Na marginama Arktičkog skupa u Reykjaviku susrest će se američki i ruski šefovi diplomacija Antony Blinken i Sergej Lavrov, a mediji nagađaju koje će se teme naći na stolu pregovora.
U prvom redu, dvojica diplomata razgovarat će o mogućem sastanku dvojice predsjednika Joe Bidena i Vladimira Putina, i to ako je moguće "u živo" na nekoj "neutralnoj" destinaciji. Kao najvjerojatnije spominju se Beč i Reykjavik, a najavljivani Prag otpao je zbog eskalacije napetosti u odnosima Češke i Rusije. No, nagađa se i o online susretu. Sastanak bi mogao biti početkom lipnja kada Biden, kako se predviđa, dolazi u posjet nekim europskim državama kako bi obnovio savezničke euroatlantske odnose koje je njegov prethodnik Donald Trump kompromitirao. Odnosi dviju država na najnižoj su razini u posljednjih 30 godina, a SAD se ponovno vraća u Europu kao lider Zapada.
Osim toga, zna se da će jedna od tema svakako biti Ukrajina oko koje se posljednjih tjedana digla velika prašina. Prvi je razlog bilo zveckanje oružjem uz rusko-ukrajinsku granicu gomilanjem ruskih trupa i velike vojne vježbe ruske vojske na anektiranom Krimu. Sve je to bilo popraćeno prijetnjama da se Ukrajina igra vlastitim opstankom ako se odluči na nasilno rješavanje problema odmetnutih separatističkih proruskih tvorevina na istoku zemlje. Potom su vlasti u Kijevu optužile za veleizdaju i stavile u kućni pritvor najmoćnijeg proruskog političara i Putinova kuma Viktora Medvedčuka, što je izazvalo burnu negativnu reakciju u Moskvi, pa neki ruski analitičari smatraju da je to učinjeno upravo kao jedan od Bidenovih aduta na sastanku s Putinom. Joe Biden je već prije najavio da će SAD biti "zaštitnik državnosti i neovisnosti" Ukrajine pa će ta tema svakako biti jedna od najdelikatnijih na tom susretu na vrhu.
Uz to, ne manje važna tema koju će potegnuti Blinken jest plinovod Sjeverni tok 2. To je tema od gotovo životne važnosti za Rusiju, pišu ruski mediji. Antony Blinken će o tome razgovarati i u Kopenhagenu s danskim dužnosnicima jer upravo traju završni radovi u danskim teritorijalnim vodama. Ostalo je posljednjih manje od pet posto radova, a projekt je još uvijek neizvjestan. Nova američka administracija protivi se Sjevernom toku 2, nazivajući to "geostrateškim projektom Moskve" kojim se "podriva sigurnost Europe". I u EU-u traju polemike oko tog projekta kojemu se protivi velik broj zemalja, a mogao bi biti i jedna od glavnih tema na rujanskim izborima u Njemačkoj na kojima se bira nasljednica Angele Merkel koja podržava projekt.
Trenutačni favoriti prema anketama su Zeleni Annalene Baerbock, moguće nove kancelarke, žestoke kritičarke tog megaplinovoda.