U nastavku donosimo:
- kulise novih studentskih prosvjeda na iranskim sveučilištima i poruke koje odjekuju ulicama
- tko je Ali Larijani i zašto mu vrh države povjerava ključne poluge moći
- što u Teheranu planiraju u slučaju udara na vrh vlasti, uz paralele s venezuelanskim modelom
- detalje o ulozi IRGC-a i milicije Basij u scenarijima urbanog nadzora i kontrole
- iskustva i stavove aktera iz sustava te procjene stručnjaka poput Farnaz Fassihi i Ali Vaeza
Studenti na nekoliko iranskih sveučilišta organizirali su protuvladine prosvjede, prve skupove takvih razmjera nakon prošlomjesečnog smrtonosnog obračuna vlasti s demonstrantima.
Hrabri Iranci na ulicama zazivaju "smrt diktatoru, smrt Hameneiju", svjesni da se time izlažu smrtnoj kazni. Nove demonstracije dolaze u vrijeme dok se čeka odluka Donalda Trumpa o napadu na Iran. Američka administracija uvjerena je da je iranski režim pred slomom. Krajem siječnja Bijela kuća objavila je novu obrambenu strategiju. U njoj se zaključuje da je iranski režim, nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata, "sada slabiji i ranjiviji nego što je bio desetljećima". No što ako je Teheran jači nego što to procjenjuje Trumpova administracija?
Venezuelski model
Novinarka New York Timesa Farnaz Fassihi, koja godinama izvještava o Iranu, otkriva da je vrhovni vođa Ali Hamenei još na početku prosvjeda u siječnju praktički prepustio uzde vlasti svom dugogodišnjem savezniku Aliju Larijaniju. Taj potez, kao i postupno isključivanje ultratvrdolinijaša iz najužih krugova moći, upućuje na to da se ajatolah priprema za mogući atentat i nastoji osigurati opstanak Islamske Republike i nakon svoje smrti.
U razgovorima s više visokih iranskih dužnosnika i pripadnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) Fassihi doznaje da su u slučaju rata predviđena masovna raspoređivanja specijalnih policijskih jedinica, obavještajnih službi i paravojne milicije Basij u civilu na ulicama većih gradova. Njihova bi zadaća bila uspostava kontrolnih točaka, gušenje nemira i potraga za osobama povezanim sa stranim obavještajnim službama.
Paralelno se razmatra i pitanje tko bi, u slučaju atentata na Hameneija, mogao preuzeti upravljanje zemljom po modelu kakav u Venezueli ima potpredsjednica Delcy Rodríguez, koja je dogovorila kontinuitet vlasti nakon uhićenja Nicolása Madura. Na vrhu popisa mogućih "iranskih Delcyja" nalazi se upravo Larijani. Slijedi ga predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf i marginalizirani bivši predsjednik Hasan Rohani.
Pogledajte što sve Amerikanci imaju oko Irana: Nikad nisu slali ovakve snage, a da nisu napali!
"Vrhovni vođa potpuno vjeruje Larijaniju. Smatra ga najsposobnijom osobom za ovu osjetljivu situaciju zbog njegova političkog iskustva, oštrog uma i znanja. Oslanja se na njega za procjene situacije i pragmatične savjete. Larijanijeva će uloga biti izrazito naglašena tijekom rata", izjavio je za New York Times Nasser Imani, konzervativni analitičar blizak vlastima.
U siječnju, usred brutalnog gušenja prosvjeda, američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff pokušao je stupiti u kontakt s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem kako bi doznao što se događa s planiranim pogubljenjima. Trump je zaprijetio napadom na Iran ako pogubi ijednog prosvjednika. Želeći izbjeći nesporazum, Aragči je nazvao predsjednika Masuda Pezeškiana i pitao ga može li uspostaviti kontakt s Witkoffom. Odgovor je bio kratak: mora prvo pitati Larijanija.
