Autokrati poput Vladimira Putina, Tayipa Reccepa Erdoğana i Aleksandra Lukašenka godinama zlorabe Interpol kako bi hvatali disidente po svijetu, otkriva The New York Times. Međunarodna policijska organizacija promijenila je protokole kako bi spriječila zloupotrebe, ali autokrati su se prilagodili.
Godinama nedemokratske vlasti koriste Interpol da bi se dočepale izbjeglih disidenata, pa je Interpol bio prisiljen pooštriti nadzor nad izdavanjem crvenih tjeralica. No, sada Bjelorusija i Turska koriste Interpolovu bazu izgubljenih i ukradenih putovnica kao oružje za maltretiranje disidenata ili njihovo tjeranje u inozemstvo. Zbog toga je Interpol privremeno Turskoj blokirao korištenje te baze, a Bjelorusija je pod posebnim nadzorom nakon što su uočili niz politički motiviranih unosa.
Organizacija sa 196 zemalja članica, sa sjedištem u francuskom gradu Lyonu, služi kao digitalna oglasna ploča koja pomaže policijama i obavještajnim službama u cijelom svijetu da dijele informacije o bjeguncima i zločinima. Cilj joj je pomoći u pronalaženju ubojica i terorista. No, zloupotrebe su i dalje moguće: u Peruu je uhićen nagrađivani venezuelanski novinar, Australija je zatvorila Egipćanina tražitelja azila, a Rusija je više puta pokušala isposlovati uhićenje Williama F. Browdera, borca za ljudska prava iz Londona.
Bilo je vidljivo da zemlje poput Rusije i Kine zlorabe crvene tjeralice, ali su istodobno autokrati počeli koristiti i druge, manje uočljive Interpolove mehanizme. U posljednjih deset godina udvostručio se broj tzv. plavih tjeralica. Interpol sada pregledava svaku crvenu tjeralicu prije nego što stupi na snagu, ali plave tjeralice ne provjeravaju. Tek su naknadnim provjerama identificirali 700 dojava od 2018. koje su kršile Interpolova pravila, otkriva NYT. To jednako zabrinjava kao zloupotreba crvenih tjeralica, otkrivena prije deset godina, ističe pravnik Stephen Bailey, autor knjige "Pravni temelji Interpola".
Neke zemlje, poput Turske i Indije, nezadovoljne su tim promjenama, tvrde da koče policijsku suradnju i poručuju da se Zapad ne bi trebao miješati u njihove poslove. U prosincu se Moskva pobunila zbog mjera koje im je uveo Interpol. Rusija je među šest članica prema kojima Interpol primjenjuje "korektivne mjere" - od strožeg nadzora zahtjeva do zabrane objavljivanja na kanalima Interpola.
Turska je 2021. napala Interpol jer je odbio objaviti 773 crvene tjeralice protiv sljedbenika Fethullaha Gülena, vjerskog vođe u egzilu kojeg Erdoğanova vlast tereti za pokušaj državnog udara 2016. godine. Turska je prije toga poništila putovnice stotinama tisuća ljudi za koje sumnja da su Gülenovi pristaše. Sada je Interpol počeo provjeravati i plave tjeralice. Rusija je 2019. izdala plavu tjeralicu za Rusa Vitalija Bogomazova zbog ubojstva. Uhićen je na Floridi jer mu je viza istekla. Bogomazov je čekao odluku o azilu, kao izdavač novina koje su kritizirale politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina i rat u Ukrajini. Ispostavilo se da je čovjek za čije se ubojstvo Bogomazova navodno teretilo, po ruskim sudskim dokumentima ustvari živ, navodi NYT.
NYT je razgovarao s desetak pravnika iz SAD-a i Europe koji tvrde da su primijetili porast slučajeva zloupotrebe takvih manje poznatih Interpolovih sustava kao što su plave tjeralice. Glasnogovornik Interpola Samuel Heath odbacuje kritike o porastu političkih zloupotreba te poručuje da Interpol kontinuirano pregledava i poboljšava svoje sustave, uključujući transparentnost.