Kada je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman prije manje od dvije godine službeno predstavio grandiozni projekt za futuristički grad u pustinji obećao je civilizacijsku revoluciju, piše Telegraph.
The Line je zamišljen kao blještavi kompleks dugačak 170 kilometara i širine samo 200 metara koji se proteže od grada Tabuka pa čak do Crvenog mora. Bilo je zamišljeno da The Line do kraja desetljeća bude dom za 1,5 milijuna stanovnika koje će s jednog na drugi kraj prevoziti brza željeznica.
Najavljivan je kao megalomanski urbanistički projekt vrijedan 500 milijardi dolara, čija bi gradnja išla u fazama. Sva energija dobivala bi se iz obnovljivih izvora, a grad bi bio okružen fasadom od ogledala.
U konačnici je trebao primiti devet milijuna ljudi na površini od samo 34 četvorna kilometra. Stanovnici bi trebali imati pristup svim sadržajima na pet minuta hoda.
Sada su ambicije dramatično splasnule, a očekivanja su smanjena. Na potezu od tek 2,4 kilometra do 2030. godine dom će dobiti tek 300.000 ljudi, govori se u najnovijim izvješćima. Dakle, kako doznaje Bloomberg, veličina je smanjena za čak 98 posto.
The Line je dragulj najambicioznijeg, ali i najkontroverznijeg arhitektonskog projekta u Saudijskoj Arabiji - Neoma, čija je svrha transformirati kraljevstvo u lidera na području tehnologije, održivosti i inovacija. Pokrenut je radi diverzificifikacije gospodarstva Saudijske Arabije koje je ovisno o nafti, te izgradnja pozitivnog imidža na svjetskoj sceni.
Izvori Bloomberga tvrde da su planovi srezani jer Saudijska Arabija još nije odobrila proračun za 2024. godinu za projekt Neom. Nadalje pišu da je najmanje jedan izvođač počeo otpuštati dio radnika koje zapošljava na gradilištu. Rezanje planova megalomanskog projekta nije odveć iznenadilo svjetsku javnost, jer su svi svjesni da saudijska vlada ima problema s pridobivanjem stranih ulagača, a problem su i promjenjive cijene nafte.
- Ulagači s izravnim stranim ulaganjima nisu baš prihvatili prinčevu viziju nove Saudijske Arabije, mišljenja je Torbjorn Soltvedt, glavni analitičar u konzultantskoj tvrtki Maplecroft.
Iako je Saudijska Arabija i dalje jedan od najmoćnijih igrača koji utječe na globalne cijene nafte, Kraljevstvo se također nalazi u problemima zbog oscilatornih cijena. Otprilike tri četvrtine proračunskih prihoda dolazi od prihoda od nafte još od 2010. godine, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.
- Saudijci su ublažili fiskalnu politiku kako bi ulagali u projekte poput Neoma. Kako bi održali tu razinu potrošnje potrebna im je viša cijena nafte, tvrdi James Swanston iz Capital Economicsa. Saudijska Arabija, koja je prošle godine prodavala u prosjeku devet milijuna barela nafte dnevno, treba cijenu od najmanje 93 dolara kako bi uravnotežila svoj proračun, tvrdi Swanston.
Brojni slučajevi kršenja ljudskih prava u saudijskom kraljevstvu još uvijek odbijaju neke ulagače, a još je svježe ubojstvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Turskoj 2018. Akcije jemenskih pobunjenika Hutista na Crvenom moru od ožujka prošle godine također stvaraju probleme projektu, dodaje Soltvedt.
Dok je sporazum s Iranom pomogao zaustaviti napade jemenske milicije koju podržava Teheran, rat Izraela s Hamasom donio je obnovljene strahove za sigurnost u regiji. U međuvremenu, zapadni telekomi zaprepašteni su planovima saudijske vlade o hipermodernoj integraciji umjetne inteligencije i prepoznavanju lica u Neomu.
- Kao pozitivnu stvar predstavili su činjenicu da se svaki građanin može pratiti i da će sigurnosne snage moći u stvarnom vremenu znati kada se zločin dogodi, zbog čega bi grad trebao biti iznimno siguran. Očito je da to ima veliku cijenu kada je u pitanju privatnost, rekao je Soltvedt.
Zapadne tvrtke s nevjericom gledaju na projekt, no kineski ulagači rado su ga podržali . Mnogi promatrači također su, u vrijeme kada je najavljen, dovodili u pitanje izvedivost projekta.
- Bilo je vrlo malo ljudi koji su mislili da bi se projekt, kako je prvobitno zamišljen, ikad zaista mogao ostvariti. Sada, nakon smanjenih ambicija, projekt izgleda kao da bi se mogao progurati u nekom obliku, ističe Soltvedt.
Ključno pitanje bit će koliko ljudi zapravo želi živjeti u gradu koji je jedan dugi neboder u pustinji s golemim stupnjem nadzora i uz prijetnju regionalnog rata.
Saudijska vlada nikad nije razjasnila hoće li grad naseliti bogatim strancima ili domaćim stanovništvom, no čini da je ambicija projekta takva da privuče međunarodnu zajednicu.