Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je prošli tjedan staviti veto na novi zakon kojim se pooštravaju kazne za problematično vojno osoblje i ponašanje, odbacivši tako peticiju koju je potpisalo više od 25.000 Ukrajinaca, a koji tvrde da je zakon prestrog. "Ključ borbene sposobnosti vojnih postrojbi i konačne pobjede Ukrajine je poštivanje vojne stege", rekao je Zelenski u svom pisanom odgovoru na peticiju.
Ukrajinski vojnici u posljednjih gotovo godinu dana zapanjili su svijet svojom otpornošću i uspjesima na bojnom polju, izdržavši brojne napade ruskih snaga. No, u ukrajinskim vojnim snagama, koje se velikim dijelom sastoje od novaka bez prethodnog vojnog iskustva ili obuke, neki se još pokušavaju snaći. Ima i onih koji su se pobunili protiv naredbi zapovjednika, prekomjerno konzumirali alkohol ili se loše ponašali, a drugi, zbog nedostatka streljiva ili pada morala, pobjegli su, odnosno napuštali svoje položaje, kako bi spasili život.
Nastojeći dovesti svoje vojne snage u red, Zelenski je u ovog mjeseca potpisao kazneni zakon koji uvodi strože kazne za dezertere i problematične ili svojeglave vojnike, koji ne pruža mogućnost prava na žalbu, kako piše utjecajni Politico. Cilj zakona je standardizirati i pooštriti posljedice zbog kršenja pravila, poboljšati stegu i borbenu spremnost vojnih postrojbi. Za neposluh se predviđa kazna od pet do osam godina zatvora, umjesto dosadašnjih dvije do sedam. Dezerterstvo ili nepojavljivanje na dužnosti bez opravdanog razloga nosi kaznu do 10 godina. Prijetnje zapovjednicima, konzumiranje alkohola, preispitivanje zapovijedi i mnoga druga kršenja pravila i stege također će se strože tretirati, potencijalno i zatvorskom kaznom - oni koji su prekršili ova pravila u prošlosti mogli su se izvući s probnim rokom ili uskraćivanjem plaće.
Oni koji su lobirali u korist novog zakona, poput Glavnog stožera ukrajinske vojske, tvrde da će u disciplinu uvesti više pravednosti - prije, budući da su sudovi presuđivali prekršaje od slučaja do slučaja, neki su počinitelji mogli izbjeći kaznu za ozbiljno kršenje pravila u cijelosti, dok su ostali dobili strože kazne za manje bitne prekršaje, stoji u obrazloženju novog zakona.
I Zalužni brani zakon
No, vojnici, odvjetnici i organizacije za zaštitu ljudskih prava, žestoko su osudili te mjere kao neprikladan i zadrt instrument koji se neće baviti temeljnim uzrocima vojne nediscipline, a više od 25.000 Ukrajinaca pozvalo je stoga predsjednika da stavi veto na zakon u peticiji predanoj predsjedniku krajem prošle godine.
Nova kaznena pravila ugrožavaju diskreciju i pretvaraju sudove u ‘stroj‘ za kažnjavanje vojnika, bez obzira na razloge njihovih prekršaja, ustvrdio je odvjetnik Anton Didenko u kolumni za novinsku agenciju Interfax-Ukrajina. "Ovaj zakon će imati negativne posljedice za zaštitu prava vojnog osoblja koje je optuženo za počinjenje kaznenog djela i smanjit će razinu motivacije tijekom službe", navodi se u priopćenju jedne utjecajne nevladine organizacije. "To može značiti rizike i za zaštitu ljudskih prava i za obrambenu sposobnost države".
Predsjednikovi vojni zapovjednici se, pak, ne slažu s kritikama, tvrdeći da su mjere neophodne kako bi se njihove snage učinkovito nosile s ruskom invazijom i napadima. "Vojska se temelji na disciplini. A ako praznine u zakonodavstvu ne osiguravaju usklađenost, a oni koji odbijaju držati se pravila mogu platiti novčanu kaznu do 10 posto plaće ili dobiti uvjetnu kaznu, to je nepravedno", ustvrdio je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni u videozapisu u kojem brani zakon.
Zelenski se u svom odgovoru na peticiju u kojoj se od njega traži da odustane od promjena, složio da disciplinski postupak protiv vojnog osoblja treba uzeti u obzir individualne okolnosti i obećao da će kabinet ministara dodatno razmotriti kako poboljšati stegovni mehanizam, iako nije precizirao kada bi ovaj posao mogao biti obavljen te u međuvremenu nije suspendirao zakon.
Ukrajinske oružane snage strelovito su u godinu dana narasle sa 250.000 na više od milijun vojnika, otkako je Kremlj pokrenuo svoju invaziju punog opsega u veljači 2022. Priljevom stotina tisuća novaka, koje je Ukrajina morala opremiti i obučiti dok se istovremeno morala nositi s ruskim napadima, ugrožen je uobičajeni postupak provjera, što znači da su neki nepodobni pojedinci završili u borbama, rekao je svojim podređenima Valerij Markus, visoki časnik 47. zasebne jurišne brigade, u predavanju o "dezerterstvu na bojištu", objavljenom na njegovom YouTube kanalu u siječnju.
