Rusija će odgovoriti nekom vrstom odmazde ako Austrija zatraži članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, upozorio je u četvrtak visoki dužnosnik Kremlja, što predstavlja novu eskalaciju napetosti zbog promjenjive sigurnosne situacije u Europi.
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a danas zamjenik predsjedatelja ruskog Vijeća sigurnosti i bliski Putinov suradnik kojeg, prema nekim procjenama, ruski čelnik koristi kao ‘prvog jastreba‘ zaduženog za upućivanje najekstremnijih prijetnji Zapadu - poput onih nuklearnih - u svrhu zastrašivanja, optužio je Beč da je napustio svoju dugogodišnju vojnu neutralnost i upozorio da Moskva neće tretirati Austriju drugačije od Švedske i Finske, koje su se odlučile pridružiti NATO-u nakon što je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine.
Ta austrijska neutralnost dugo je pozicionirala Beč kao ključno mjesto međunarodne diplomacije i domaćina brojnih organizacija i njihovih ureda poput UN-a, IAEA-e, OESS-a ili OPEC-a.
"Sada razum ustupa mjesto instinktu krda. Slijedeći Finsku i Švedsku, austrijski establišment – potaknut krvožednim Bruxellesom – potiče javnu raspravu o napuštanju svoje ustavom utvrđene neutralnosti u korist članstva u NATO-u“, napisao je bivši ruski predsjednik u članku koji je objavio internetski portal prokremaljskog propagandnog kanala RT.
Medvedev navodi da je neutralnost Austrije bila odlučujući faktor u njezinu odabiru za domaćina gotovo 20 međunarodnih organizacija. Upozorio je da bi pristupanje NATO-u potkopalo "duh Beča" i ugrozilo sposobnost Austrije da održava uravnotežene odnose s različitim globalnim partnerima, kako prenosi Newsweek.
Svaki potez prema pridruživanju NATO-u također bi pokrenuo pravna pitanja o sposobnosti zemlje da promijeni svoj status neutralne bez kršenja ugovora nakon Drugog svjetskog rata, ustvrdio je. "To vodi do očitog zaključka: vrijeme je da se razmotri preseljenje sjedišta međunarodnih organizacija u zemlje globalnog Juga i Istoka, koje mogu osigurati potrebne uvjete za njihov rad", rekao je Medvedev u svom komentaru pod naslovom "NATO Anschluss", referenci na aneksiju Austrije od strane nacističke Njemačke 1938. godine.
‘Kršenje međunarodnog prava‘
Medvedev je naglasio da je neutralnost Austrije zaštićena Austrijskim državnim ugovorom iz 1955. i Moskovskim memorandumom. Tvrdi da bi svaki korak prema članstvu u NATO-u prekršio međunarodno pravo, posebno Bečku konvenciju o ugovornom pravu. "Što može učiniti Moskva koja je, u biti, bila jedan od arhitekata moderne Austrije? Odgovor je dati entuzijastima ratne histerije udarac po prstima u okviru međunarodnog prava... Odgovori na dva ključna pitanja - ima li Austrija pravo jednostrano se odreći svoje zakonski utvrđene neutralnosti i može li samostalno odlučiti o pridruživanju NATO-u - oba su nedvosmisleno negativna", ustvrdio je.
Bivša austrijska ministrica vanjskih poslova iz redova krajnje desne Slobodarske stranke Karin Kneissl također je iznijela ovo Medvedevljevo pravno tumačenje, navodeći da Austrija ne može promijeniti svoju neutralnost bez jednoglasnog pristanka svih potpisnica ugovora, uključujući Rusiju. (Kneissl je, inače, i kao političarka i kasnije bila i ostala izuzetno bliska kremaljskom režimu i Vladimiru Putinu osobno te je on bio uzvanik na njezinoj svadbi, a godine 2020. postala je članica upravnog odbora Rosnjefta i na toj lukrativnoj poziciji se zadržala do svibnja 2022., kada je podnijela ostavku puna tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, o čemu je izvijestio i Jutarnji list, op.a.).
Unatoč javnom otporu, Austrija je postupno produbljivala vojnu suradnju s EU i NATO-om kroz misije obuke i sudjelovanje u inicijativi Partnerstvo za mir, rekao je Medvedev, navodeći preko 3000 vojnih konvoja NATO-a i 5000 letova zrakoplova saveza kroz austrijski teritorij 2024. kao dokaz "puzajuće militarizacije".
Medvedev je istaknuo nedavne izborne rezultate koji su, kako je ocijenio, pokazali vrlo ograničenu podršku članstvu u NATO-u. Liberalna stranka Nova Austrija, koja se zalaže za pristupanje, dobila je manje od 10 posto glasova, dok je protu-NATO Stranka slobode osvojila 37 posto glasova.