Micanje tvrdolinijaša
U proteklim tjednima Larijanijeva je vidljivost naglo porasla, dok je predsjednik Pezeškian gotovo nestao iz javnosti. Larijani koordinira suradnju s Rusijom i regionalnim akterima poput Katara i Omana, nadgleda nuklearne pregovore s Washingtonom, daje brojne televizijske intervjue, češće od samog predsjednika, te se intenzivno koristi društvenim mrežama, objavljujući fotografije susreta s građanima.
Istodobno sudjeluje u izradi planova za upravljanje zemljom u slučaju rata sa Sjedinjenim Državama dok Washington gomila snage u regiji. "Spremni smo. Definitivno smo moćniji nego prije. Pripremali smo se posljednjih sedam ili osam mjeseci, prepoznali slabosti i ispravili ih. Ne tražimo rat i nećemo ga započeti, ali ako nas na to prisile, odgovorit ćemo", rekao je Larijani u nedavnom intervjuu za Al Jazeeru.
Larijani dolazi iz elitne političko-vjerske obitelji, bivši je zapovjednik Revolucionarne garde i dvanaest godina bio je predsjednik parlamenta. Predvodio je pregovore o 25-godišnjem strateškom sporazumu s Kinom, vrijednom više milijardi dolara. Prošlog kolovoza Hamenei ga je imenovao tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC), ključnog tijela za koordinaciju sigurnosne politike. Time je dodatno oslabljen utjecaj tvrdolinijaša: Larijani nije ni reformist ni ideolog, nego pragmatični lojalist sposoban premošćivati frakcije i stvarati konsenzus, čak i u kriznim vremenima. No, njegovo imenovanje ne treba tumačiti kao umjerenost, upozorava analitičar Hamidreza Azizi. Riječ je, prije svega, o izboru odanosti i kompetentnosti, a ne o signalu spremnosti na ustupke američkim, europskim ili izraelskim zahtjevima.
Nekoliko dana prije Larijanijeva imenovanja osnovano je i Vijeće za obranu, tijelo nalik ratnom kabinetu koje koncentrira operativnu vojnu vlast. Iz njegova su sastava isključeni predstavnici najtvrđih političkih frakcija, osobito Fronte stabilnosti islamske revolucije. To znači da te skupine u ratnim okolnostima neće sudjelovati u donošenju ključnih odluka, čime Iran dobiva širi spektar opcija od pukog uzvraćanja udarca, ističe Azizi.
Planovi nasljeđivanja
I Vijeće za obranu i SNSC izravno odgovaraju Hameneiju. "Vrhovni vođa danas je manje vidljiv i ranjiviji, ali on je i dalje superljepilo koje drži sustav na okupu. Svi razumiju da bi bez njega bilo izuzetno teško održati jedinstvo", kaže Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine. No, planovi za izvanredne situacije već postoje.
Hamenei je izdao niz direktiva: uspostavio je četiri razine nasljeđivanja za sve ključne vojne i civilne funkcije koje osobno imenuje, naložio dužnosnicima da imenuju do četiri zamjene te delegirao ovlasti uskom krugu pouzdanika kako bi mogli odlučivati ako komunikacija s njim bude prekinuta ili ako bude ubijen. Dok se skrivao tijekom 12-dnevnog rata s Izraelom, imenovao je i trojicu mogućih nasljednika. Njihova imena nisu javno poznata, no gotovo je sigurno da Larijani nije među njima, jer nije visoki šijitski klerik, što je ključni uvjet za nasljednika vrhovnog vođe.
Uz Larijanija, u najuži krug Hameneijeva povjerenja ulaze i njegov glavni vojni savjetnik Jahja Safavi i predsjednik parlamenta Galibaf, koji bi u slučaju rata sa SAD-om vodio oružane snage. Prema riječima šestorice dužnosnika i trojice pripadnika IRGC-a, Iran polazi od pretpostavke da su američki vojni napadi neizbježni, čak i dok se diplomatski kanali održavaju otvorenima. Sve oružane snage stavljene su u najviši stupanj pripravnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....