‘To je posve suprotno od religije Zalužnog‘
"Pokušavali smo provjeriti kandidate što smo bolje mogli u tim okolnostima", rekao je Markus. "Međutim, mnogi ljudi u našoj vlastitoj brigadi ne žele biti tamo", dodao je. Kaže da su se neki od onih koji su se pridružili iz pogrešnih motiva, poput plaće, kasnije "slomili pod pritiskom i htjeli pobjeći, počeli su se buniti".
Markus je rekao da zapovjednici često nisu razumjeli probleme i nedostatke s kojima su se suočavale njihove snage na terenu zbog toga što su lokalni narednici na terenu propustili komunicirati s njima. Prikazao je videozapise vojnika koji se žale na nedostatak oružja te neprikladne ili nezakonite zapovijedi svojih zapovjednika, prije nego što je vojnicima poručio da se većina problema može riješiti interno putem odgovarajućih kanala, dok je javno iskazivanje pritužbi diskreditiralo ukrajinsku vojsku i potkopalo pokušaje pomoći pripadnicima oružanih snaga.
"Prepoznajem li postojanje problema koji dovode do samovoljnog napuštanja pozicija? Da", rekao je Zalužni u svom videu, podržavajući reforme. "Radim li na njihovoj eliminaciji? Potvrda toga su uspješne operacije oslobađanja teritorija naše države", dodao je.
No, pripadnici ukrajinskih oružanih snaga, od kojih su mnogi izrazili poštovanje prema Zalužnom, duboko su razočarani njegovom podrškom novom zakonu. "To je vrlo demotivirajuće. Ovo je tako upečatljiv kontrast s ‘religijom‘ Zalužnog orijentiranom na čovjeka i vođu", komentirala je Eugenija Zakrevska, odvjetnica za ljudska prava koja se priključila borbama i sada je članica 92. zasebne mehanizirane brigade Ivan Sirko. To je bila oštra referenca na intervju koji je vrhovni zapovjednik ukrajinskih snaga dao za The Economist u prosincu, u kojem je rekao da je, za razliku od Kremlja, "religija" koju on i Ukrajina prakticiraju bila "ostati čovjek u svakoj situaciji".
Oni koji se protive novom zakonu tvrde da se Ukrajina mora pozabaviti temeljnim uzrocima dezerterstva i lošeg ponašanja, umjesto da strože kažnjava vojnike koji krše pravila. "Ponekad je napuštanje položaja jedini način da se vojnici spase od besmislene smrti. Ako vam ne mogu dostaviti streljivo ili (zamijeniti trupe), kada sjedite u rovovima nekoliko dana bez sna ili odmora, vaša borbena vrijednost pada na nulu", rekao je za Politico časnik ukrajinske vojske koji je nedavno napustio prvu liniju kod Bahmuta, a koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
‘Časnu dužnost pretvaraju u kaznu‘
Dodaje da su mnogi problemi s disciplinom ukorijenjeni u neučinkovitom ili nemarnom zapovijedanju, kao i u pritisku na snage Kijeva koje se bore protiv mnogo veće osvajačke vojske, što znači da se ne rotiraju onoliko često koliko bi trebale. "Umor i traume dovode do psihičkih poremećaja, a to u život vojnika unosi kaos, nemar pa čak i izopačenost. To snažno utječe na borbene kvalitete i poslušnost", rekao je.
Zakrevska, pak, ističe da ukrajinski vojnici rijetko napuštaju svoje položaje i nastavljaju se boriti čak i kada su brojčano nadjačani i trpe značajne gubitke. "Jednom sam morala nazvati zapovjedništvo i tražiti da našem naredniku narede da ode u bolnicu jer je odbio evakuaciju, iako je bio teško ranjen", kaže ona. "Ostao je s nama, iako nije mogao dobiti odgovarajuću medicinsku pomoć jer je i naš liječnik bio ozlijeđen".
Samo u krajnjem očaju vojnici napuštaju svoje položaje, tvrdi Zakrevska, dodajući da bi zapovjednici trebali češće rotirati borce kako bi spriječili dezerterstvo. No, priznaje da je na mnogim mjestima na bojištu to nemoguće zbog manjka borbeno sposobnih boraca. Većina brigada je popunjena, kaže Zakrevska, no neki od vojnika nisu sposobni za borbu i "nemoguće ih je otpustiti. Jer nitko uopće ne može biti otpušten iz vojske. Tek nakon presude u kaznenom postupku. Takav sustav uvelike potkopava i moral, zato što pretvara službu u vojsci iz časne dužnosti u kaznu", ističe. "U situacijama očaja i potpune iscrpljenosti, strah od kaznene odgovornosti ne funkcionira", zaključuje Zakrevska.