‘Sjetite se Finske i Švedske‘
Medvedev je svoj članak završio oštrim upozorenjem na sigurnosne rizike s kojima bi se Austrija mogla suočiti svojim približavanjem članstvu u NATO-u, rekavši da bi se austrijske oružane snage "mogle naći uključene u dugoročne misijske planove ruskih oružanih snaga". "Protiv Švedske i Finske nakon njihova pristupanja NATO-u usvojen je paket protumjera, a Austrija ne bi trebala očekivati nikakve iznimke u ovom slučaju", zaključio je Medvedev, kako je prenio Newsweek.
Komentari Dmitrija Medvedeva dolaze nakon što je još krajem srpnja austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger pozvala na otvorenu raspravu o dugogodišnjoj neutralnosti zemlje, navodeći da ona više ne jamči nacionalnu sigurnost, suočena s rastućom geopolitičkom nestabilnošću i sve agresivnijom Rusijom.
U intervjuu za Die Welt, Meinl-Reisinger naglasila je da sama neutralnost ne štiti Austriju te je ukazala na važnost jačanja obrambenih sposobnosti i produbljivanja međunarodnih partnerstava. "Austrija je zaštićena ulaganjem u vlastite obrambene kapacitete i u svoja partnerstva", rekla je, kako je tada prenio ukrajinski medij United24.
Ministričine izjave uslijedile su nakon prijedloga Emila Brixa, ravnatelja Diplomatske akademije u Beču, koji je sugerirao da Austrija treba razmotriti pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu. Meinl-Reisinger izrazila je podršku javnoj raspravi o tom pitanju, priznajući da se trenutačna politička i javna većina i dalje protivi članstvu u NATO-u.
Pad ruske utvrde u srcu Europe: ‘Tamo su orgijali, ali sada im pušu za vrat...‘
Naglasila je da bi, iako ne zagovara trenutačno pridruživanje, bilo nerealno podrazumijevati da neutralnost štiti Austriju od modernih prijetnji. "Ne možemo jednostavno sjediti skrštenih ruku i tvrditi da dok god mi nikome ne naudimo, nitko neće nauditi nama. To bi bilo naivno. Svijet se promijenio", primijetila je.
Povijesni ‘poligon‘ za poslove Moskve
Prema njezinim riječima, Austrija se već odmaknula od strogog tumačenja neutralnosti od ulaska u Europsku uniju 1995. godine, kada se Beč pridružio NATO-ovu Partnerstvu za mir 1995. godine, a sudjeluje i u NATO-ovu Euroatlantskom partnerskom vijeću. Ta zemlja također doprinosi europskoj sigurnosti sudjelovanjem u mirovnim misijama pod vodstvom EU-a i podrškom zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici bloka. Iako Austrija i Sjevernoatlantski savez (NATO) imaju bliske odnose, ona je, uz Irsku, Cipar i Maltu, jedna od četiri članice Europske unije koje nisu i članice NATO-a.
Inače, Austrija je povijesno važna lokacija za Moskvu i njezine ranije hladnoratovske i one kasnije zakulisne poslove. Austrija je, točnije Beč, kako je izvještavao Jutarnji list, desetljećima figurirala kao leglo sovjetske pa potom ruske špijunaže, a diplomatska misija Kremlja uvijek je bila prepuna karijernih časnika iz raznih obavještajnih službi - prvo zloglasnog KGB-a iz sovjetske ere, a zatim današnjeg SVR-a (vanjske obavještajne agencije), GRU-a (vojne obavještajne službe) i Pete službe FSB-a (protuobavještajni odjel FSB-a za zemlje s prostora bivšeg SSSR-a, što ga je osnovao sam Putin).
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, kako je u srpnju 2023. pisao Financial Times, Beč je ponovno postao špijunska prijestolnica Europe. Iako se činilo da su austrijske sigurnosne službe u vezi toga poprilično inertne i sposobne tek ograničeno djelovati, čini se da se, kako je prošle godine pisao ruski neovisni istraživački medij The Insider, stav Beča prema mnoštvu ruskih špijuna na austrijskom teritoriju konačno počeo mijenjati.
Austrijske vlasti tada su kreirale novu protušpijunsku agenciju, koja je počela ozbiljnije shvaćati problem ruskih obavještajnih operacija, a u ožujku 2024. protjerana su dvojica ruskih diplomata zbog, kako je rečeno, "radnji koje su nespojive s njihovim diplomatskim statusom".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....