Je li bolje sukobiti se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko njegove invazije na Ukrajinu ili ga izolirati? Treba li Kijev učiniti ustupke da okonča rat ili bi to samo ohrabrilo Kremlj? Jesu li pojačane sankcije Rusiji vrijedne kolateralne štete?
Ovo su neka od pitanja koja međunarodni savez - brzo okupljen oko Ukrajine u danima nakon ruske invazije - stavlja na test. Savez je, tri mjeseca od početka rata, prilično napregnut, rekli su za Reuters razni dužnosnici i diplomati.
Dok se zapadne vlade bore sa sve većom inflacijom i troškovima energije, neke zemlje poput Italije i Mađarske pozivaju na brzi prekid vatre. To bi moglo utrti put smanjenju sankcija i kraju blokade ukrajinskih luka koja je pogoršala krizu u vezi sigurnosti hrane za najsiromašnije zemlje u svijetu.
Ipak, Ukrajina, Poljska i baltičke zemlje upozoravaju da Rusiji ne treba vjerovati i kažu da bi joj prekid vatre samo omogućio da konsolidira osvojen teritorij, pregrupira se i pokrene nove napade.
Rusi su 'proširili narativ da bi ovo bio iscrpljujući rat, trebalo bi sjesti za stol i tražiti konsenzus', rekao je visoki ukrajinski dužnosnik Reutersu.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da želi 'oslabiti Rusiju', a predsjednik Joe Biden pozvao je da se Putina procesuira za ratne zločine. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da Kijev ne smije biti nagovoren da prihvati loš mirovni sporazum i da Ukrajina 'mora pobijediti'.
Njemačka i Francuska su ostale ponešto dvosmislenije, obećavajući da će spriječiti Putina u pobjedi, ali ne tako da ga poraze, dok istovremeno podržavaju nove stroge sankcije.
'Postavlja se pitanje hoćemo li se vratiti hladnom ratu ili ne. To je razlika između Bidena, Johnsona i nas', rekao je Reutersu suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Rusija je u veljači pokrenula, kako kaže, 'specijalnu vojnu operaciju' u Ukrajini, uz objašnjenje da je potrebna kako bi se zemlja oslobodila opasnih nacionalista i smanjila ukrajinska vojna sposobnost - ciljevi koje je Zapad osudio kao neutemeljen izgovor.
Moskva od tada tvrdi da vojna potpora Washingtona i saveznika odugovlači rat i odvraća Ukrajinu od mirovnih pregovora. Kremlj je u ožujku zatražio od Ukrajine da, kao uvjet za mir, prekine vojnu akciju, promijeni svoj ustav kako bi učvrstila neutralnost, priznala Krim kao ruski i priznala istočna područja pod kontrolom separatista kao neovisne države.
Ukrajinski i francuski izvori, te dužnosnici u drugim zemljama, željeli su biti anonimni kako bi slobodno govorili o osjetljivoj diplomatskoj i sigurnosnoj politici.
Podjele bi mogle postati izraženije kako sankcije i rat uzimaju danak u globalnoj ekonomiji, što bi moglo izazvati razne reakcije - što ide na ruku Putinu.
'Od početka je bilo jasno da će s vremenom biti sve teže - dolazi zamor ratom', rekla je estonska premijerka Kaja Kallas u intervjuu za CNN. 'Možda postoji razlika između onih zemalja koje imaju mnogo bolje susjede od nas i onih koje imaju drugačiju povijest od nas, baltičkih zemalja i Poljske.'
Kako se nositi s Putinom
Macron je upozorio da eventualni mir ne bi trebao 'poniziti' Rusiju kao što je to bilo u slučaju Njemačke 1918. godine.
On je, poput njemačkog kancelara Olafa Scholza, čitavo vrijeme zadržao otvorene komunikacijske kanale s Kremljom, što je izazvalo zaprepaštenje u drugim zemljama. Poljski predsjednik usporedio je telefonske pozive Putinu s razgovorima s Adolfom Hitlerom tijekom Drugog svjetskog rata.
'Morat ćemo se u nekom trenutku suočiti s Putinom, osim ako ne dođe do puča u Kremlju. Posebno zato jer ovaj rat mora biti što kraći', rekao je Macronov suradnik.
