U petak, 24 srpnja, u 10 sati po mjesnom vremenu, (9 po srednjoeuropskom) nakon punih 86 godina, počeo je namaz (molitva) pod svodovima džamije (nekada crkve a potom muzeja) Aja Sofije u Istanbulu.
Prva molitva trajat će u kontinuitetu puna 24 sata, sve do subotnjeg jutra. Iako džamija može primiti nekoliko tisuća vjernika, zbog epidemioloških razloga i opasnosti od širenja koronovarisa, istodobno će moći klanjati samo 500 vjernika.
Na prvoj molitvi bio je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je odlukom o ponovnoj prenamjeni Aja Sofije izazvao velike prijepore i u Turskoj i u svijetu.
Naime, predsjednik Erdoğan na neki se način drznuo prkositi i samom Mustafi Kemal paši Atatürku, ocu moderne sekularne europeizirane Turske, a sve zbog, kako mnogi misle, podizanja svog poljuljanog statusa te zato jer najvećim turskim gradom vlada njegov oporbeni suparnik Ekrem İmamoğlu.
Podsjetimo da je izgubio Istanbul iako je ponavljao izbore u tom gradu. Inače ukazom Atatürka, zbog sekularizacije društva, još davne 1934. godine nekadašnja krunidbena crkva bizantskih careva, koja je od Osmanskog osvajanja 1453. godine bila pretvorena u džamiju, postala je muzej.
Sada je Erdoğan pokazao da može proturječiti najvećem povijesnom i političkom autoritetu moderne Turske, na kojeg se inače poziva i zaklinje u svojim govorima. Inače, i papa Franjo je tražio da se odluka povuče. Zanimljivo je da se pobunila i Ruska pravoslavna crkva (koja sebe inače smatra nasljednikom Bizanta a Rusiju naziva Trećim Rimom) iz koje su poručili da je ovo „pljuska pravoslavlju, ali i cjelokupnom svjetskom kršćanstvu“. No, iz Kremlja je pak benevolentno poručeno da je to "unutarnja stvar turske države".
Oko trga sultana Mehmeda gdje se nalazi Aja Sofija obustavljen je promet, a izvan džamije se okupilo nekoliko tisuća vjernika. Za sigurnost se brine 17 tisuća policajaca i vojnika razmještenih u okolici. Na ulazu je postavljeno čak 11 kontrolnih punktova na kojima se provjeravaju vjernici koji dokaze (morali su imati posebnu propusnicu), ali im se mjeri i temperatura, a na platou ispred džamije nalazi se i 101 vozilo hitne pomoći, a iznad tog područja nadlijeću policijski helikopteri te dronovi.
Svaki vjernik je morao donijeti masku te vlastiti molitveni tepih, a kako je kazao Ali Yerlikaya, guverner Istambula (državni službenik zadužen za cijelu pokrajinu), morali su se oboružati "strpljenjem i razumijevanjem". Kršćanske freske i mozaici u Aja Sofiji tijekom molitve bili su prekriveni plahtama.
Prvotno se željelo posebnim osvjetljenjem "zakamuflirati" kršćanska obilježja, ali su na kraju popustili pred zahtjevima konzervatora koji su kazali da bi to oštetilo stare mozaike i freske. Doduše, mnogi se pitaju što će biti s tim freskama, a više stotina svjetskih bizantologa, među kojima i desetak turskih, potpisalo je peticiju kojom je tražilo od predsjednika Erdoğana da ne pretvara Aja Sofiju u džamiju.
I restauratorica Zeynel Ahubei, koja se već 27 godina brine o freskama, izrazila je svoju zabrinutost za njihovo očuvanje. Zadnjih godina Aju Sofiju posjećivalo je i do 4 milijuna turista, ali je "sultan" Erdoğan, kako bi ublažio proteste, najavio da će Aja Sofija biti otvorena i za turističke obilaske i to besplatno.