PETER TURCHIN

PROROČANSKI TEKST OBJAVLJEN 2010. GODINE Ovaj čovjek je predvidio provalu nasilja u Americi

Proročanski tekst Petera Turchina objavljen u časopisu Nature 2010. godine
Peter Turchin

Povijest se ponavlja u ciklusima. Svakih 50 godina dolazi do revolucije praćene nasilnim konfliktima, a ovisno o preklapanju s dužim ciklusom koji se ponavlja svaka dva do tri stoljeća, to nasilje može biti značajno jače ili slabije. Prosvjedi i nemiri koji se trenutno događaju u SAD-u zbog ubojstva Georgea Floyda rezultat su društveno-političke nestabilnosti koja u američkom društvu raste od početka 21. stoljeća i koja se mogla predvidjeti.

Ovo je tvrdnja rusko-američkog biologa, ekologa i matematičara Petera Turchina, koji se u krizi srednjih godina rastao od svoje prve ljubavi biologije i oženio poviješću. Prije 10 godina objavio je manifest u znanstvenom časopisu Nature, u kojem tvrdi da je proučavanjem povijesti moguće predvidjeti budućnost. Iako zvuči kao pseudoznanost, Turchinov matematički model kojim želi dokazati da su velika i kompleksna društva predvidljiva ustvari se temelji na principu “big data”, kojim je uz pomoć uspoređivanja velikih količina podataka moguće procijeniti što će se dogoditi u budućnosti.

Turchin je ovo područje kvantitativnog istraživanja povijesti nazvao kliodinamika. Radi boljeg organiziranja podataka, Turchin je s kolegama osnovao Seshat, bazu podataka povijesnih i arheoloških podataka, a ubrzo je pokrenuo i “Cliodynamics: zbornik kvantitativne povijesti i kulture evolucije”.

Kad je 2010. godine objavio članak u časopisu Nature, u kojem piše da će u sljedećem desetljeću zbog povećane političke i društvene nestabilnosti u SAD-u doći do konflikta koji će biti veći od onih tijekom 1970-ih, nije mogao sa sigurnošću znati da će ove godine doći do pandemije koronavirusa i masovnih protesta zbog socijalne i rasne nejednakosti.

Proučavajući podatke vidio je da u SAD-u postoji sve veći jaz između siromašnih i bogatih, plaće stagniraju ili padaju, velik broj mladih ima visoku stručnu spremu, a javni dug je rastegnut do pucanja. Ovi naočigled različiti pokazatelji zapravo su međusobno dinamički povezani, a prekretnicu su doživjeli 1970-ih tijekom pokreta za građanska prava.

Pedeset godina ranije, 1920-ih godina, rasne napetosti i radničko buđenje doveli su do porasta nasilja u zemlji, a pola stoljeća ranije, 1870-ih, trajala je velika borba Sjevera i Juga u Građanskom ratu.

Duži ciklusi univerzalna su značajka kompleksnih društva, objasnio je za Live Science Turchin. Od Rimskog carstva do Francuske revolucije u pravilu postoji 100-150 godina mira, nakon kojeg slijedi 100-150 godina konflikata. No, samo neka društva imaju kraći 50-godišnji ciklus. Turchin tvrdi da je taj ciklus imalo Rimsko carstvo i da ga ima SAD.

Ciklus počinje eksplozivno, slično kao potres ili požar. Kao i potres, revolucija razlikuje “pritiske” (strukturalni uvjeti koji se polako razvijaju) od “pokretača” (iznenadni događaji koji neposredno prethode erupciji). Specifične pokretače je teško precizno predvidjeti, objašnjava Turchin, ali pritiske u američkom društvu je primijetio još početkom 2000-ih godina. Gubitak vjere u institucije, fragmentacija političkih klasa, nejednakost i polarizacija društva samo su neki od pritisaka.

Turchin ih je potom “preveo” u nešto što je matematičar Jack Goldstone nazvao indeks političkih stresova (PSI), a rezultat je mjerenja potencijalne masovne mobilizacije, elitnog nadmetanja i državne solventnosti. Izračun krivulje PSI u 2010. pokazao je da će u narednom desetljeću doći do povećane sociopolitičke nestabilnosti.

Nakon završetka konflikta građani traže mir i pretpostavlja se da u jednoj generaciji više neće doći do novog velikog konflikta. No, ako na vlasti ostanu isti moćnici koji su doveli do nestabilnosti, tada će se konflikt ponoviti za 50 godina.

Kritičari Turchinov model predviđanja budućnosti nazivaju previše pojednostavljenim i naivnim pogledom na povijest. Tvrde kako je zabilježena povijest prekratka da bi mogla pružiti dokaze za njegove hipoteze. No, profesor rane moderne povijesti na Sveučilištu Manchester Daniel Szechi smatra da bi kliodinamika možda mogla funkcionirati.

“Možda ćemo za 500 godina imati dovoljno podataka i dovoljnu brojčanu snagu za stvarno korištenje podataka koje ćemo prikupiti i pohraniti u ogromnim količinama od približno 1900. godine”, rekao je Szechi. No, pita se bi li to uistinu bila dobra ideja.

Proročanstva nasilja predstavljaju opasnost da postanu samoispunjavajuća. S druge strane, vlade i vodeće institucije mogle bi iskoristiti to znanje i pokrenuti preventivne mjere koje možda ne bi išle u korist građana. Ostaje pitanje hoće li društva napredovati do te mjere da moć predviđanja budućnosti ne koriste u sebične svrhe, već da, kao što je bila Turchinova namjera, iskoriste tu spoznaju za dobrobit svih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 06:06