Europske energetske kompanije su se, čini se, povinovale zahtjevu ruskog predsjednika Vladimira Putina da kupuju plin pomoću razrađenog novog sustava plaćanja, odnosno koncesijom kojom se izbjegava obustava plina i koja Putinu osigurava pobjedu u odnosima s javnošću, dok nastavlja financirati svoj rat u Ukrajini, piše Washington Post.
Sustav, koji uključuje otvaranje dva računa u Gazprombanci, omogućuje Europi da kaže kako, tehnički, plin plaća u eurima, dok Rusija može reći da prima plaćanje u rubljama, što je zahtjev koji je Putin nametnuo 'neprijateljskim' nacijama.
Neki ekonomisti i stručnjaci za energetiku sumnjaju da se Putinovo inzistiranje na plaćanju u rubljama možda više odnosi na prisiljavanje europskih zemalja da se povinuju njegovim zahtjevima, nego na jačanje ruske valute. Zemlje Europske unije bile su osjetljive na ideju da bi mogle prekršiti sankcije nametnute Rusiji, a pitanja o načinu plaćanja testirala su europsko jedinstvo, što je dovelo do više tjedana kaosa i kontradiktornih smjernica iz Bruxellesa. To je također navelo zemlje da razgovaraju o tome koliko im je još uvijek potreban ruski plin, čak i dok su u tijeku rasprave o embargu na rusku naftu.
Kratkoročno, spremne su napraviti neke ustupke kako bi izbjegle energetsku krizu.
Moskvi stižu milijarde
Ali to također znači slanje novca Rusiji čak i dok osuđuju rat koji je pokrenuo Kremlj, sankcioniraju oligarhe i isporučuju oružje Ukrajini.
Rusija je već upotrijebila strogu kontrolu kapitala i veliko povećanje kamatnih stopa kako bi stabilizirala rublju. Budući da Europa sada signalizira da će koristiti novi sustav plaćanja kada ovog tjedna računi budu dospijevali na naplatu, ruska valuta sve više jača.
Prema novom sustavu naplate, plaćanja plina i dalje će se fakturirati i slati u eurima. Značajna promjena je da će Rusija tada uzeti novac s računa europske energetske tvrtke u eurima, pretvoriti eure u rublje, prebaciti novac na poseban račun u rubljama koji također pripada energetskoj tvrtki, a zatim taj novac - uzeti.
'Ovo je transakcija u kojoj svi čuvaju obraz', rekao je Alessandro Lanza, profesor na rimskom sveučilištu LUISS i bivši ekonomist u Eni, glavnoj talijanskoj energetskoj kompaniji.
Kad bi Europa odbila prilagoditi svoje uvjete plaćanja Gazpromu, ruskom energetskom divu u državnom vlasništvu, to bi još više potaknulo rast cijena za potrošače i potencijalno dovelo do mjera racionalizacije u cijelom bloku. Dvjema članicama Europske unije - Poljskoj i Bugarskoj - Gazprom je prekinuo opskrbu krajem travnja nakon što su odbile pristati na novi sustav, kojega je poljski premijer nazvao 'izravnim napadom'. Finskoj je ovog tjedna također prekinuta dostava plina, što je odmazda za najavu njezina ulaska u NATO.
Pristali na ucjenu
No čini se da većina europskih zemalja ide drugim putem, odmičući se od priča da će odbiti ucjene i prihvaćajući dogovor koji se temelji na tehničkim detaljima.
'Osigurano je pravovremeno plaćanje za primljene isporuke plina iz Rusije', stoji u priopćenju OMV-a, austrijske naftne i plinske tvrtke.
Usput, mnoge europske političare taj je dogovor zbunio - kako zbog detalja ugovora, tako i zbog toga jer ne znaju hoće li Rusija ovime dobiti nešto značajno. Zbog toga su i smjernice Europske unije o tome kako bi zemlje trebale postupiti, prilično nejasne.
Još prošlog tjedna, Eric Mamer, glavni glasnogovornik Europske komisije, rekao je da bi otvaranje računa za rublje predstavljalo kršenje sankcija.
