Nakon što je prije nekih dva mjeseca bio sklonjen u zavjetrinu, osramoćeni i smijenjeni ruski general Aleksandra Lapin napredovao je u karijeri. Ruski predsjednik imenovao ga je zapovjednikom kopnenih snaga. Naime, upravo je njegova smjena, zbog poraza kod grada Limana u Doneckoj oblasti te u Harkovskoj oblasti, na vidjelo iznijela i zaoštrila klanovske sukobe unutar Kremlja, u neposrednom okruženju Vladimira Putina.
General Lapin je nakon poraza u važnim bitkama bio je izložen neviđenim kritikama i napadima, pa i optužbama za izdaju i kukavičluk šefa plaćeničke vojske Wagner Jevgenija Prigožina i čečenskog gubernatora Ramzana Kadirova, ali glavna meta njihova klevetanja bili su ministar obrane Sergej Šojgu i šef Generalštaba Valerij Gerasimov, inače "otac ruske vojne doktrine".
Bio je to vrhunac sukoba dviju struja unutar kremaljske tzv. partije rata, a Kadirov i Prigožin postajali su sve jači i uživali naklonost Putina, pa se čak i po ruskim medijima nagađalo da bi Prigožin mogao zasjesti na čelo ministarstva obrane. No, Lapinovo imenovanje, koje ga doduše odvaja od ratnih odluka (kažu da ga zatvaraju u kancelariju te da će biti zadužen za mobilizaciju "mesa" za ukrajinski front) protumačeno je u Moskvi kao određeno Putinovo laviranje i taktiziranje između dviju sukobljenih struja, ali i kojom želi primiriti i disciplinirati Prigožina i Kadirova koji su se osilili te su postali opasni i po njega samog. Osim toga, Putin želi zadovoljiti i klan Šojgu - Gerasimov jer je Lapin njihov čovjek te pokazati da je on još glavni i da donosi odluke.
Politolog Andrej Kolesnikov u razgovoru za radio Slobodna Europa kaže kako se Putin stalno trudi održati "balans unutra kremaljske elite" te da se ipak ne zna kolika je stvarna snaga Prigožina i koliko mu Putin vjeruje te na koga bi se oslonio u presudnom trenutku - generalima ili Wagneru.
Prema neovisnom ruskom politologu Andreju Piontkovskom, zlokobni dvojac Prigožin - Kadirov evidentno pripremaju pozicije za osvajanje ili borbu za vlast u trenucima kada sankcije i ratne nedaće počnu dolaziti Putinu na naplatu. Obojica pod svojom kontrolom imaju vlastite odane i beskrupulozne vojne postrojbe.
Naime, više ni ruski prorežimski mediji ne mogu sakriti da se Putin nalazi između dvije vatre te da je sukob između Kadirova i Prigožina s jedne te ministarstva obrane (Šojgu) i Generalštaba (Gerasimov) dosegao zabrinjavajuće razmjere.
Piontkovski kaže za portal Obozrivatel kao su borbe oko Bahmuta zapravo vrhunac ili jeka upravo tih podzemnih kremaljskih sukoba.
- Prigožin sa svojim wagnerovcima pod svaku cijenu želi uzeti taj važan grad u Doneckoj oblasti, ne toliko da poraze Ukrajince koliko želi Putinu još jednom "dokazati" nekompetentnost i nesposobnost Armije te da bi upravo on trebao biti njegova glavna poluga rata u Ukrajini. Postrojbe Wagnera posljednjih su dana ušle u gradić Soledar, desetak kilometara od Bahmuta. Padom Soledara ruske bi snage imale mogućnost okružiti Bahmut, važnu stratešku točku u Doneckoj oblasti.
Ukrajinski politolog Igor Romanenko kaže kako je unutarnji kremaljski sukob sve ozbiljniji, ali da ne treba zanemariti ni kako dolazi do pucanja i u odnosima između Generalštaba, odnosno, kako on kaže, školovanih generala (oko Gerasimova) te Ministarstva obrane koje ovi nazivaju "kancelarijskim štakorima". Oba se klana bore za Putinovu naklonost, ali i stvaraju pozicije za sebe za vrijeme kada će doći do neminovnog raspleta unutar Rusije.
Andrej Piontkovski čak navodi da ne isključuje mogućnost da Rusiju, u slučaju ratnog poraza u Ukrajini, zahvati i građanski rat, a u sukobu i nadmetanju Prigožina i Šojgua vidi "potencijal" za tako nešto.