>>>NOVO<<< 14:27 - Ukrajina je spremna početi izvoziti žito iz dviju crnomorskih luka, ali datum za slanje prve pošiljke još nije određen, rekao je u petak ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksander Kubrakov dodavši da bi po njegovim očekivanjima prve pošiljke mogle krenuti prije kraja ovog tjedna.
Kubrakov je novinarima u Odesi rekao da je 17 brodova blokiranih pet mjeseci već natovareno sa žitom te da se još jedan utovaruje.
Izrazio je nadu da će prvi brodovi krenuti na put do kraja ovog tjedna.
Dogovor o izvozu žita potpisan je prošli tjedan u Istanbulu.
"Nakon potpisivanja inicijative za žito u Istanbulu, ukrajinska strana učinila je sve potrebne pripreme za ... plovidbu Crnim morem kako bi započela izvoz našeg žita iz naših luka", rekao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u petak crnomorsku luku Čornomorsk. Rekao je da je Ukrajina spremna ponovno početi izvoziti žito i da Kijev čeka signal od međunarodnih partnera za slanje prve pošiljke, objavio je njegov ured.
Žito će se izvoziti iz Odese, Čornomorska i Pivdenija.
Rusija je tvrdila da je Ukrajina kriva za blokadu izvoza jer je minirala lučke vode.
Kubrakov je rekao da su Čornomorsk i Odesa spremni početi izvoziti žito te da se nada da će do kraja tjedna biti spreman i Pivdenij.
"Prije rata bilo je utovareno ukupno 17 brodova. Danas smo počeli utovarivati još jedan brod u Čornomorsku. U načelu smo riješili gotovo sva tehnička pitanja", rekao je Kubrakov.
"Nadamo se da ćemo danas dobiti potvrdu od UN-a u pogledu predloženog koridora kojim će brodovi ploviti preko Crnog mora prema Bosporu i nakon toga ćemo biti spremni početi. Nadamo se da će prvi brodovi napustiti naše luke prije kraja ovog tjedna".
Kubrakov nije rekao koliko će tona žita biti izvezeno.
"Ova inicijativa, ako uspije kako se nadamo i očekujemo da hoće, i ako naši turski i UN-ovi partneri budu osiguraju njezinu provedbu, uvjereni smo da će svjetske cijene (žita) pasti", rekao je.
Podtajnik UN-a za humanitarnu pomoć Martin Griffiths rekao je u četvrtak da se nada da će prva pošiljka žita krenuti u petak.
Bridget Brink, američka veleposlanica u Ukrajini, rekla je novinarima u Odesi da se nada da će u petak biti postignut dogovor koji će otvoriti put za prvu pošiljku.
13.48 - Ukrajinski dužnosnici rekli su kako su uništili skladište streljiva u južnoj regiji Herson.
Video i slike objavljene tijekom noći i u petak ujutro na Telegram kanalima ukazuju kako se dogodila eksplozija u području Brilivka, nekih 40 kilometara jugoistočno od grada Hersona, javlja CNN.
“Jedno od važnih logističkih čvorišta okupatora u Herosnskoj oblasti- željeznička stanica u Brilivki, uništena je. Rusi su tamo samo dopremili opremu i streljivo; sve im je sada izgorjelo", rekao je na Facebooku Serhii Khlan, savjetnik šefa civilne vojne uprave Herson.
“ Ljudi prijavljuju glasne eksplozije i detonacije. Vjerojatno je pogođeno skladište nafte ", dodao je Khlan.
13.27 - Ukrajinska vojska demantirala je kako je izvela napad na zatvor na teritoriju pod kontrolom separatista, prenosi Guardian. Rusko ministarstvo obrane poručilo je kako je u petak u raketnom napadu ubijeno 40 ukrajinskih ratnih zarobljenika, i za to okrivila ruske snage.
U priopćenju Glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga stoji:
"Oružane snage Ruske Federacije izvele su ciljano topničko granatiranje kazneno-popravne ustanove u naselju Olenivka u Donjeckoj oblasti, gdje su također držani ukrajinski zatvorenici. Na taj su način ruski okupatori ostvarivali svoje zločinačke ciljeve – optužiti Ukrajinu za počinjenje ‘ratnih zločina’, kao i sakriti mučenja zarobljenika i pogubljenja [...]."
Rusija je zanijekala umiješanost u ratne zločine u onome što naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" zaštite govornika ruskog i iskorijenjivanja opasnih nacionalista.