Dan kasnije, Paolo Gentiloni, europski ministar gospodarstva, razjasnio je novu shemu plaćanja. Plaćanje u rubljama predstavljalo bi kršenje sankcija. 'Ali to nije ono što se događa', rekao je.
U nedavnim intervjuima, talijanski dužnosnici upoznati sa sporazumom, rekli su kako vjeruju da postoje jasni razlozi zbog kojih novi aranžman ne krši europske sankcije. Iako je Europa zabranila sve transakcije s ruskom središnjom bankom, proces konverzije ne uključuje središnju banku - za što je Eni dobio pismena jamstva, prema jednoj osobi upoznatoj s dogovorom, a koja je govorila pod uvjetom da ostane anonimna jer nije ovlaštena o tome javno govoriti. Ta je osoba rekla da čak i ako europska tvrtka plaća izravno u rubljama, ne bi prekršila sankcije.
'Sama rublja nije sankcionirana', rekla je dotična osoba.
U teoriji, jačanje valute daje Rusima veću kupovnu moć u inozemstvu - što je velika prednost u normalnim vremenima. Ali ta je prednost sada smanjena jer su Rusi zbog rata postali vrlo izolirani od globalnog financijskog sustava.
Politička pobjeda za Putina
Dok je Eni izravno rekao da otvara račun za konverziju u rublje, OMV je nešto nejasnije rekao da otvara 'račun za konverziju'. Tvrtka nije htjela komentirati je li u pitanju račun za rublje.
Uniper, njemačka energetska tvrtka, u priopćenju je rekla: 'Otvorili smo potreban račun u Gazprom banci u Rusiji, ali nastavit ćemo plaćati u eurima u skladu s novim mehanizmom plaćanja.'
Alexander Novak, zamjenik ruskog premijera, rekao je prošli tjedan da je 'otprilike polovica' od 54 Gazpromova strana klijenta otvorila račune za plaćanje u rubljama. U izvješću o Novakovim komentarima novinske agencije Tass, nije navedeno koliko se zemalja od te 54, smatra neprijateljskima.
Roberto Perotti, ekonomist sa sveučilišta Bocconi u Milanu, rekao je da se čini da postoji samo 'politička vrijednost' u prisiljavanju europskih tvrtki da otvore račun u rubljama, čime je Putin dokazao da može postavljati uvjete Europskoj uniji. Rusija je, rekao je, mogla završiti s identičnim rezultatom prihvaćanjem eura i njihovom konverzijom na burzovnom tržištu. Ali takva transakcija ne bi privukla pažnju javnosti.
Bez neposrednih i oštrih rezova u opskrbi energijom, Europa si je kupila neko vrijeme da poveća svoje zalihe za razdoblje najveće potražnje sljedeće zime.
Još uvijek postoji šansa da bi Kremlj mogao uzvratiti. Nacrt zaključaka sastavljen za nadolazeći summit Europskog vijeća, sugerira da će se zemlje složiti da se pripreme za mogućnost 'velikih poremećaja u opskrbi'. To bi značilo jačanje nabave iz drugih, neeuropskih zemalja i sklapanje dogovora za dijeljenje zaliha unutar bloka.
Europa se prvo embargom na ugljen pokušala odviknuti od svoje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Ambiciozniji plan je onaj za postupno ukidanje uvoza nafte, kojeg podržava većina zemalja EU, a kojeg zadržavaju zemlje koje su i dalje ovisne o ruskoj nafti, ponajviše Mađarska.
Plin je najvažnije pitanje jer 40 posto plina koji se potroši u Europi dolazi iz Rusije. Europska unija je priopćila da je predana smanjenju uvoza ruskog plina za dvije trećine do kraja godine, ali nije slijedila primjer Sjedinjenih Država da potpuno zabrani uvoz.
'Europa će vjerojatno, barem još neko vrijeme, morati nastaviti plaćati Putinu za njegov plin', rekao je Alessandro Pozzi, analitičar dionica u Mediobanci koji prati energetsku industriju.