O slanju ljudske posade na Mars u NASA-i se mašta još od trenutka kad se misija Apollo 11 u srpnju 1969. godine spustila na Mjesec.
Bivši američki predsjednik George W. Bush u siječnju 2004. najavio je da će Amerikanci do 2030. godine poslati prvu misiju s ljudskom posadom na Mars. Tada se kalkuliralo s cijenom misije od 100 do 500 milijardi dolara.
VIDEO 'Curiosity' uspješno sletio na Mars: Pogledajte prve fotografije koje je poslao!
Astronauti i roboti
U međuvremenu, planovi su revidirani pa tako NASA namjerava poslati misiju s ljudskom posadom u orbitu oko Marsa, što je vizija koju podržava i sadašnji predsjednik Barack Obama. No ti astronauti ne bi se spustili na površinu planeta, nego bi iz letjelice upravljali robotima na površini.
Moguće je, međutim, da prvi ljudi na Marsu ne budu Amerikanci nego Kinezi jer je Kineska svemirska agencija najavila da između 2040. i 2060. godine planira poslati prvu ljudsku posadu na Mars. Uz najavljivane pothvate na nacionalnoj razini ne manjka ni onih koje najavljuju privatne kompanije. Tako utemeljitelj kompanije SpaceX Elon Musk najavljuje svoj plan vođenja ljudske posade na Mars u idućih 20 godina.
Najluđi se, pak, čini plan nizozemske kompanije Mars One koja najavljuje prve ljudske naseobine na Crvenom planetu već 2023. godine, i to uz korištenje postojećih tehnologija. Nizozemci planiraju put u jednom smjeru, a dobrovoljce za tu misiju prikupili bi putem reality TV showa.
CURIOSITY ga lansirao među zvijezde: NASA-in direktor svemirske misije preko noći stekao tisuće obožavatelja
Dragovoljci? Može!
Karta na Mars u jednom smjeru, preporuka je i dr. Paula Daviesa, kozmologa sa Sveučilišta Arizona i autora knjige “The Eerie Silence”.
- Mislim da bi najbolji kandidati za odlazak na Mars mogli biti ljudi srednje dobi čiji bi očekivani životni vijek mogao biti još 20 godina. U uvjetima koji vladaju na Crvenom planetu to bi se smanjilo za 10 godina, ali bile bi to fantastične godine - rekao je Davies u članku objavljenom u časopisu Journal of Cosmology. Paul Davies smatra da ima dragovoljaca koji bi u “ime znanosti” ostatak života proveli na Marsu.