„Rusija očekuje od Ukrajine samo jedno, kapitulaciju. I sada ide na to. To ne bi bila samo kapitulacija Ukrajine nego i kolektivnog Zapada s izuzetkom SAD-a. To bi definitivno imalo dalekosežne posljedice za procese unutar Europske unije i NATO-a. Pomoć europskih zemalja Ukrajini nije dovoljna. Ukrajini prije svega trebaju podaci koje joj može pružiti samo SAD kao što su satelitski sustavi navođenja, satelitski podaci obavještajnog tipa... Europa nema tih sustava kao što su i europski sustavi protuzračne obrane kvalitetni, ali ne mogu nadomjestiti Patriote”, kaže u Briefingu vojni analitičar i stručnjak za sigurnost i geopolitiku dr. sc. Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu Velika Gorica i Sveučilištu Libertas.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Koliko sam čuo, Rusija je odbila mirovni sporazum koji joj je predložio američki izaslanik Steve Witkoff. Za sada i jedna i druga strana misle da mogu vojnim putem ostvariti svoje ciljeve, a to znači da ni Rusija ni Ukrajina za sada ne ulaze u ozbiljne pregovore. Susret Trumpa, Putina i Xi Jinpinga koji bi se uskoro trebao održati dat će naznake o tome što i kako dalje. Kina bi mogla biti dobar moderator u procesu uspostave mira u Ukrajini. Kina je pokazala da se ne slaže s Rusijom oko ulaska u ovakav sukob i misli da je mir jedini izlaz iz ove situacije, da ovakva slijepa ulica ne vodi ničemu”, govori Ogorec koji smatra da je, ako se rat nastavi, Rusija u povoljnijoj situaciji od Ukrajine jer ima više resursa, veći broj ljudi na raspolaganju.
„Rusija još uvijek dodatno proizvodi svoje oružane sustave, dok na Zapadu postoje određeni zastoji. Zapad ne može podržavati Ukrajinu kao prije. Vrijeme radi za Rusiju. Ukrajina i Ukrajinci su u teškoj poziciji. Izloženi su granatiranju i razaranju. Normalno je da su zasićeni ovim ratom”, tvrdi Ogorec. Ne vjeruje da bi trenutni diplomatski pokušaji za okončanje rata mogli u dogledno vrijeme uroditi plodom.
„Trump ima ozbiljnih problema kod svoje kuće. Cijene hrane i naftnih derivata rastu. Američki građani nemaju toliko osjećaja za međunarodne događaje koliko su osjetljivi na vlastiti standard. Trumpu su izbori pred vratima i u interesu mu je spustiti cijene. Trump je brzopleto pod utjecajem Benjamina Netanyahua ušao u sukob s Iranom koji mu nije trebao. Sada ne zna izaći iz toga. Hormuški tjesnac nije odblokiran i pod nadzorom je Irana koji je sada došao i do drugog bitnog tjesnaca Bab el-Mandeba na Crvenom moru. Hutisti ga mogu blokirati kada Iran traži. Iran ima adute u rukama. Putin može tu i te kako pomoći Trumpu jer Putin ima strateški odnos s Iranom kao i Kina”, ističe Ogorec, a na pitanje što Trump može zauzvrat ponuditi Putinu, daje jasan odgovor – Ukrajinu. On smatra da se Rusija ne bi usudila oružano napasti neku europsku zemlju, članicu NATO-a i EU jer su i Rusi u avanturu u Ukrajini krenuli na temelju pogrešne procjene situacije.
„Neću reći da su se naučili pameti, ali i i SAD i Rusija su stekli određena iskustva i ne bi se usudili više poduzeti sličnu avanturu. Europa ne može biti zadovoljna. Formira se nova arhitektura međunarodnih odnosa. Nema više blokovskih struktura, ali tu su moćne velike sile koje slažu svijet po svojim interesima. To su Kina, SAD i Rusija i Indija koja ih polako dostiže. Europe nema. Neće je nitko ništa pitati. Strateški interesi su na Pacifiku i Arktiku gdje Europa nema što tražiti”, objašnjava Ogorec.
„Vojska nije namijenjena rješavanju unutarnjih problema. Tome služi policija. Italija ima carabinere, a Francuska žandare što su policijski sustavi poluvojnog karaktera. Oni očito ne mogu riješiti unutarnje probleme pa se angažira vojska da bi se situacija vratila i red. Neredi su ozbiljni i takvo kaotično stanje u zemlji je na duže staze neodrživo. Macron je zabranio prosvjede najavljene za subotu. No, jedno je zabraniti, a drugo onemogućiti. Vidjet ćemo hoće li se nasilje nastaviti. U mnogim zapadnim zemljama je došlo do getoizacije značajnog broja imigranata i stvorila su se paralelna društva, a kada njih imate, vrlo ćete brzo imati i građanski rat. Ovo je jedan od oblika manifestacija takvog građanskog rata koji će se samo produbljivati ako se ne riješi na radikalan način”, naglašava Ogorec koji vjeruje da bi se masovni prosvjedi mogli proširiti i na druge europske zemlje i da bi prva na udaru bila Njemačka gdje bi se moglo dogoditi nešto slično kao u Francuskoj, ali na jaču potenciju. To što se događa je, tvrdi on, bez daljnjega vjetar u leđa za Marine Le Pen.
„Otvaranje Hormuškog tjesnaca će ovisiti o ponašanju Trumpove administracija nakon američkih izbora u studenome, hoće li pristati na iranske uvjete i izvući svoje snage s tog prostora. Ako se to dogodi, moglo bi doći do stabilizacije”, procjenjuje Ogorec. Odgovarajući na pitanja našeg čitatelja tvrdi da će biti neminovno ponovno aktivirati plinovode Sjeverni tok 1 i 2.
„Europa, a pogotovo Njemačka će neminovno morati ponovno kupovati energente od Rusije kada se ova situacija smiri jer neće biti drugog izlaza. Njemačka je u recesiji i morat će se u dogledno vrijeme vratiti jeftinim energentima koje može dobiti samo od Rusa. Ne znam što Europa čeka? Rusija se očito ne možete slomiti sankcijama. Rusija ima svojih problema, ali država i gospodarstvo funkcioniraju, vlast se nije promijenila. A europske zemlje imaju ozbiljnih problema. Rusiju ne mogu ni na što prisiliti, a onda trebaju s njom sjesti za pregovarački stol. Prvi pozitivan korak je bio Trumpov susret s Putinom na Aljasci. Velike sile moraju komunicirati. Europske zemlje su zakasnile, trebale su se priključiti i početi razgovarati s Rusijom. Nema rješenja dok samo pucamo jedni po drugima”, zaključuje Ogorec.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....