Odmah nakon izborene vrlo tijesne pobjede, jer čini se da će razlika u novoj Skupštini biti samo jedan zastupnik (41-40), lideri koalicijskih blokova Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo - Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić te trenutačno najpoželjnija postizborna "udavača" Dritan Abazović - sastali su se i obznanili četiri osnovna postulata svoje buduće suradnje.
To bi ipak trebala biti vlada stručnjaka, a ne stranačka, iako neki analitičari smatraju da je to tek kratkotrajni ustupak prosrpsko-proruskih stranaka Abazoviću koji na tome inzistira. No, poslana je i poruka koja očito mora zadovoljiti međunarodne čimbenike (i udobrovoljiti Abazovića), s obzirom na to da su iz stranaka koje okupljaju prosrpski korpus stalno stizale najave o pokretanju postupka istupanja iz NATO-a i povlačenja priznanja Kosova te okretanja Crne Gore ponovno u smjeru Rusije.
Naime, najavljeno je da će se Crna Gora i dalje pridržavati svih preuzetih međunarodnih obaveza, nastaviti s reformama za što brže priključenje EU (podsjetimo, Crna Gora je jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja), tu je ta ekspertna vlada, ali zapravo je četvrta točka ona koja je očito u prvom, najhitnijem redu prioriteta novoj, ipak prosrpskoj, vladi.
U njoj stoji kako će nova vlast u potpunosti biti posvećena poštovanju Ustava i primjeni zakona, uz (a ovo je važno) "izmjene, dopune i reviziju svih diskriminatorskih zakonskih i podzakonskih akata, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti".
Dakle, očito će prvi posao nove vlade biti da na svaki način ukine taj "sporni" zakon kojim se, u biti, ograničava političko-kulturološko djelovanje Srpske pravoslavne crkve i otvara mogućnost za ponovnu revitalizaciju autokefalne Crnogorske crkve.
Naime, stranke pobjedničke koalicije i dobile su izbore uz jaku logističku i svaku drugu pomoć SPC-a, pa je sada vrijeme da odmah vrate uslugu. Zato nije ni čudno što je Krivokapić u svojim prvim istupima govorio da će Crna Gora učiniti sve da "zaštiti srpske svetinje na Kosovu".
No, zanimljivo je što će u budućnosti biti s "prvom točkom" o poštivanju međunarodnih obveza jer iz Moskve je već stigla poruka, preko Konstantina Kosačova, predsjednika Odbora za međunarodnu politiku ruskog parlamenta, da "se sada očekuje promjena strateškog vanjskopolitičkog smjera Crne Gore". Kosačov je izrazio nadu u "drugačiju Crnu Goru, koja je stoljećima bila povezana sa Srbijom i Rusijom zajedničkim interesima".
I ruski mediji navode kako će "Podgorica sada preispitati svoje odnose s NATO-om i EU" te da je Zapad "zanemario snagu pravoslavlja kao međunarodnog političkog čimbenika".
Zanimljivo je da već iz Srbije, doduše iz oporbenih krugova poput radikalnih Dveri, stiže prijedlog o novom izjašnjavanju Srba i Crnogoraca o "novoj formi zajedničke države". Upravo stoga što vladajuća grupacija okuplja vrlo raznorodne skupine i stranke - od onih koje otvoreno negiraju crnogorsku naciju i državnost do onih koje se zaklinju u euroatlantske integracije - mnogi već sada sumnjičavo gledaju na tu suradnju. Osim toga, pribojavaju se da bi Milo Đukanović mogao "preobratiti" nekog zastupnika na svoju stranu jer ipak je riječ o samo jednom zastupniku.
Stoga niti ne čudi što se stalno šalju pozivi manjinskim strankama (Bošnjacima i Albancima) da im se priključe jer bi u tom slučaju imali komotniju većinu. Kako će se postaviti manjinci, još nije poznato. No, tek su na početku stvaranja vlade, a tu će ipak zadnju riječ imati mitropolit Amfilohije, istinski pobjednik na ovim izborima.
Doduše, na nekim mjestima će se izbori ponoviti, čak se nagađa da bi se na tim ponovljenim izborima moglo pripomoći Hrvatskoj građanskoj inicijativi da dobije tog svog ključnog zastupnika što bi onda promijenilo odnose, no malo tko vjeruje da bi se to stvarno moglo dogoditi.