Među državama članicama Europske unije nema volje za ukidanje prava veta u procesu proširenja. Čak ni ideja koju je čelnicima EU-a nedavno iznio predsjednik Europskog vijeća António Costa, da se pravo veta ukine barem pri odlučivanju o otvaranju pregovaračkih poglavlja, nije naišla na potporu.
Prema diplomatskim izvorima s kojima je razgovarao Jutarnji list, nekoliko država članica izjasnilo se protiv te ideje. U različitim tijelima EU-a u kojima je tema spomenuta, protiv ukidanja veta jasno su se izjasnile Bugarska, Grčka i Nizozemska.
Predstavnici Hrvatske već su ranije javno isticali da preferiraju odlučivanje konsenzusom u svakom koraku procesa proširenja.
Smatraju da pravo veta štiti utjecaj i značaj manjih država članica. Istu poziciju dijele i Cipar, Mađarska te, vrlo vjerojatno, Francuska.
Kada se toliki broj država protivi toj ideji, jasno je da ona nema velike izglede za uspjeh. Naime, da bi se promijenio način odlučivanja u procesu pristupanja, sve članice Unije moraju prethodno dati svoj pristanak.
Europska komisija ne bi trebala neopravdano hvaliti Vučića
Dakle, svaka zemlja može iskoristiti pravo veta kako bi spriječila njegovo ukidanje. Iako je većina država spremna prihvatiti odlučivanje kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno, ovo je jedno od pitanja u kojima gotovo uvijek prevladavaju oni koji su protiv.
Najčešće se protive jedna ili dvije članice
Ova ideja nije nova, predložio ju je i Europski parlament, a podržava je i Europska komisija. Cilj joj je spriječiti česte blokade procesa proširenja zbog protivljenja jedne ili dviju članica. Trenutačno je EU najviše zaokupljena pokušajem otvaranja prvih poglavlja s Ukrajinom, što blokira Mađarska. No blokada ima i prema drugim kandidatima.
Sjeverna Makedonija već više od 15 godina čeka otvaranje prvih poglavlja. Iako je Europska komisija još 2009. utvrdila da ta zemlja ispunjava sve uvjete, odluku u Vijeću najprije je blokirala Grčka zbog spora oko imena, a sada je blokira Bugarska zbog spora oko tumačenja povijesti i statusa bugarske manjine. Tijekom pristupnih pregovora s Hrvatskom, otvaranje i zatvaranje poglavlja često je blokirala Slovenija zbog graničnog spora na moru.
Iako su iz Europske komisije, Europskog parlamenta i većine država članica ponavljali da se ‘bilateralna pitanja ne smiju koristiti za blokade procesa proširenja‘, u praksi nije bilo načina da se takve blokade spriječe.
Kako ne bi samo čekao da problem nestane sam od sebe, predsjednik Europskog vijeća António Costa predložio je ukidanje prava veta barem za otvaranje tzv. klastera. Pravo veta ostalo bi na snazi pri zatvaranju poglavlja i okončanju pregovora. U konačnici, svaku odluku o prijemu nove članice ionako mora ratificirati svaka država članica, što znači da pravo veta i dalje ostaje na kraju procesa.
Gotovo nitko ne bilježi napredak
Pojavila se i nova ideja koja bi mogla pomoći u odblokiranju proširenja. Austrija i Švedska predložile su da nove članice u početnom razdoblju članstva nemaju pravo veta dok EU ne provede potrebne institucionalne reforme. Time bi se smanjio strah onih koji smatraju da se Unija u sadašnjem obliku ne može proširivati, jer bi s više od 35 članica teško funkcionirala kad već sada, s 27, ima problema s donošenjem odluka. Ta je ideja zasad ‘u ranoj fazi‘, ali se o njoj ozbiljno raspravlja u institucijama Europske unije.
Crna Gora sve je bliža ulasku u EU
Sve te rasprave o promjeni načina odlučivanja odvijaju se u trenutku kada se u EU-u ponovno govori o potrebi ubrzanja procesa proširenja i iznose ambiciozni rokovi za prijem novih članica. Međutim, osim Crne Gore i Albanije, nijedna zemlja kandidat ne bilježi stvarni napredak. Za svaku od njih pojavljuje se barem jedna država koja blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja, a EU prema postojećoj metodologiji i pravilima nema mehanizme kojima bi takve blokade mogla prevladati.
Europska komisija i dalje spominje 2030. godinu kao mogući rok do kojeg bi nekoliko novih članica moglo pristupiti Uniji, uključujući Ukrajinu i Moldaviju. No sve više diplomata iz država članica smatra da je taj cilj preambiciozan i nerealno postavljen‘ te da bi eventualno mogao biti dostižan za Crnu Goru i Albaniju, ali ne i za ostale zemlje koje još nisu ni započele pristupne pregovore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....