Američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države pomoći u jamčenju sigurnosti Ukrajine u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom. Iako detalji američke pomoći zasad nisu poznati, Trump je poručio da će pomoć „biti velika“ te da će u nju biti uključene i europske zemlje.
„Oni su prva linija obrane jer su tamo, ali mi ćemo ih podržati“, rekao je Trump tijekom izvanrednog summita u Bijeloj kući, na kojem su sudjelovali Zelenski i nekoliko europskih čelnika. Samo nekoliko dana ranije, Trump se na Aljasci sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Zelenski je Trumpovu najavu nazvao „velikim korakom naprijed“ te dodao da bi sigurnosna jamstva trebala biti formalizirana „na papiru u roku od tjedan do deset dana“. Ukrajina je pritom izrazila spremnost kupiti američko oružje u vrijednosti od oko 90 milijardi dolara.
Ton sastanka bio je znatno srdačniji od onoga iz veljače, kada su Trump i potpredsjednik JD Vance pred kamerama kritizirali Zelenskog, no konkretni pomaci prema miru i dalje su neizvjesni.
Komplikacije je dodatno unijelo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, koje je netom prije početka sastanka u Washingtonu poručilo da isključuje mogućnost razmještaja NATO-ovih trupa na ukrajinskom teritoriju kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Ipak, Trump i Zelenski izrazili su nadu da bi jučerašnji summit mogao dovesti do izravnih razgovora s Putinom. Trump je naveo kako je već razgovarao s ruskim predsjednikom te da priprema trilateralni sastanak između sebe, Putina i Zelenskog. Prema navodima izvora iz europskog izaslanstva, ideju o redoslijedu susreta - prvo bilateralni Putin–Zelenski, pa zatim trilateralni - predložio je sam Putin.
Mjesto sastanka?
Iako Kremlj još nije službeno potvrdio svoju suglasnost, visoki američki dužnosnik otkrio je da bi sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika mogao biti održan u Mađarskoj, prenosi Reuters. Njemački kancelar Friedrich Merz kazao je da bi se to moglo dogoditi već u sljedeća dva tjedna. Posljednji pokušaj izravnih pregovora dogodio se u Istanbulu u lipnju, no tada je Putin odbio Zelenskijev javni poziv i poslao niskorangiranu delegaciju.
S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se za to da se sastanak Putina i Zelenskog održi u neutralnoj europskoj zemlji. Predložio je Ženevu, ali je otvoren i za druge lokacije. „Zalažem se za Ženevu ili neku drugu državu. Zadnji bilateralni susret bio je u Istanbulu“, rekao je Macron za TF1. Zelenski je ponovio da je spreman na susret s Putinom „u bilo kojem formatu“.
Ukrajina strahuje od ustupaka
Predsjednik Donald Trump sve snažnije pritišće na brzo okončanje najkrvavijeg europskog sukoba u posljednjih 80 godina, no Kijev i njegovi saveznici strahuju da bi mogao pokušati isposlovati mirovni sporazum pod uvjetima koji idu na ruku Moskvi. Posebno nakon što je prošlog petka na Aljasci doslovno prostro crveni tepih za ruskog predsjednika Vladimira Putina, protiv kojeg je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje zbog ratnih zločina.
Rusija i dalje tvrdi da u Ukrajini provodi „specijalnu vojnu operaciju“ radi zaštite vlastite sigurnosti, navodeći širenje NATO-a i zapadnu vojnu pomoć Ukrajini kao egzistencijalnu prijetnju. Kijev i Zapad to nazivaju klasičnom imperijalističkom agresijom i pokušajem otimanja teritorija.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio je da članstvo Ukrajine trenutačno nije na stolu, ali je otkrio da se raspravlja o sigurnosnim jamstvima sličnim članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji definira kolektivnu obranu: napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Takva bi jamstva mogla predstavljati alternativu članstvu u Savezu, koje je strateški cilj Kijeva.
Zelenski je već gotovo u potpunosti odbacio okvire Putinovih prijedloga sa sastanka na Aljasci. Ti prijedlozi uključuju i to da Ukrajina formalno preda četvrtinu preostalog teritorija Donjecke oblasti, koji je većinom pod ruskom kontrolom. Bilo kakav ustupak teritorija, poručuje Kijev, morao bi proći kroz referendum.
Rat u Ukrajini do sada je, prema procjenama analitičara, usmrtio ili ranio više od milijun ljudi s obje strane, uključujući tisuće ukrajinskih civila, te je opustošio velika područja zemlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....