Izraelski izbori u utorak završili su, prema izlaznim anketama velikih televizijskih mreža, u svojevrsnom pat-položaju, pri čemu ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot nisu na putu osvajanja većine u Knessetu, koji ima 120 zastupničkih mjesta.
Prema izlaznim anketama, blok Benjamina Netanyahua dobio je 50 mjesta u Knessetu, a oporbeni blok njegova glavnog protivnika Eisenkota dobio je između 50 i 53 mjesta.
Nakon što su u Izraelu zatvorena birališta, prve izlazne ankete pokazuju da je stranka Likud izraelskog premijera Benjamina Netanyahua osvojila najviše glasova, no nijedan od dva politička bloka u Izraelu nema jasan put do formiranja vlade, pokazuje izlazna anketa televizije Channel 12, javlja Times of Israel.
Prema izlaznoj anketi, Likud će osvojiti 24 zastupnička mandata u Knessetu, dok će centristička oporbena stranka Yashar, koju predvodi Gadi Eisenkot, osvojiti 22 mandata.
Izostanak jasnog pobjednika u skladu je s anketama objavljivanima posljednjih tjedana, koje su predviđale neizvjestan ishod izbora. To znači da će stranke i njihovi čelnici sljedećih dana i tjedana pregovarati kako bi osigurali dovoljnu potporu za sastavljanje vlade, moguće i uz podršku stranaka koje predvode arapski političari, a koje dosad uglavnom nisu sudjelovale u vladajućim koalicijama.
I Netanyahu i Eisenkot mogli bi proglasiti pobjedu i zatražiti od predsjednika Isaaca Herzoga da upravo njima prvima povjeri mandat za sastavljanje vlade. Netanyahu bi se pritom pozvao na činjenicu da predvodi najveću pojedinačnu stranku, a Eisenkot na to da predvodi najveći politički blok.
Ipak, ostaje mogućnost da ni Netanyahu ni njegovi protivnici ne uspiju sastaviti koaliciju. U tom bi slučaju Izrael mogao ponovno izaći na izbore, dok bi Netanyahu ostao na dužnosti privremenog premijera. Takav bi se scenarij ponovio iz razdoblja od 2019. do 2022., kada je zemlja čak pet puta izlazila na birališta.
Izlazna anketa objavljena je u trenutku kada je Središnje izborno povjerenstvo započelo prebrojavanje glasova. Povjerenstvo će tijekom noći objavljivati službene rezultate, koji se često razlikuju od procjena izlaznih anketa.
Prema izlaznoj anketi, na trećem je mjestu oporbena stranka B’Yachad, koju predvodi bivši premijer Naftali Bennett, s 12 mandata. Slijedi stranka Ujedinjena lista, koju predvode arapski političari, s 11 mandata.
Dvije manje stranke, nestranačka lista pričuvnih vojnih časnika Reservists i desna stranka People of Israel, prema procjenama Kanala 12 neće prijeći izborni prag od 3,25 posto glasova, nužan za ulazak u Knesset.
Očekuje se da će stranke predvođene arapskim političarima, koje se također protive Netanyahuu, osvojiti ukupno 18 mandata, što bi bio rekordan rezultat za taj politički sektor.
Službeni rezultati za tjedan dana
Prvi službeni rezultati neće biti objavljeni prije otprilike jedan sat ujutro u srijedu po lokalnom vremenu. Iako izlazne ankete obično pružaju pouzdan pokazatelj načina na koji su birači glasali, njihovi se rezultati mogu i razlikovati od konačnih.
Budući da izraelsku vladu čini koalicija stranaka, čak i male promjene u udjelu osvojenih glasova mogu utjecati na izračune o mogućem sastavljanju nove vlade. Stoga bi za potpunije rezultate moglo biti potrebno pričekati do četvrtka ili čak petka.
Očekuje se da će konačno prebrojavanje glasova biti dovršeno do 30. listopada, dok će službeni rezultati izbora biti formalno objavljeni tjedan dana nakon izbora, 4. studenoga.
Nakon što budu poznati konačni rezultati, izraelski predsjednik Isaac Herzog konzultirat će se s čelnicima političkih stranaka o tome koga žele za premijera, a zatim će mandat za sastavljanje vlade povjeriti kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće izglede za njezino formiranje.
Mandatar će imati najviše 42 dana za sastavljanje vlade.
Nijedna stranka u Izraelu nikada nije osvojila apsolutnu većinu, pa se vlade formiraju koalicijskim dogovorima stranaka koje zajedno mogu osigurati najmanje 61 zastupnički mandat. Pregovori o sastavljanju vlade često traju tjednima. Svaki mandat u Knessetu, izraelskom parlamentu, iznimno je važan, a male stranke mogu imati velik utjecaj jer upravo one ponekad odlučuju o tome tko će formirati vlast.
Ako mandatar ne uspije sastaviti vladu, priliku mogu dobiti drugi kandidati. Ako nitko ne uspije formirati vladu, raspisuju se novi izbori, a Benjamin Netanyahu i njegovi ministri ostaju na dužnosti kao privremena vlada.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, izlaznost na nacionalnoj razini do 20 sati iznosila je 74,3 posto.
To je osjetno više od 66,3 posto, koliko je iznosila u isto vrijeme na izborima 2022. godine. Štoviše, već je premašena i ukupna izlaznost zabilježena na izborni dan 2022., koja je iznosila 70,6 posto.
Radi izbora se u domovinu vratilo 70 tisuća Izraelaca jer glasanje iz inozemstva u pravilu nije dopušteno, piše dpa.
Ovi parlamentarni izbori smatraju se prijelomnom točkom za unutarnjopolitički i društveni smjer Izraela, iako se ne očekuje promjena politike prema Palestincima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....