RUSI U PANICI

Prva velika analiza napada na Moskvu, poznato je što su dronovi nosili: ‘Jako isforsirano!‘

Još je puno nepoznanica o napadu u kojem su pogođene tri stambene zgrade

Prizori i posljedice napada dronovima na Moskvu; Vladimir Putin

 Profimedia/

Nakon napada dronovima na Moskvu, za koje ukrajinska vlada nije preuzela odgovornost, portal na ruskom Meduza razgovarao je o vrsti dronova koji su upotrebljeni za udare na, kako se čini, civilne mete u glavnom ruskom gradu, s neimenovanim stručnjakom.

Ukrajinci su objavili da su "sa zadovoljstvom primili vijest", ali su demantirali da su oni poslali bespilotne letjelice na Moskvu. Spekuliralo se da je možda iza napada Kremlj, kako bi lažiranim ukrajinskim udarom na ruske civile podigao ratnu atmosferu u Rusiji i zbio tamošnje redove po pitanju opravdanosti rata u Ukrajini. Međutim, još je puno nepoznanica o napadu u kojem su pogođene tri stambene zgrade, ali srećom nije bilo žrtava.

image
Kirill Kudryavtsev/Afp

Dvije regije

Je li vjerojatnije da je napad iniciran s teritorija Rusije ili Ukrajine? Meduzin sugovornik ističe da se to ne može sa sigurnošću reći.

"Sada zapravo samo spekuliramo, jer nema informacija. Ne znamo koji su to dronovi, njihov domet i tehnologiju. U slučaju da su bespilotne letjelice lansirane s teritorija Ukrajine to donosi velika pitanja za protuzračnu obranu Rusije o tome kako su mogli tako daleko preletjeti neopaženo. U drugom slučaju, ako je lansiranje izvršeno s teritorija Ruske Federacije, to je pitanje za FSB: kako možemo voziti i lansirati dronove na teritoriju Rusije? Teško je procijeniti vjerojatnost jednog od ovih scenarija. U svakom slučaju, to su važna pitanja za ruske sigurnosne agencije.

No prema njegovu mišljenju, prije su se mogli lansirati s teritorija Ukrajine, tim više što se dronovi odatle lansiraju u regije Brjansk i Belgorod.

Može li se govoriti o konkretnim ciljevima, poput rezidencije predsjednika Putina ili Glavnog stožera, ili je riječ o akciji usmjerenoj na sijanja straha i panike kako to tvrde ruske vlasti?

Stručnjak je izjavio da to ne može reći jer, po svemu sudeći, nijedan dron nije stigao do krajnjeg odredišta. Na jugozapadu Moskve mnogo je vojnih ciljeva, bliže centru grada još i više. Kamo su letjeli je nepoznato.

Navigacijski sustav

Nije baš jasno ni kakav je bio navigacijski sustav tih dronova, jesu li letjelice imale GPS signal.

"Ako su imali inercijalnu navigaciju, to je još kompliciranije, jer je vrlo netočna. Tada će te letjelice jednostavno pasti otprilike na području oko cilja, s razlikom od nekoliko stotinama metara ili kilometara. Pitanje je kolika je njihova vjerojatna kružna devijacija. O optičkom navigacijskom sustavu vjerojatno nije bila riječ, previše je kompliciran i skup, smatra stručnjak.

Postoje informacije da su barem neke od letjelica bile opremljene kumulativnim punjenjem KZ-6. No, pitanje je može li se takvim eksplozivom napadati stvarno važne vojne objekte i kolika je uopće njihova razorna moć.

"Najmanje u jednom slučaju dron je bio opremljen kumulativnim punjenjem KZ-6, objašnjava stručnjak. "To je eksploziv koji se koristi za razminiranje, rušenje zidova i druge inženjerijske radove. Potreban je za probijanje armiranog zida, betonskih ili metalnih skloništa. Kumulativno streljivo može se koristiti za pogotke npr. oklopnih vozila ili bunkera. Ako projektil treba pogoditi što više ljudi, koriste se raspadne granate", objasnio je stručnjak.

Smatra da su, općenito gledano, najvjerojatnije napad počinili Ukrajinci. Sudeći po tome što su koristili upravo kumulativno streljivo, očito nisu htjeli nanijeti veliku štetu ljudima već su htjeli oštetiti neku veliku strukturu.

Nije poznato, piše Meduza, kako je na dronu bio postavljen detonator i kako je KZ-6 aktiviran. Kada ga inženjeri koriste, postoji sustav daljinskog detoniranja. Zašto nije uspjelo nije baš razumljivo. "Sve ovo izgleda kao improvizacija i pokušaj da se nešto isforsira".

A što ovaj napad govori o kvaliteti rada ruskog ratnog zrakoplovstva i ruskih obrambenih snaga i hoće li se moći nositi s masovnijim napadima dronovima?

Rusko vodstvo

"Ministarstvo obrane Rusije objavilo je da je na ovaj ili onaj način oboreno osam bespilotnih letjelica. Sve u svemu, to je vjerojatno blizu istini, a ne 25, kako je u jednom trenutku bilo objavljeno. Ako ih je stvarno bilo osam i sve su ih uspjeli oboriti, ruske ratne službe dobro su radile. Drugi slučaj, ako su tri bespilotne letjelice koje su udarile u zgrade bile obrađene radio-elektroničkom protuobranom ili izgubile kontrolu ili su pokušale sletjeti, ali su se srušile na kuće, tu se postavlja pitanje o tome kako dalje. Što s dronovima u tako gusto naseljenom gradu kao što je Moskva?

Gdje će pasti? Kako uostalom izgraditi obranu, s obzirom na to da se rusko vodstvo, po svemu sudeći, trudi ne dopustiti da rat uđe u život Moskovljana i stanovnika drugih velikih gradova.

Sudeći po ovoj situaciji, rusko zrakoplovstvo oborit će bespilotne letjelice čak i iznad Moskve, piše Meduza.

Glavno je pitanje iz kojeg razloga su ruske snage dopustile dronovima da dođu do Kremlja tijekom prethodnog napada, zaključio je stručnjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 20:31