13.02 - Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov predložit će američkom kolegi po dužnosti vrijeme za telefonski poziv o razmjeni zatvorenika, rekao je u petak za posjeta Uzbekistanu gdje je potvrdio da Moskva podržava politiku "jedne Kine" aludirajući na Tajvan.
Ameriki državni tajnik Antony Blinken u srijedu je rekao da je SAD dao "važnu ponudu" Rusiji za oslobađanje dvoje Amerikanaca, američke košarkaške zvijezde Brittney Griner i bivšeg marinca Paula Whelana.
Griner je u pritvoru od sredine veljače, kada je optužena za unošenje droge u Rusiju nakon što joj je u moskovskoj zračnoj luci pretražena prtljaga. Prijeti joj 10 godina zatvora, a suđenje zbog posjedovanja droge je u tijeku.
Ona igra u profesionalnoj ligi u Rusiji dok u SAD-u nije košarkaška sezona.
Whelan je priveden u prosincu 2018. i optužen za špijunažu, a zatim je i osuđen na 16 godina zatvora. Bio je u zemlji kako bi prisustvovao vjenčanju dok se Griner vraćala u svoj ruski tim.
U zamjenu bi, po više izvora, iz američkog zatvora na slobodu mogao biti pušten ruski trgovac oružjem Viktor Bout.
Lavrov je na konferenciji za novinare kazao da se razgovori o razmjeni zatvorenika odvijaju od samita u Ženevi prošle godine kada su predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden pristali odrediti dužnosnike koji će pozabaviti tim pitanjem.
"Moje ministarstvo nije u to uključeno, svejedno ću poslušati što Blinken ima za reći", rekao je Lavrov. (Hina/Reuters)
Podrška politici "jedne Kine"
Lavrov je trenutno u Uzbekistanu te će s Blinkenom razgovarati kada se vrati u Moskvu.
"U idućih nekoliko dana ćemo našim američkim kolegama ponuditi datum za telefonski poziv", rekao je Lavrov.
Lavrov je u Taškentu također ponovio privrženost Rusije politici "jedne Kine".
Dan ranije američki predsjednik Joe Biden rekao je kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da se američka politika kad je riječ o Tajvanu nije promijenila i da se Washington snažno protivi jednostranim nastojanjima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost duž Tajvanskog tjesnaca.
Peking je, nakon najave mogućeg posjeta predsjednice Zastupničkog doma Nency Pelosi Tajvanu, poručio Joeu Bidenu da se ne igra s vatrom.
"Naše stajalište o jednoj Kini ostaje nepromijenjeno. Nije nam problem poštivati načelo kineske suverenosti", rekao je Lavrov.
11.30 - Četrdeset ukrajinskih ratnih zarobljenika ubijeno je, a 75 ranjeno u ukrajinskom raketiranju područja pod kontrolom separatista kada je naprednim američkim sustavima HIMARS pogođen zatvor, javljaju ruske agencije, a Kijev u petak izvještava o najmanje pet žrtava ruskog napada u Mikolajivu.
Prema izvješćima s bojišta, raketnim sustavom HIMARS gađano je područje Donjecka.
Rusko ministarstvo obrane navodi da je riječ o zatvoru blizu lokaliteta Olenivka (na ruskom Elenovka) tridesetak kilometara jugozapadno od Donecka, glavnoga grada istoimene pokrajine koja je pod kontrolom proruskih sepratista.
"Ova grozna provokacija izvedena je radi zastrašivanja ukrajinskih vojnika kako bi ih se spriječilo da se predaju", tvrdi rusko ministarstvo, kako prenosi agencija AFP.
Ruska javna televizija objavila je snimke koje je predstavila kao pougljenjene barake, ali nije prikazala žrtve.
Zapadne novinske agencije navode da nisu mogle provjeriti ove izjave iz neovisnih izvora.
Rusko ministarstvo tvrdi da su u tom zatvoru bili pripadnici pukovnije Azov, za koju Moskva tvrdi da je neonacističkima milicija.
Ta se pukovnija proslavila žilavim otporom ruskoj opsadi Mariupolja koji je konačno pao u svibnju, a nekih 2500 pripadnika Azova se konačno predalo i ruske vlasti navele su da će oni biti zatvoreni u Olenivki.
Žrtve u Mikolajivu
Iz ukrajinskog grada Mikolajiva, na jugoistoku zemlje, također stižu vijesti o poginulima.
