Rat u Ukrajini ušao je u drugu godinu, ali još nema naznaka o početku ozbiljnih mirovnih pregovora. Moskva i Kijev nisu zainteresirani za razgovore i najavljuju nove "proljetne" protuofenzive. Dok Kijev čeka obećano oružje, zapadni čelnici pokušavaju izvršiti pritisak na Rusiju novim valom sankcija. Na "scenu" je stupila i Kina, koja je ponudila plan za mir, u kojem nijednom nije spomenula riječ "rat" niti pozvala ruske vlasti da povuku svoje trupe s teritorija Ukrajine.
Europa, blago rečeno, nije oduševljena kineskim pokušajem medijacije. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da "nema mnogo pouzdanja u Kinu", a njemački kancelar Olaf Scholz kako "neće biti diktiranog mira u ruskom stilu".
No, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je oprezniji, rekavši kako je "otvoren prema određenim dijelovima" kineskog plana te da se želi sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi razgovarali o prijedlozima Pekinga. Zelenski oprezno pristupa prema Kini, kako bi spriječio Peking da produbi svoje odnose s Rusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je pozdravio inicijativu Pekinga o sukobu u Ukrajini i rekao da će posjetiti Kinu početkom travnja i tražiti kinesku pomoć u okončanju rata.
Prijetnje iz Bjelorusije
Zelenski nije rekao je li dogovoren sastanak sa Xijem niti je dao bilo kakvu naznaku kada bi se on mogao održati. Umjesto Zelenskog, Xi je u Peking odlučio pozvati Putinova saveznika. Manje od 24 sata otkad je Zelenski izrazio želju da se sastane sa Xijem, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko posjetiti Kinu od utorka, 28. veljače, do četvrtka, 2. ožujka, kako bi dvije zemlje "produbile međusobno povjerenje".
Bjelorusija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja otvoreno stoji uz Putina i koja je dopustila Rusiji korištenje svog teritorija za napad na Ukrajinu prošle godine. Bjelorusija također ima 1,5 milijuna ljudi spremnih za borbu izvan svojih oružanih snaga, a koji mogu biti "aktivirani" u slučaju izvanrednog stanja i preusmjeravanja gospodarstva na "ratni način rada". Lukašenko je ranije ovog mjeseca naredio formiranje novih dobrovoljačkih snaga teritorijalne obrane do 150.000 ljudi.
S druge strane, Kina je službeno neutralna, ali opskrbljuje Rusiju vojnim uniformama i pancirkama te, prema informacijama američkih obavještajaca, razmatra slanje oružja i streljiva. Peking je također odbio osuditi rusku invaziju na Ukrajinu tijekom sastanka ministra financija najvećih svjetskih gospodarstava. Indija, koja je bila domaćin sastanka čelnica skupine G20, objavila je opsežan "sažetak predsjedatelja", ističući da postoje "različite procjene situacije" u Ukrajini i sankcija nametnutih Rusiji.
Antiruski Zapad
Oko dva odlomka, u kojima se "najoštrije kritizira agresija Ruske Federacije protiv Ukrajine", složile su se sve zemlje osim Rusije i Kine. Moskva je optužila "antiruske" zapadne zemlje da su "destabilizirale" G20. U četvrtak je Opća skupština UN-a u New Yorku velikom većinom podržala rezoluciju kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu. Prijedlog je podržala 141 nacija, 32 su bile suzdržane, a sedam - uključujući Rusiju - glasalo je protiv. Moskva je optužila SAD da je "kaubojskim metodama" prisilila ostale zemlje da glasaju za osudu ruske invazije.
Bivši ruski predsjednik i bliski Putinov saveznik Dmitri Medvedev poručio je da je jedini način da Moskva "osigura trajni mir" pomicanje vlastitih granica što je dalje moguće, pa i do Poljske.
Nakon obilježavanja prve godišnjice ruske invazije i novog vala zapadnih sankcija Rusiji, ukrajinska vojska ponovno se usredotočila na odbijanje ruskih pokušaja napredovanja na ključnim područjima borbe. Tijekom vikenda, ukrajinska vojska zaustavila je oko 70 napada na istoku zemlje, a najžešće borbe vodile su se oko Bahmuta i gradova Liman, Kupjansk, Avdiivka i Šahtarsk. Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga jučer je demantirao ruska napredovanja, navodeći "neuspješne ruske ofenzive" u šest naselja, uključujući mjesta Jahidne i Berhivka.
Uhvaćene u krvavom ratu iscrpljivanja, Rusija i Ukrajina okreću se saveznicima kako bi ojačale svoju borbenu moć. Rusija će vjerojatno tražiti ponovnu zalihu iranskih jurišnih bespilotnih letjelica, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane. Ukrajinske obavještajne službe, pak, ističu da se ukrajinske snage pripremaju za protuofenzivu na jugu, između Krima i kopnene Rusije, a točan trenutak njenog početka ovisit će o nizu čimbenika, uključujući opskrbu zapadnog oružja.