Je li Rusija na putu da se iz autokratskog sustava, u kojem barem postoji privid demokracije jer se redovito održavaju izbori, vrati načinu kako je zemlja funkcionirala u doba Josifa Visaironoviča Staljina, komunističkog diktatora koji se brutalno obračunavao sa svim političkim protivnicima ili neistomišljenicima? Više ozbiljnih zapadnih medija, poput Bloomberga, objavilo je ovih dana analize u kojima upozoravaju kako je u Kremlju očigledan rast utjecaja Putinovih tvrdolinijaša koji zazivaju jačanje konfrontacije sa Zapadom te represiju u unutrašnjoj politici. Najuočljiviji predstavnici nove radikalne struje koja se izdigla u režimu Vladimira Putina nakon invazije na Ukrajinu svakako su Jevgenij Prigožin i Ramzan Kadirov.
Prigožin - čovjek koji vodi zloglasnu paravojnu organizaciju Wagner, a nazivaju ga Putinovim kuharom - čak je javno pozvao na upotrebu „hitne staljinističke represije“ protiv tajkuna koji nisu dovoljno entuzijastični kad se radi o podršci ruskoj armiji u Ukrajini. Utjecaj i javne poruke Prigožina raširile su atmosferu straha u ruskim elitama; veliki broj bogatih i imućnih ruskih biznismena strahuje za sigurnost svojih familija. Utjecaj i moć Prigožina nadvio se iznad vrha ruske vojske. On otvoreno napada visoke vojne zapovjednike. Smjene zapovjednika ruskih postrojbi događaju se pak jedna za drugom. Strah raste čak i u dijelu elita uklopljenih u Putinov režim te visoke političke strukture jer im se čini da im njihove pozicije više ne jamče nikakvu sigurnost. Prigožin je javno napao čak i guvernera St. Petersburga, Putinovog saveznika. Otvaraju se pitanja može li Kremlj uopće i želi li štititi ljude iz vlastitih birokratskih struktura te što se doista zbiva na samom vrhu.
Analitičari upozoravaju kako se iz Kremlja sve češće mogu čuti poruke koje, primjerice, opisuju invaziju na Ukrajinu kao „narodni rat“, što jako podsjeća na Staljinovu retoriku iz Drugog svjetskog rata. Prema pisanju Bloomberga sada velik dio Putinove administracije počinje živjeti u strahu od čistki, pa i uhićenja. Dužnosnici se međusobno diskretno kontaktiraju kako bi provjerili jesu li im kolege sigurne, kao i članovi njihovih obitelji. Visoki dužnosnik Putinove administracije u Bloombergu je konstatirao kako trenutačna situacija podsjeća na vojnu diktaturu, ali bez vojnog puča koji najčešće prethodi preuzimanju vlasti. Svi koje su zapadni mediji intervjuirali na ovu temu, među ruskim dužnosnicima, govorili su uz uvjet anonimnosti. Osjećaj koji trenutačno dominira u Kremlju jeste strah. Taj strah je toliki da sprečava stvaranje i strukturiranje ozbiljnijeg otpora Putinu i agresivnim pojedincima koji inzistiraju kako je povećanje pritiska na Ukrajinu egzistencijalno pitanje za Rusiju, a nekada umjereni i relativno liberalni članovi administracije sada se moraju prilagoditi takvoj retorici ako žele opstati. Primjerice, Sergej Kirijenko bio je na glasu kao liberalan, a sada se prometnuo u gorljivog advokata rata.
Iako je Putin javno rekao kako je masovna mobilizacija završila, značajni dio ruske poslovne zajednice upravo strahuje kako tek slijedi militarizacija ekonomije, pa i cijelog društva.
Putin je iznad postojećih ruskih političkih institucija, koje bi trebale upravljati zemljom, instalirao komisiju koja koordinira ekonomsku i sigurnosnu politiku kako bi osigurali podršku industrije ruskom vojnom pohodu u Ukrajini. Analitičari tu specijalnu Putinovu komisiju uspoređuju sa Staljinovim ratnim kabinetom u Drugom svjetskom ratu.
„Država je izgubila monopol na legalizirano nasilje, a pojavili su se novi operatori tog bivšeg monopola. Čudno je da to Putin podržava“, izjavila je politologinja Ekaterina Schulmann za Bloomberg.