Vitalij Kim, guverner istoimene oblasti, javio je da je u ruskom raketiranju poginulo najmanje petero ljudi, a sedam je ranjeno.
"Sa sada, znamo za sedam ranjenih i pet ubijenih", napisao je Vitalij Kim na Telegramu gdje objašnjava da je to bio napad na stanici javnog prijevoza.
Rusija koja je počela invaziju na Ukrajinu 24. veljače, nije bila dostupna za komentar, no redovito ističe da su mete njezina napada vojne, a ne civilne.
Reuters dodaje da nije mogao iz neovisnog izvora provjeriti podatke o napadu na Mikolajiv. (Hina)
11.08 - Rusija je angažirala plaćenike na nekim dijelovima prve crte bojišnice kako bi zadržala te položaje, što ukazuje na manjak pješaštva u njezinoj vojsci, tvrdi britansko ministarstvo obrane u petak, u trenutku kada Ukrajina pojačava kontraofenzivu na jugu zemlje. Oslanjanje na plaćenike iz ruske privatne zaštitarske tvrtke Skupine Wagner, tvrdi nadalje Britanija, još je jedan znak da je ruska vojska, šest mjeseci nakon pokretanja rata u Ukrajini, pod pritiskom.
Britansko ministarstvo, pozivajući se na obavještajne podatke, procjenjuje da plaćenici iz Skupine Wagner teško da mogu nadoknaditi gubitke koje trpi rusko regularno pješaštvo ili promijeniti tijek rata.
Borci Iz Wagnera su od 2015. uobičajeno bili angažirani na specijalnim misijama te je ovo sada važna promjena, dodaje britansko ministarstvo.
Kijev je u srijedu priopćio da je došlo do "velikog preraspoređivanja" ruskih snaga prema jugu gdje se, kako tvrde britanski obavještajci, nalazi ruska 49. armija, stacionirana na zapadnoj obali Dnjepra i vrlo je ranjiva.
Britanci također tvrde da je grad Herson, koji je Rusima ključan za kopnenu opskrbu s Krima, sada praktički odsječen od ostalih područja koje je Rusija zauzela jer je ukrajinska vojska zapadnim dalekometnim projektilima teško oštetila tri mosta preko Dnjepra.
Ukrajina je sada usredotočena na svoju najveću protuofenzivu te su njezini borbeni zrakoplovi, kako tvrdi, uništili pet ruskih uporišta oko Hersona.
Ukrajinski protunapadi na jugu su uslijedili zbog pokušaja ruskih i proruskih snaga da zauzmu cijelu industrijsku regiju Donbasa na istoku, a koja uključuje oblasti Donjeck i Luhansk.
Sjedinjene Američke Države su u ratovima u Afganistanu i Iraku na usluge privatnih zaštitarskih kompanija i civilnih ‘kontraktora‘ potrošile stotine milijardi dolara.
Jedna od najpoznatijih plaćeničkih tvrtki bila je tvrtka Blackwater čiji su pripadnici optuživani za velika stradavanja civila i ratne zločine (Hina).
Kada su prva oklopna vozila ruske vojske stigla do srca nuklearne elektrane u Černobilu 24. veljače, susrela su se s ukrajinskom postrojbom zaduženom za obranu objekta. U manje od dva sata, bez borbe, 169 pripadnika Ukrajinske nacionalne garde položilo je oružje. Rusija je zauzela Černobil, skladište za tone nuklearnog materijala i ključno odlagalište na prilazu Kijevu. Pad Černobila, mjesta najveće nuklearne katastrofe na svijetu, ističe se kao anomalija u petomjesečnom ratu: uspješna blitzkrieg operacija u sukobu koji je obilježen brutalnim, ali sporom ofenzivom ruskih trupa koja su naišla na oštri otpor Ukrajine.
Istraživanje Reutersa je pokazalo da ruski uspjeh u Černobilu nije bio slučajnost, već dio dugotrajnog plana Kremlja da infiltrira svoje špijune u samu srž ukrajinskih vlasti.
Pet osoba koje su upoznate s planovima Kremlja otkrilo je Reutersu da su ratni stratezi okupljeni oko predsjednika Vladimira Putina vjerovali da će, potpomognuta ovim agentima, Rusiji biti potrebna samo mala vojna pomoć i da će nakon nekoliko dana prisiliti vladu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ponudi ostavku, pobjegne ili kapitulira.
