Kako je rat u Ukrajini postao sve više pozicijski, a vojni analitičari smatraju da tijekom 2024. godine vjerojatno neće doći do velikih promjena jer niti jedna od zaraćenih strana nema snagu za završni udar, sve se više nagađa da bi ta situacija mogla natjerati i Kijev i Moskvu da počnu kakve-takve mirovne pregovore.
Moskovski poslovni list RBK piše da je Vladimir Putin na proširenoj sjednici kolegija Ministarstva obrane izjavio kako je "Rusija spremna pregovarati s Ukrajinom, EU i SAD-om, ali samo vodeći računa o svojim interesima". Nekoliko dana prije Putin je rekao da Rusija ne odustaje od "realizacije planova specijalne vojne operacije", odnosno od "demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine", što znači da ni ne pomišlja na pregovore.
"Nećemo dati svoje. To je ono što svi trebaju znati. Svi oni koji su neprijateljski raspoloženi prema Rusiji i Ukrajini u EU i SAD-u. Ako žele pregovarati, neka pregovaraju. Ali mi ćemo gledati naše interese", rekao je Putin svojim generalima.
Iako se pojavila informacija da Washington i Berlin pokušavaju nagovoriti Volodimira Zelenskog da "napravi okvir" za pregovore koji bi oni iznijeli Putinu i pokušali ga navesti da sjedne za pregovarački stol, neki zapadni analitičari navode da je to, barem zasad, "uzaludan posao". Naime, kako navodi Reuters pozivajući se na svoje izvore u Bijeloj kući, Putin neće pregovarati - iako će, naravno, politikantski stalno slati takve poruke - dok ne vidi kako će proći predsjednički izbori u SAD-u.
Naime, u Moskvi otvoreno navijaju za Donalda Trumpa i smatraju da bi njegovim dolaskom Kijev izgubio potporu i pomoć SAD-a, a posljedično i EU te da bi Moskva bila u povoljnijoj pregovaračkoj poziciji. Odnosno, kako navode neki ruski analitičari, "Kremlj bi mogao diktirati svoje uvjete". Doduše, u Moskvi se nadaju da im ni pregovori ne bi bilo potrebni ako "presahne zapadna pomoć" te da bi onda i vojno tijekom 2025. mogli riješiti situaciju onako kako su zamislili.
Neće mijenjati stav
Istodobno, njemački veleposlanik u Moskvi, Alexander Lambsdorff, kaže kako "nema razloga vjerovati da bi Putin nakon ruskih predsjedničkih izbora 2024. mogao promijeniti svoj stav o pregovorima".
"Ruski predsjednik nije promijenio svoj stav prema ratu protiv Ukrajine i nije uopće predan pregovorima", istaknuo je Lambsdorff u intervjuu za mrežu RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND), a prenijela ruska redakcija Deutsche Wellea. Prema Lambsdorffovu mišljenju, Putin je potvrdio svoje vojne ciljeve i "uopće ne želi pregovarati". S obzirom na to da će Putin premoćno pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima krajem ožujka 2024. godine, on neće učiniti ništa da pokrene pregovore.
Kako prenose Ria novosti, prije nekoliko dana je pomoćnik ruskog predsjednika, Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju na prvim mirovnim pregovorima s Ukrajinom netom nakon početka ruske invazije u proljeće 2022., rekao kako je "postizanje mira sad moguće uz potpunu provedbu ciljeva i zadataka specijalne vojne operacije", što je ruski propagandni eufemizam za rat u Ukrajini.
Rusija, prema njegovim riječima, "nikad nije odbila" mirovne pregovore, ali kako pišu ruski prorežimski mediji, Kijev mora priznati pripajanje nekih pograničnih ukrajinskih regija Rusiji - Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona (Krim se, naravno, podrazumijeva) - te da odustaje od pristupanja NATO-u i prihvaća status neutralne države.
To je vjerojatno granica ispod koje Moskva neće ići ako ne bude suočena s vojnim porazom, ali u tom se slučaju karte miješaju posve drugačije. Doduše, sve više ruskih medija, tješeći stanovništvo koje se pita zašto to toliko traje, navodi da "pravi rat Rusija još nije počela voditi", a neki tamošnji analitičari misle da je Putin spreman voditi iscrpljujući rat do krajnjih granica, smatrajući da je Ukrajina ta koja će se prva iscrpiti jer Rusija ima više ljudskih i ekonomskih potencijala i resursa. Uvjeren je i da potpuno kontrolira političku situaciju te da može pacificirati eventualne izljeve neslaganja.
Slomio nezadovoljstvo - zasad
Podsjetimo da je, zasad, raznim financijskim olakšicama, ali i represijom uspio zatomiti nezadovoljstvo majki i supruga mobiliziranih vojnika kojima je odbijena demobilizacija. Svi čekaju što će biti nakon predsjedničkih izbora kad bi Putin mogao, osokoljen premoćnom izbornom pobjedom, pokrenuti novi val mobilizacije. Prema navodima ruskih režimskih vojnih analitičara i blogera, ruskoj vojsci na bojištu treba još oko pola milijuna vojnika. Iako je Putin nedavno ironično rekao "nama ne treba nova mobilizacija" (to je ipak izjavio u predizborne svrhe), u Rostovskoj i Kurskoj regiji, kako su izvijestile lokalne vlasti, počela je druga faza "djelomične mobilizacije", a ruski neovisni mediji navode da se u nekim "dijelovima Sibira, Urala i Dalekog istoka" mobilizacija stalno provodi.
Njemački veleposlanik Lambsdorff rekao je da se trenutačno ne vide "nikakvi prijepori, napukline i promjene u ruskoj politici" te nema naznaka da je Putinovo zdravlje narušeno ili upitno, pa se ni ne očekuju neke promjene u ruskoj politici.
"Nema razloga vjerovati da Putina može bilo tko zamijeniti i možemo očekivati da će opet biti reizabran na mjesto predsjednika", izjavio je Lambsdorff. Njemački veleposlanik iskusan je diplomat, poznaje Rusiju i govori ruski, a dolazi iz redova Liberalne stranke (FDP). On smatra da sankcije protiv Rusije daju rezultate, a u Rusiji dolazi do zasićenja i zamora od rata te se zamjećuje da i među ruskim stanovništvom, doduše oprezno, "opada potpora ratu" i povećava se strah od ekonomske krize jer inflacija raste.
Istodobno, njemački ambasador smatra da su sankcije Zapada protiv Rusije učinkovite i daju rezultate, a daljnje pooštravanje sankcija EU moglo bi biti još "razornije", no to nije "prekidač za svjetlo".
"Ne možete nametnuti sankcije i istodobno promijeniti ponašanje strane koja im je podložna, ne možete očekivati rezultate preko noći. No, u slučaju Rusije, sankcije polako, ali sigurno daju rezultate", naglasio je njemački diplomat.