 27 članica.
Kasnije je summit pomaknut na 9. svibnja, a u međuvremenu Europska unija je dva puta odobrila odgodu izlaska Velike Britanije i prema zadnjoj odluci Brexit je odgođen do 31. listopada ove godine.
Summit u Sibiuu trebao je označiti završetak procesa razmišljanja o budućnosti EU, koji je započeo nakon britanskog referenduma o napuštanju EU-a i izvanrednim sastankom u Bratislavi u rujnu 2016. i koji je nastavljen usvajanjem Rimske deklaracije u ožujku 2017.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o stanju Unije u rujnu 2017. rekao da bi summit u Sibiuu trebao biti trenutak kada ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu (...) Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj čvrsto stojimo uz sve svoje vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice bez iznimke poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da svi postanu punopravni članovi europodručja, bankarske unije i schengenskog prostora".
Nešto kasnije, u siječnju 2018. Juncker je rekao da bi zemlje članice trebale postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. prije europskih izbora koji se održavaju dva tjedna nakon summita u Sibiuu.
Međutim, od tada se nije puno postiglo u ispunjavanju tih planova. Velika Britanija i njezin odnos s EU i dalje nose veliku dozu neizvjesnosti, a sada se kao rok za dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru spominje kraj 2019.