Scholz je rekao da su njegovi i Macronovi razgovori s Putinom služili za prenošenje čvrstih i jasnih poruka, te je naglasio da sankcije Rusiji neće prestati ako Putin ne povuče trupe i pristane na mirovni sporazum prihvatljiv za Kijev.
Međutim, jedan iz Scholzovog tima rekao je Reutersu da je Macronova formulacija bila 'nesretna'. Neki francuski diplomati također su privatno izrazili rezerve u vezi s Macronovim stavom, rekavši da riskira otuđenje Ukrajine i istočnoeuropskih saveznika.
Iako je zahvalna na potpori Zapada, Ukrajina je ogorčena na sugestije da bi trebala ustupiti dio teritorija u sklopu sporazuma o prekidu vatre, a ponekad se dovodi u pitanje i jesu li ukrajinski saveznici na pravi način ujedinjeni protiv Rusije.
Macronovo upozorenje da ne treba ponižavati Rusiju nagnalo je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu da kaže kako Francuska tim stavom ponižava samo sebe, a odnosi Kijeva sa Scholzom su ionako hladni.
'Nemamo (Winstona) Churchilla u Europskoj uniji. Nemamo nikakvih iluzija o tome', rekao je visoki ukrajinski dužnosnik, misleći na britanskog premijera iz Drugog svjetskog rata.
Dužnosnik ureda francuskog predsjednika rekao je da 'u onome što predsjednik govori nema ustupaka u pogledu Putina ili Rusije'. Francuska želi ukrajinsku pobjedu i povratak ukrajinskih teritorija, rekao je dužnosnik, a dijalog s Putinom je važan 'ne radi kompromisa, već da mu kaže kako mi vidimo stvari'.
Dužnosnik američke administracije rekao je da je Washington sve glasniji u izražavanju svog skepticizma prema tome da Rusija djeluje u dobroj vjeri, ali je opovrgnuo da postoji 'strateška razlika' među saveznicima.
Glasnogovornik State Departmenta rekao je Reutersu da su SAD, radeći zajedno sa saveznicima, Ukrajini 'isporučile rezultate' - sa sankcijama, donacijom oružja i drugim mjerama - unatoč tome što su neki prije invazije sumnjali u jedinstvo saveza. Cilj je, rekao je glasnogovornik, dovesti Ukrajinu u jaku poziciju za pregovore.
Oslabiti Rusiju?
Osvrćući se na Austinove komentare, prvi dužnosnik je rekao da Washington nema namjeru mijenjati rusko vodstvo, ali želi vidjeti da je zemlja oslabljena do te mjere da više ne može izvesti takav napad na Ukrajinu.
'Svi su se usredotočili na prvi dio onoga što je Austin rekao, a ne na drugi dio. Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do te mjere da više ne može učiniti ovako nešto', rekao je dužnosnik.
Jedan izvor iz njemačke vlade rekao je da je Austinov cilj da oslabi Rusiju problematičan. Bilo je žalosno da je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, iz Scholzovog koalicijskog partnera Zelenih, podržala taj cilj, rekao je izvor, jer bi to zakompliciralo ukidanje sankcija, bez obzira na to je li Ukrajina pristala na mirovni sporazum ili ne.
Izvori iz njemačke vlade također su rekli da su zabrinuti da bi neki na Zapadu mogli poticati Ukrajinu na nerealne vojne ciljeve, uključujući ponovno zauzimanje poluotoka Krima koji je Rusija pripojila 2014., a što bi moglo produžiti sukob.
Baerbock je javno rekla da će sankcije morati ostati na snazi dok se ruske trupe ne povuku s Krima.
U međuvremenu je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj više puta kritizirao Njemačku zbog odugovlačenja sa slanjem teškog naoružanja Ukrajini, iako je Berlin snažno branio svoju potporu.
Viši savjetnik predsjednika Vladimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, signalizirao je da je Ukrajina sve više frustrirana: 'Rusija ne smije pobijediti, ali nećemo davati teško oružje - to može uvrijediti Rusiju. Putin mora izgubiti, ali nemojmo uvoditi nove sankcije. Milijuni će gladovati, ali mi nismo spremni za vojne konvoje sa žitom', napisao je na Twitteru 31. svibnja.
'Rast cijena nije najgore što čeka demokratski svijet s takvom politikom', rekao je Podoljak.
(Pripremila: Silvija Novak)