Otkako je 7. listopada Hamas napao Izrael te ubio više od 1300 ljudi, Bliski istok gurnut je na rub kaosa. Izrael je pokrenuo masovno bombardiranje Gaze u kojem je ubijeno više od 3800 ljudi, sve je više žrtava i u sukobima na Zapadnoj obali, a krv je pala i na granici s Libanonom odakle Hezbollah sporadično ispali koju raketu na izraelske položaje. Prosvjedi zbog situacije u Pojasu Gaze prožimaju arapske države u susjedstvu, poput Jordana, ali i Iran, zakletog neprijatelja Izraela.
Ono što brine Europu, a ponajviše mnogobrojne židovske zajednice, je činjenica da se sukob s Bliskog istoka polako prelijeva i na Stari kontinent. To se očituje ne samo po pro-palestinskim i pro-izraelskim prosvjedima, nego i po drastičnom rastu antisemitizma. Samo u Francuskoj policija je u prvih 10 dana rata u Izraelu zabilježila više od 320 incidenata vezanih uz antisemitizam, a zabilježeno je i više od 180 uhićenja.
U predgrađu Pariza, u naselju Sarcelles, nalazi se inače prilično živi "mali Jeruzalem", pišu reporteri Guardiana u svojoj priči.
Sada je vreva u restoranima utihnula, kaže 33-godišnji Jeremy, vlasnik jednog od njih. Ljudi naprosto više ne izlaze, objašnjava.
Umjesto vreve - tišina
Riječ je o mjestu na kojem su gužve uobičajene, naročito u vrijeme ručka i večere kada se tamo okupljaju pripadnici najvećih židovskih zajednica iz predgrađa Pariza. No, mnogi su procijenili da im je u aktualnoj atmosferi bolje ostati kod kuće, budući da se boje mogućih napada.
A proteklih dana, ti su se napadi manifestirali na razne načine - bilo izvikivanjem prijetnji ispred sinagoga, bilo verbalnim nasiljem, bilo prijetećim pismima, a bilo je slučajeva, poput onog u gradu Carcassonne, gdje je netko ispisao grafit da je "dužnost ubijati Židove". Konačno, jednog učenika židovske vjere napali su u školskom wc-u te mu poderali odjeću i izvrijeđali ga.
- Neki od mojih prijatelja u Izraelu sada se zapravo više brinu za nas u Francuskoj. U Francuskoj Židovi sad imaju problem - ali zašto? Što su učinili francuski Židovi? Ništa. Mnogo je boli trenutno, kaže Jeremey, a piše Guardian.
Francuska nije jedina zemlja koja se suočava s problem rastućeg antisemitizma. Zaštita židovskih institucija, sinagoga i drugih molitvenih prostora i mjesta za okupljanje pojačana je diljem Europe. No Židovi u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj i dalje kažu da su vrlo oprezni. Recimo, u Sarcellesu se znatno smanjio i broj naručivanja hrane jer se ljudi bolje otvoriti vrata osobama koje ne poznaju - čak i dostavljačima.
Jeremy kaže da je i ranije bilo perioda kada se njihova zajednica nije osjećala sigurno. Na primjer 2015. godine nakon napada na redakciju magazin Charlie Hebdo jedan terorist upao je u košer market te tamo ubio četiri osobe. Tri godine prije toga napadnuta je židovska škola u Toulouseu. Tada je terorist al-Qaide Mohammed Merah pogubio rabina i troje djece.
No, Jeremy kaže da atmosfera nikada nije bila toliko tjeskobna kao što je sada: - Imam četvero djece i zlo mi je u želucu svako jutro kada ih vozim u židovsku školu. Kada ih ostavljam ispred škole, doista me strah. Odrastao sam u dijelu Pariza u kojem žive ljudi različitog porijekla i ovo je prvi put da ne osjećam da su moja djeca sigurna u školi. Neki dan došao sam u 8 ujutro i taman kad sam se zaustavio da djeca izađu, policajci su pregledali moj auto. I što da sada kažem djeci, zašto je to potrebno?, kaže Jeremy.
Zlokobna atmosfera
Od Jeremyja je dosta stariji Aaron (70) koji u Sarcellesu živi već 30 godina, otkako se preselio iz Maroka. On iz straha nije ni želio otkriti svoje pravo ime.
- Možete osjetiti zlokobnu atmosferu. Svugdje je prazno, ljudi noću više ne izlaze. Kao da je netko uveo policijski sat. Ovaj tip straha je za nas nešto novo, Samo želimo mir, kaže Aaron.
Slično razmišlja i Sisi, prodavačica u dućanu koja ima dvoje djece od 19 i 23 godine.
- Ja ih noću više ne puštam van. Pogotovo ne u Pariz.
Lydie (65) se pak nada da je ovo samo privremena situacija i naglašava kako ljudima u njenoj zgradi njihovo porijeklo nikada nije predstavljalo prepreku, to jest - uvijek su pomagali jedni drugima.
- Sve nas je ovo pogodilo. Možemo se samo moliti, kaže.
Situacija je napeta i u Njemačkoj. Tamo su prije dva dana maskirani napadači bacili molotovljeve koktele na sinagogu. Prizor je to koji Njemačku, zemlju kojom su prije 80-tak godina vladali nacisti, posebno zgrozio. Odmah je reagirao i kancelar Olaf Scholz koji je obećao dodatno ojačati zaštitu židovskih institucija i dodao da napade na njih "Njemačka nikada neće prihvatiti".
Središnje vijeće Židova u Njemačkoj poručilo je da ih je taj napad uznemirio, naročito obitelji koje su slale djecu u vrtić u sklopu tog centra. Osim toga, na nekoliko domova u Berlinu tijekom noć je iscrtana Davidova zvijezda - znakom koji su nacisti koristili kako bi označili i izdvojili Židove. Čini se da je namjera i onog tko je ovih dana u Berlinu iscrtao te simbole po kućama u kojima žive Židovi bila vrlo zlokobna.
- Ovo je snažna indicija da se sada širi agenda koja nema problema s Izraelom, nego sa - Židovima, zaključio je glasnogovornik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj.
‘Paranoičan sam‘
Scholz je nakon napada Hamasa na Izrael obećao da će Njemačka provoditi nultu toleranciju prema pojavi antisemitizma. Svatko tko će slaviti Hamas ili spaliti izraelsku zastavu, čeka ga optužnica. Prosvjednike koji su Berlinu pokazivali simpatije za Hamas, policija je promptno uhitila.
Sve to nije pomoglo da se Židovi u Njemačkoj osjećaju bolje:
- Promijenio sam svoje ponašanje. Kada sam bio u Berlinu jako sam pazio da na društvenim mrežama ne otkrijem svoju lokaciju, brisao sam starije objave... Hodajući gradom uvijek sam gledao iza sebe. Postao sam vrlo, vrlo paranoičan, ispričao je pak Jacob Horowitz, židovski student iz Düsseldorfa.
- Židovi su navikli da pokraj naših institucija budu policija i sigurnosne službe. Ali mislim da je ovo prvi put u dugo vremena da se Židovi osjećaju nesigurno čak i kad idu u sinagogu, čak i kad idu na molitvu, zaključuje Horowitz.