Kroz intervjue s desecima dužnosnika u Rusiji i Ukrajini te pregledom ukrajinskih sudskih dokumenata i izjava istražitelja, vezanih uz istragu o ponašanju ljudi koji su radili u Černobilu, Reuters je utvrdio da je ruska infiltracija sezala mnogo dublje nego što se javno priznalo.
- Osim vanjskog neprijatelja, nažalost imamo unutarnjeg neprijatelja, a taj neprijatelj nije ništa manje opasan - rekao je u intervjuu tajnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksij Danilov.
Na početku invazije, rekao je Danilov, Rusija je imala agente u ukrajinskom sektoru obrane, sigurnosti i provedbe zakona. Odbio je dati imena, ali je rekao da takve izdajice treba "neutralizirati" pod svaku cijenu.
Sudski dokumenti i svjedočenja, koje je Reuters objavio, otkrivaju kako je u zavjeri važnu ulogu odigrao šef osiguranja Černobila, Valentin Vitera, koji je sada u pritvoru i protiv kojeg se vodi istraga zbog odsutnosti sa svoje dužnosti. Izvadak iz državnog registra predsudskih istraga, u koji je Reuters imao uvid, pokazuje da je Viter također osumnjičen za izdaju, što je tvrdnja koju njegov odvjetnik smatra neutemeljenom. Viter je u izjavi istražiteljima rekao da je na dan invazije telefonski razgovarao sa zapovjednikom postrojbe Nacionalne garde. Viter je savjetovao zapovjednika da ne ugrožava njegovu jedinicu, rekavši mu: “Poštedi svoje ljude”.
Jedan izvor koji je izravno upoznat s planovima invazije Kremlja rekao je Reutersu da su ruski agenti raspoređeni u Černobilu od prošle godine kako bi podmitili dužnosnike i pripremili teren za rusko preuzimanje, koje je trebalo proći bez žrtava. Reuters nije mogao neovisno provjeriti detalje ove tvrdnje. Međutim, ukrajinski Državni istražni ured priopćio je da istražuje bivšeg visokog dužnosnika obavještajne službe, Andrija Naumova, pod sumnjom za izdaju zbog prosljeđivanja sigurnosnih tajni o Černobilu stranoj državi. Odvjetnik Naumova odbio je komentirati.
Izvori, koji su upoznati s planovima Kremlja, otkrili su da Moskva računa na aktiviranje agenata spavača unutar ukrajinskog sigurnosnog aparata. Izvori su potvrdili izvješća zapadnih obavještajnih službi kako je Kremlj pripremao Olega Tsarjova, hotelijera, da vodi marionetsku vladu u Kijevu. A bivši ukrajinski glavni tužitelj otkrio je Reutersu u lipnju kako je ukrajinski političar Viktor Medvedčuk, Putinov prijatelj, imao kodirani telefon kako bi mogao komunicirati s Kremljom.
Tsarjov je rekao da Reutersov izvještaj o tome kako se sveukupno odvijala operacija Moskve "nema veze sa stvarnošću". Medvedčukov odvjetnik odbio je komentirati, dok njegov klijent u ukrajinskom zatvoru čeka suđenje pod optužbama za izdaju koje datiraju prije ruske invazije.
Premda je Rusija ekspresno zauzela Černobil, njen plan preuzimanja vlasti u Kijevu nije uspio. Nekoliko izvora u Rusiji i Ukrajini, tvrde kako agenti spavači koje je Moskva postavila nisu uspjeli obaviti svoj posao, Tajnik Ukrajinskog vijeća sigurnosti Danilov rekao je da su agenti i njihovi voditelji vjerovali da je Ukrajina slaba, što je "potpuna zabluda".
Ljudi na koje je Kremlj računao Ukrajini precijenili su svoj utjecaj u godinama koje su prethodile invaziji, rekla su četiri izvora upoznata s planovima Kremlja. Kremlj se oslanjao na “klaunove –koji znaju ponešto, ali uvijek govore ono što vodstvo želi čuti jer inače neće dobiti plaću”, rekao je jedan od četiri spomenuta izvora, inače blizak separatističkom vodstvu u istočnoj Ukrajini.
No infiltracija ruske obavještajne službe uspjela je postići jednu stvar: posijala je nepovjerenje unutar Ukrajine i razotkrila velike mane ukrajinske Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) koja broji 30.000 pripadnika, i dijeli kompliciranu povijest s Rusijom, a sada ima zadatak loviti izdajice i kolaboracionisti u vlastitim redovima.