Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je najnoviji tradicionalni polugodišnji dekret o regrutaciji 135.000 ruskih muškaraca u vojnu službu, javio je Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, u svojem najnovijem izvješću o ratu u Ukrajini. "Riječ je o novom polugodišnjem ciklusu regrutacije, jesenskom krugu, pri čemu se u dekretu izričito navodi da ruski regruti neće služiti u aktivnoj ratnoj zoni u Ukrajini", stoji u izvještaju.
Cilj je novačenja i vojnog treninga povećati bazen rezervnih snaga Rusije. No, mnogi ističu da je glavni cilj propagandni rat protiv Zapada, odnosno geopolitička poruka vladajućih u Moskvi, kojom se pokazuju moć, izdržljivost i spremnost kremaljskog režima na dugi sukob. Ukratko, poruka je da Rusija ima dovoljno resursa za nastavak sukoba, a režim je politički stabilan i neće lako popustiti ili se raspasti pod pritiskom sankcija ili vojne pomoći Ukrajini.
Putin je proljetos potpisao isti dekret i tada je tražio mobilizaciju 160.000 novih vojnika. To je veći broj nego u proljeće 2022. godine kad je u veljači počela "posebna vojna operacija u Ukrajini".
Gotovo 10 godina Putin nije izdao slično naređenje. Čak ni kada je naredio invaziju na Ukrajinu
Prema mišljenju mnogih, upravo je pitanje vojnika koji se doma vraćaju u lijesu ono što može ozbiljno iznutra poljuljati Putinov režim. Zato se Putin dosad klonio mobilizacije. Vlada uporno ističe da regruti neće završiti na bojnom polju u Ukrajini, iako su ukrajinski dužnosnici u više navrata ustvrdili da su među ratnim zarobljenicima pronašli ruske regrute.
Ruski zakon ne dopušta slanje novaka u ratnu zonu. Regruti su se dosad koristili za graničnu sigurnost, uključujući u oblastima Brjansk, Belgorod i Kursk, navodi ISW. Sudjelovanje regrutiranih graničnih stražara u borbama tijekom ukrajinskog upada u oblast Kursk izazvalo je posebno nezadovoljstvo u ruskom društvu, podsjeća se još u izvješću.
U Rusiji je djelomična mobilizacija proglašena uoči "specijalne vojne operacije" 2022. godine, a svi sadašnji regruti, koji će nakon 12-mjesečne obuke postati dio rezervnih snaga, u teoriji se jednom u budućnosti mogu mobilizirati. Agencija AFP piše da je Rusija, iako je obećala da regrute neće slati na front, mobilizirala 2022. godine više od 300.000 rezervista. To je, podsjeća agencija, izazvalo val bježanja iz zemlje. Kyiv Post iznosi podatak da je ta "djelomična regrutacija", prva od Drugoga svjetskog rata, izazvala niz prosvjeda te je rezultirala egzodusom više od 260.000 muškaraca.
AFP podsjeća da novi val regrutacije nije povezan sa stvaranjem aktivne strateške rezerve, novog koncepta koji Rusija navodno razvija od srpnja 2025., a koja se sastoji od vojnika koji su dobrovoljno potpisali ugovore s ruskim Ministarstvom obrane i stalno su dostupni za brzo raspoređivanje, uključujući slanje na ratišta poput ukrajinskog.
U objavi za javnost ruski su regruteri naveli da će oko trećine pozvanih regruta proći poseban trening u bazama za obuku i vojnim jedinicama. Smatra se da je cilj novog koncepta jačanje vojne fleksibilnosti bez stalnih provođenja mobilizacije koja je politički osjetljiva tema. Zato se radije potiče ljude da "dobrovoljno" potpisuju ugovore s Ministarstvom.
Institut za proučavanje rata (ISW) u istom izvješću iznosi i nove podatke o planu ruske vlade za proračun za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Prema prijedlogu, u 2026. godini na nacionalnu sigurnost i obranu potrošilo bi se 12,9 trilijuna rubalja, odnosno 183 milijarde dolara, što je 38 posto proračuna. Riječ je o smanjenju postotka u odnosu na 2025. kad je 41 posto proračuna išao na sigurnost i "obranu". Prema nacrtu, u ruskom prijedlogu za iduću godinu postoji proračunska rupa od 46 milijardi dolara.
Nakon smanjenja iduće godine, u planu je ponovno povećanje vojnih izdataka 2027., a zatim ponovno smanjenje u odnosu na 2027. godinu. U odnosu na 2025., u 2026. godini planira se povećanje trošenja na nacionalnu sigurnost u iznosu od pet milijardi dolara.
Zavladala je panika, svi se boje da će Putin izgovoriti riječ od koje zazire cijela Rusija
Ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio je 18. rujna, primjerice, kako ruske vlasti očekuju da će udio prihoda Rusije od prodaje nafte i plina, koji financira savezni proračun, u 2026. godini iznositi otprilike 20 do 22 posto, što je, kako je Siluanov istaknuo, pad u odnosu na prethodnih približno 50 posto, navodi također ISW. Kremlj je nedavno najavio i povećanje poreza na dodanu vrijednost s ciljem financiranja obrane i sigurnosti.
Isti izvor naglašava i da ruska vlada planira povećati izdvajanja za televizijsku propagandu, što je u skladu s pojačanim ograničenjima pristupa društvenim mrežama i internetu. Značajan porast ulaganja u televiziju u 2026. godini (1,28 milijardi u odnosu na 832 milijuna 2025. godine) sugerira da se Kremlj vraća tradicionalnim metodama širenja državne propagande, što se tumači u kontekstu nedavnih ograničenja na društvenim mrežama i uvođenja ruske državne aplikacije za razmjenu poruka Max, navodi se u izvješću ISW-a koji pritom citira informacije ruskog opozicijskog medija Verstke.
U izvješću o razvoju situacije u ratu Ukrajine i Rusije, ISW navodi da je posebni izaslanik SAD-a za Ukrajinu, general Keith Kellogg, potvrdio da Ukrajina ima dopuštenje Sjedinjenih Američkih Država za izvođenje dalekometnih napada na ruski teritorij. Kellogg je u intervjuu za Fox News od ponedjeljka odgovorio na pitanje o tome je li američki predsjednik Donald Trump odobrio ukrajinske dalekometne napade na teritorij Rusije. Govoreći o krstarećim raketama Tomahawk, Kellogg je izjavio da je na predsjedniku Trumpu da odluči hoće li Sjedinjene Države isporučiti Ukrajini te rakete čiji je domet 1.600 kilometara.
O tom se pitanju oglasio i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, koji se zapitao hoće li rakete Tomahawk na Rusiju lansirati ukrajinske ili američke snage. Ustvrdio je da Kremlj mora utvrditi koje će snage biti uključene u taj proces prije nego što može odlučiti o svojem odgovoru. Peskov je pokušao umanjiti utjecaj ukrajinskih udara raketama Tomahawk, tvrdeći da one neće promijeniti dinamiku na bojištu.
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za obranu ruskog parlamenta Dume, Aleksej Žuravljev, ustvrdio je prije toga da će isporuke Tomahawka Ukrajini predstavljati novu fazu rata, pri čemu Sjedinjene Države postaju izravni sudionik sukoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....