SARAJEVO - Države jugoistočne Europe u ovoj godini u prosjeku mogu očekivati rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto, no među njima će biti velikih razlika kako je to bio slučaj i u 2014. godini, prognoza je Svjetske banke koja je u utorak istodobno predstavljena u Sarajevu te ostalim glavnim gradovima država u jugoistočnoj Europi.
Prognoza koja se odnosi na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju ističe kako će vanjska potražnja ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama toga područja u povećanju njihova izvoza.
Rast bi mogao biti potaknut i niskim cijenama nafte, a važni će biti i napori u obnovi od posljedica elementarnih nepogoda što bi moglo povećati domaću potražnju.
"U 2014. godini imali smo oporavak za neke ali ne za sve", kazala je regionalna ravnateljica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein, dodajući kako je prošlogodišnji rast u cijelosti ipak bio nedovoljan kako bi se poboljšao životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u tim zemljama.
Prema konsolidiranim pokazateljima BDP u jugoistočnoj Europi rasta je 2014. za prosječnih 0,2 posto iako je , primjerice, u Makedoniji iznosio čak 3,3 posto, na Kosovu 2,5 posto a u BiH je bio 0,4 posto. Srbija je istodobno zabilježila negativni rast od -2 posto.
Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast BDP-a ponovno može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 posto.
Slijedi Crna Gora s očekivanih 3,4 posto rasta, Albanija sa 3 posto dok bi on u BiH trebao iznositi 1,5 posto, a u Srbiji će ponovo biti negativan i to -0,5 posto.
Projicirani rast BDP-a u 2015. godini u eurozoni prema analizi Svjetske banke je 1,1 posto.
Iz Svjetske banke upozoravaju i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije ali i produljenog trajanja ukrajinske krize.
Reforme koje se očekuju od svih zemalja jugoistoka Europe također bi mogle potaknuti nezadovoljstvo stanovništva, a trebalo bi voditi računa i o mogućim novim elementarnim nepogodama koje sve prognoze mogu dovesti u pitanje kako je to bio slučaj nakon poplava u svibnju 2014. godine.
Prema procjenama Svjetske banke te su pioplave samo BiH stajale 15 posto njezina BDP-a, a Srbiju 4,7 posto.