Početkom rujna Branko se ukrcao na izravan let iz Beograda za Moskvu. Nakon nekoliko dana u ruskoj prijestolnici, Branko je s još trojicom srpskih državljana prevezen u vojni regrutni centar u Krasnogorsku, gradu na periferiji Moskve, gdje je ova skupina potpisala ugovor s ruskom vojskom.
"Sve je išlo jako brzo - u jednom sam danu postao vojnik Rusije... Sada čekam da me pošalju u Ukrajinu", naveo je Branko u tekstualnoj poruci na Telegramu, želeći ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti, pa niti Branko nije njegovo pravo ime.
On je dio najnovije akcije Moskve da regrutira Srbe kako bi se borili s ruskom vojskom u Ukrajini, dok Kremlj nastoji obnoviti svoje snage, iscrpljene nakon 18 mjeseci borbi, piše britanski The Guardian. Naime, na temelju iskaza dvojice srpskih boraca koji su putovali u Rusiju, kao i procurjelog popisa regrutiranih Srba, Guardian je otkrio da su ruski dužnosnici, kako se čini, planirali regrutiranje stotina srpskih državljana kako bi pojačali svoje vojne snage.
Od početka invazije na Ukrajinu, Rusija je donijela niz zakona kako bi privukla strane državljane da se pridruže njihovim redovima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na sigurnosnom sastanku nedugo nakon što su njegove snage izvršile invaziju na Ukrajinu, rekao da bi Kremlj trebao pomoći ljudima iz inozemstva koji se planiraju boriti na strani Rusije. Nakon toga je ruski čelnik potpisao uredbu kojom se smanjuje minimalna duljina ugovorne vojne službe za strance s pet na jednu godinu i omogućuje ubrzana akcija novačenja stranih boraca.
Na čelu svega Davor Savičić
Srbija, inače kandidat za pristupanje Europskoj uniji od 2012. godine, kako podsjeća britanski list, muči se održati balans između povijesno bliskih veza s Moskvom i težnje za integracijom u EU, a napetosti koje iz toga proizlaze pogoršane su s izbijanjem rata u Ukrajini, s obzirom da mnogi građani Srbije simpatiziraju Rusiju.
Proruski osjećaji posebno su izraženi u srpskim ultranacionalističkim skupinama, koje su od početka rata u Ukrajini organizirale niz promoskovskih skupova. Iako se čini da broj Srba koji su do sada unovačeni nije dovoljno značajan da bi donio opipljivu razliku na bojnom polju. Također, ove akcije Moskve riskiraju zatezanje njezinih odnosa sa Srbijom, jednim od njezinih rijetkih saveznika na Zapadu.
Predvodnik obrasca regrutiranja građana Srbije, plana za koji se čini da je osmišljen tijekom ljeta, je Davor Savičić, Srbin koji je proveo godine boreći se prilikom prvog ruskog upada u Ukrajinu 2014. godine. Savičića se, inače, povezuje i s paravojnom ruskom plaćeničkom skupinom Wagner, kako piše Guardian. Naime, medijska kuća Fontanka objavila je da se on ranije borio u Siriji zajedno s borcima Wagnera. Dva izvora bliska paravojnoj skupini Guardianu su potvrdila Savičićev prijašnji angažman.
U intervjuu 21. kolovoza s vodećim prokremaljskim propagandistom, televizijskim voditeljem Vladimirom Solovjovom, Savičić je otvoreno govorio o tome kako je postavljen na čelo jedinice srpskih državljana u Ukrajini. "Sada službeno potpisujemo ugovor s ruskim Ministarstvom obrane. Vojnici prolaze kroz vojni ured za prijavu i novačenje u Krasnogorsku", rekao je, opisujući detalje koji su se slagali s Brankovim regrutacijskim ugovorom. "Nakon dodatne obuke, momci se upućuju na smjer Lugansk", dodao je Savičić.
Osnivanje srpskog bataljuna?
Uz Savičića je tijekom intervjua sjedio još jedan Srbin, Dejan Berić, koji je Solovjovu rekao da su se srpski borci prijavili u sastav ruske 106. zračno-desantne divizije. "Kada je Vladimir Vladimirovič (Putin) dopustio strancima da dođu, napravio sam plan kako će to sve funkcionirati i obratio se svom generalu", rekao je Berić pokazujući na Savičića. "Dolaze momci, mi ih upoznajemo, onda oni odmah idu u vojno-prijavni ured i potpisuju ugovor", naveo je dalje. "Većina stranih dragovoljaca u ruskoj vojsci je iz Srbije", dodao je Berić.
Berić, mršav čovjek duge crne kose, ranije je davao intervjue ruskim državnim medijima u kojima je opisao kako se borio u sastavu ruske separatističke i samoproglašene Narodne Republike Donjeck u Ukrajini od 2014. godine.
Čini se da ruski dužnosnici blisko koordiniraju proces zapošljavanja. Dopisništvo BBC-a u Rusiji, koji je prošlog tjedna prvi izvijestio o srpskom obrascu regrutacije, objavilo je da su došli u posjed privatne snimke sastanka Savičića s neimenovanim dužnosnicima u Moskvi, na kojoj je Savičić govori kako planira regrutirati do 1.000 srpskih državljana koji bi formirali vlastiti bataljun u sklopu 106. zrakoplovno-desantne divizije.
Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo ove navode, a u međuvremenu, točan broj Srba koji su potpisali ugovor s ruskom vojskom još je nepoznat. Orden Respubliki, antiratna ruska skupina ‘zviždača‘, Guardianu je dala uvid u popis na kojem se nalazi 13 Srba koji su se navodno prijavili u rusku vojsku od rujna. Dvojica od 13 muškaraca koji su na popisu, uključujući Branka, odgovorili su na zamolbu Guardiana za komentar.
‘Velik rizik od kaznenog progona‘
"Za sada nas ima oko 60 do 70 ljudi", rekao je jedan od Srba na popisu, koji je također u rujnu doputovao iz Srbije u Moskvu, dodajući da je potpisao za 106. desantnu diviziju. Muškarac je rekao da se odlučio pridružiti ruskoj vojsci iz "ideoloških razloga" te da su unosne vojne isplate imale "sporednu ulogu".
Ipak, regrutiranje srpskih građana nosi rizik poticanja napetosti između Moskve i Beograda. U siječnju je srpski predsjednik Aleksandar Vučić ljutito reagirao na nacionalnoj televiziji nakon objave ruske video snimke za koju se tvrdilo da prikazuje srpske dragovoljce kako se bore zajedno sa snagama Wagnera u Ukrajini. "Zašto vi iz Wagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših pravila?", komentirao je Vučić, govoreći o zakonu koji Srbima zabranjuje sudjelovanje u sukobima u inozemstvu.
Srpski ministar obrane Miloš Vučević također je upozorio Srbe da ne idu u ruske redove. Od tada je procesuirano više od dvadeset srpskih nacionalista.
Viktor Zaplatin, ruski ratni veteran koji je regrutirao srpske dragovoljce za borbu uz proruske snage u Ukrajini 2014. godine, kaže da su se srbijanske vlasti oštro okomile na borce koji su išli u Rusiju. "Rizici od kaznenog progona za one koji su otišli u Rusiju i vratili se u Srbiju su vrlo visoki", rekao je Zaplatin. "U Rusiji je uvijek bilo dragovoljaca iz Srbije. To znači da sada tamo ima volontera, ali njihov broj i u kojem svojstvu oni sudjeluju i služe je organizacijska tajna".