Arheolozi su pronašli prvu, a vjeruju i najstariju vinsku prešu staru 2700 godina koja se koristila na sjeveru Mezopotamije, što se poklapa s povijesnim spisima koji govore o nagloj potražnji za vinom vladajućih elita u Asiriji.
Jedno od najstarijih carstava na svijetu, Asirija je bila smještena u sjevernom dijelu Mezopotamije, uglavnom u današnjem Iraku, ali protezala se na dijelove današnjeg Irana, Kuvajta, Sirije i Turske.
"Ovo je doista jedinstveno arheološko otkriće, jer su njime prvi put na sjeveru Mezopotamije arheolozi mogli identificirati područje proizvodnje vina", kaže Daniele Morandi Bonacossi, profesor arheologije na sveučilištu u Udinama i direktor projekta Zemlja Ninive u iračkom Kurdistanu.
Postrojenje je pronađeno na nalazištu Khanis blizu sjeverne iračke pokrajine Dohuk, a vrijednost počiva napose u povijesnom kontekstu, kaže Bonacossi.
Asirijski spisi govore o povećanoj potražnji za vinom, posebno na carskom dvoru i među širom elitom. Vino se posluživalo tijekom brojnim obreda bogatih elita.
Arheobotanički ostaci pokazali su širenje vinograda u tom području u rečenom razdoblju.
"U kasnom periodu Asirije, između 8. i 7. stoljeća prije Krista, dramatično je porasla potražanja za proizvodnjom vina", kaže Bonacossi. "Asirski carski dvor tražio je sve više i više vina".
Otkriće uključuje 14 postrojenja za proces dobivanja vina u planinama. U gornjim, četvrtastim bazenima ljudi su prešali grožđe gazeći ga nogama, a sok se cijedio u donje kružne bazene.
Mošt se zatim skupljao u velike vrčeve gdje je fermentirao i prodavao se na veliko.
Za nalazište je zaslužna skupina talijanskih arheologa sa sveučilišta iz Udina u suradnji s odjelom za antiku iz Dohuka.
Znanstvenici sada žele uvrstiti to nalazište na UNESCO-ov popis svjetske baštine.