Iako u ruskim političkim i ekonomskim elitama trenutačno postoji široki konsenzus da je rat u Ukrajini bio katastrofalna greška, jer će osuditi Rusiju na izolaciju i slabljenje, zbog straha nema javne konfrontacije elita s režimom. Bogati Rusi pokušavaju ostati izvan politike kako se ne bi zamjerili Kremlju te omogući nastavak koliko toliko normalnog poslovanja.
Putin više nije osoba koju elite iz administracije i biznisa sada gledaju s najviše straha. Ruski predsjednik se morao osloniti na zastrašujuće igrače kao što su Prigožin ili Ramzan Kadirov, što oni koriste te šire krugove svoje moći. Čak se počinje teoretizirati da pojedinci iz tog kruga mogu jednog dana preuzeti vlast. „Prigožin se ponaša kao paralelna vlada. On bi se mogao natjecati za vlast, ako ne za vrijeme Putina, onda nakon njega“, izjavio je Andrei Kolesnikov iz Cafrnegie Endowment for International Peace.
Koliko je Rusija blizu mogućnosti da vlast preuzme Prigožin, čovjek najpoznatiji po nadimku Putinov kuhar jer je u biznis krenuo s restoranima u St. Petersbugu te s ugovorima za catering u Kremlju? Što bi uopće značilo da tako velikom državom upravlja čovjek koji je svojedobno poricao da je vlasnik privatne paravojske Wagner, da bi 2014. napokon priznao kako je njezin osnivač? To je teško procijeniti, ali je očigledno da je Prigožin u velikom zamahu te je sve manje oprezan, što ukazuje kako se smatra sve moćnijim. Ovog tjedna je, primjerice, javno sarkastično priznao da je imao ulogu u usmjeravanju američkih izbora, a ranije su procurili video zapisi kako zatvorenicima u ruskim zatvorima obećava ranije oslobađanje ako provedu šest mjeseci na fronti u Ukrajini. Istodobno ih je upozorio kako će ih se javno strijeljati u slučaju predaje ili dezerterstva.
Prigožin bukvalno korak po korak vraća staljinističke metode upravljanja Rusijom. Početkom ovog mjeseca objavio je kako Wagner planira organizirati centre za obuku milicija u pograničnim regijama s Ukrajinom, a borce koje će obučavati dovest će iz lokalnih biznisa, koji će morati poslati četvrtinu radne snage u rovove. Točno tako Prigožin je napisao u svom komentaru koji je objavio na Telegramu. Obećao je da će osobno financirati centre za obuku lokalnih milicija. No, elite u Kremlju najviše je zastrašila Prigožinova akcija u koordinaciji s tužiteljima protiv guvernera St. Petersburga, koju je Putin odšutio.
U ruskim elitama svi pokušavaju dešifrirati koliko su Putin i Prigožin bliski. Mnogi su primijetili da se pojavio u javnosti s najvišim odlikovanjem Heroj Rusije, ali ne postoje informacije koliko se često sastaje s Putinom. Pojedini izvori tvrde da se broj kontakata Putin-Prigožin u zadnje vrijeme povećao, drugi pak procjenjuju da on još nije dio najužeg kruga koji donosi sve odluke. Sigurno je da je Prigožin vrlo blizak sa Sergejem Surovkinom, generalom kojeg je Putin postavio za novog zapovjednika ukrajinskih operacija. Američki obavještajni izvori izvijestili su predsjednika Bidena da Putin direktno komunicira s Prigožinom o ratnim pitanjima, piše Washington post.
Sve je jači dojam da je razvoj situacije u Ukrajini i na međunarodnom planu natjerao Putina da se izolira te okruži tek grupom teško predvidljivih tvrdolinijaša. Tehnokrati u Putinovom režimu već su dobili nalog da rade revizije proračuna i ekonomskih planova kako bi osigurali usmjeravanje resursa u ratne operacije. Iako je Putin objavio da je mobilizacija završena, više dužnosnika procjenjuje kako treba očekivati još jedan mobilizacijski val sljedeće godine. Naime, Kremlj je već naložio postavljanje novog digitalnog sustava za praćenje mobilizacijskog procesa kako bi se izbjegle greške i nered koji vladao u prvom velikom mobilizacijskom valu.