NOVO ISTRAŽIVANJE

Proruska propaganda širi se Njemačkom, sve više ih vjeruje da se Putin bori s globalnim zakulisnim silama

Gotovo 40 posto Nijemaca vjeruje da je uzrok rata nejasan i da NATO dijeli odgovornost za njega

Vladimir Putin

 Mikhail Metzel/Afp

Novo istraživanje pokazuje da sve više Nijemaca vjeruje da je Rusija morala napasti Ukrajinu kao odgovor na NATO provokaciju. Njemački mediji, služeći se tim istraživanjem, izvještavaju kako se proruska propaganda brzo širi njemačkim društvom. Međutim, neki analitičari smatraju da promjena mišljenja ima više veze s njemačkom unutarnjom politikom nego s ruskim utjecajem te da istraživanje ne donosi nikakve novosti.

Nezavisna istraživačka grupa CeMAS sa sjedištem u Berlinu objavila je 2. listopada studiju o ruskim teorijama zavjerei širenju dezinformacija u njemačkom društvu. Studija je uključivala rezultate istraživanja provedenog u Njemačkoj početkom listopada, a oni su bili prilično zapanjujući.

Do sada nije bilo razloga za sumnju da je njemačko društvo čvrsto na strani Ukrajine u ratu. U lipnju je 70% Nijemaca vjerovalo da je potrebno podržati Ukrajinu u sukobu s Rusijom unatoč troškovima, uključujući rastuće cijene energije.

Rezultati novog istraživanja pokazali su nešto drukčiju sliku. Na pitanje “Vjerujete li da je NATO toliko dugo provocirao Rusiju da je morala ući u rat?” Potvrdno je odgovorilo 19 posto ispitanika. 21 posto je reklo da se djelomično slaže s idejom. To znači da gotovo 40 posto Nijemaca vjeruje da je uzrok rata nejasan i da NATO dijeli odgovornost za njega, ili da je čak natjerao Rusiju na rat. U bivšem DDR-u u istočnoj Njemačkoj, udio ispitanika koji su odgovorili potvrdno je 59 posto – što ga čini u biti glavnim mišljenjem.

U istom istraživanju 44 posto Nijemaca složilo se ili djelomično složilo s idejom da se Putin bori s globalnim zakulisnim silama koje kontroliraju svijet. 35 posto se slaže da Ukrajina ne može imati vlastite teritorijalne zahtjeve budući da je povijesno dio Rusije. 33 posto uvjereno je da su informacije o američkim laboratorijima za proizvodnju biološkog oružja barem djelomično točne.

Ranije istraživanje sa sličnim pitanjima provedeno je u travnju, a brojke su se znatno razlikovale od najnovijih. Tada je 29 posto ispitanika mislilo da je do invazije došlo zbog provokacije NATO-a. Samo 32 posto tada je smatralo Putina borcem protiv tajne globalne vlade. Raširena uporaba odgovora "djelomično da, djelomično ne" u anketama neizravno ukazuje na uspjeh ruske propagande jer, prema autorima studije, svrha ruskih kampanja dezinformiranja je širenje nesigurnosti u društvu.

Autori studije zaključuju da je proruska propaganda raširena u Njemačkoj i smatraju je dijelom hibridne metode ratovanja. Štoviše, proruski osjećaji postali su rašireni u njemačkom društvu čak i prije invazije u veljači, osobito među takozvanim COVID poricateljima, koji su organizirali aktivnu protuvladinu skupinu. Poricatelji COVID-a pokretačka su snaga proruskih skupova koji su privukli tisuće tijekom jeseni u istočnoj Njemačkoj. Vlasti strahuju da bi se s porastom cijena i mogućim prekidima pojedinih usluga ovi skupovi mogli proširiti po cijeloj Njemačkoj.

Stručnjaci tvrde da ruska propaganda nema nikakve veze s tim

Njemački mediji preuzeli su zaključke istraživača i tako je Der Spiegel objavio članak s naslovom “Sve više Nijemaca vjeruje ruskoj propagandi”. Međutim, Njemačka je blokirala glavne distribucijske kanale za takvu propagandu – kanal RT na njemačkom jeziku uklonjen je iz satelitskog emitiranja i blokiran na YouTubeu, a blokirani su i glavni proratni kanali na njemačkom jeziku na YouTubeu i Telegramu. A ruska propaganda ne može se pohvaliti nikakvim posebnim pomacima, bilo u zaobilaženju cenzure ili u sadržaju, posljednjih mjeseci.

Alexey Yusupov, berlinski politolog, direktor Zaklade Ebert i autor Telegram kanala o njemačkoj politici, također se nije mogao sjetiti nekih posebnih uspjeha ruske propagande u Njemačkoj:

- Imam osjećaj da postoji neka pompa oko ovog istraživanja. Učinak koji postupno vidimo u javnom mnijenju je povratak na predratni diskurs. U Njemačkoj je i prije 24. veljače bio vrlo raširen stav da NATO provocira Rusiju – iako to ne želim ocjenjivati. Bila je to normalna, ugledna pozicija među vrlo velikim dijelom stanovništva i elita. Ono što sada vidimo je izlazak iz intenzivne ratne komunikacije. Drugim riječima,događa se normalizacija – rekao je Yusupov.

Istina je da je skepticizam prema NATO-u karakterizirao Njemačku tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Godine 2019. samo 30 posto Nijemaca gledalo je na NATO kao na dobru silu u svijetu - najmanji broj za bilo koju zemlju u savezu, a samo 51 posto Nijemaca smatra da je članstvo u NATO-u korisno za Njemačku. Ruska invazija na Ukrajinu pomogla je okupiti Nijemce oko NATO-a neko vrijeme, ali učinak je bio prolazan, a onda su se pojavila pitanja o cijeni rata. Njemačka je vjerojatno teže pogođena učincima rata od bilo koje druge zapadnoeuropske zemlje - njemačko gospodarstvo izgubilo je konkurentsku prednost koju je imalo zbog jeftinog ruskog plina, a Putinova transformacija u nedvosmisleno zlu silu utjecala je na njemačke elite koje su održavale prijateljske odnose s njim.

- U privatnim razgovorima o politici stalno se postavlja pitanje tko ima koristi i za razliku od stava u travnju, razumijemo da u ovom ratu ima mnogo gubitničkih strana - među njima i Njemačka. Uglavnom samo Washington pobjeđuje. Njemačka se osjeća sve više ovisnom o odlukama koje se ne donose u Berlinu. To je važniji utjecaj od bilo koje ruske propagande. Uz dužno poštovanje, ne morate tražiti špijune i agente na svakom uglu – komentirao je Aleksej Jusupov istraživanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. veljača 2023 09:07