Što god ruski predsjednik Vladimir Putin planirao s masovnim gomilanjem vojske uz ukrajinsku granicu – on je već u jednom uspio. Dobri odnosi između Kijeva i Berlina su pogoršani. Ukrajinci su trenutno zapostavljeni i moraju promatrati kako se oko njih vodi svjetska politika, piše Deutsche Welle.
To su jasno pokazali posjeti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Moskvi i njemačkog saveznog kancelara Olafa Scholza Washingtonu. Ukrajinske elite su frustrirane zbog spornog plinovoda Sjeverni tok 2, ali i zato što Njemačka ne isporučuje Ukrajini oružje.
Sad se razvila i rasprava o tomu koliko je Njemačka pomogla Ukrajini od proeuropske revolucije na Majdanu prije sedam godina. Račun je otvorio savezni kancelar Olaf Scholz u jednom televizijskom intervjuu prije odlaska u SAD: gotovo dvije milijarde eura su otišle tamo otkako se Ukrajina odlučila za demokratske izbore i pro-europski kurs, a protiv svoje vlade sklone Kremlju, koja je srušena 2014. godine, rekao je Scholz.
Na konferenciji za medije skupa s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu Scholz je još dodao da je iz Europske unije, u kojoj je Njemačka najveći neto-platiša, u Ukrajinu otišlo još 3,8 milijardi eura. Štoviše, Scholz je rekao da se s SAD-om raspravlja tko je stvarno Ukrajini poslao „veću pomoć" od 2014. Dakle, Njemačka ili SAD, koji sad šalje i oružje.
Oružje za samoobranu
Kratko prije toga je ukrajinski veleposlanik u Berlinu Andrij Melnyk u radijskom intervjuu za Deutschlandfunk rekao da mu nitko nije mogao objasniti od čega se sastojala ta pomoć. On polazi od toga da je Njemačka njegovoj zemlji od 2014. poslala „razvojnu pomoć" u visini od nešto preko 750 milijuna eura. I da je po tomu „Ukrajina na 13. mjestu, iza Konga i Tunisa". „Cijenimo pomoć koju smo dobili od Njemačke. Nema sumnje da smo za to zahvalni", kaže Melnyk, samo što sve to mora biti stavljeno u relacije.
Ukrajina u svojim zahtjevima za obrambenim oružjem ukazuje na Izvozna načela za ministarstvo gospodarstva koja je izradila još prošla njemačka vlada. Tamo stoji da se „izvoz u zemlje koje su umiješane u oružane sukobe" ne bi trebao događati osim ako se radi o „slučaju članka 51. UN-ove povelje". Taj članak govori o pravu svake države na samoobranu, piše Deutsche Welle.
Više od riječi i savjeta
Na to se poziva i vjerojatno najpoznatiji Ukrajinac u Njemačkoj, gradonačelnik Kijeva i bivši profesionalni boksač Vitalij Kličko. On razumije da Njemačka „ne isporučuje oružje nekoj agresivnoj zemlji. Ali, sasvim druga je stvar ako se netko želi braniti", rekao je Kličko u razgovoru za njemački tjednik Die Zeit. A veleposlanik Melnyk dodaje: „Radi se o tomu da nam se pomogne defenzivnim oružjem, a ne samo lijepim riječima i savjetima."
Ta formulacija ima dublji smisao. Njemačka stvarno Ukrajini nakon Majdanske revolucije pomaže stotinama savjetničkih ugovora i programa pomoći da ostane na europskom kursu. U Kijevskim hotelima jedni za drugima ulaze i izlaze prije svega gospodarski stručnjaci iz Njemačke. Preko Međunarodnog monetarnog fonda Njemačka pomaže od 2014. kod stabilizacije ukrajinskoga gospodarstva i domaće valute grivne. Bez te pomoći bi Kijev vjerojatno već odavno morao provesti monetarnu reformu.
Pomoć civilnom društvu
Po navodima Saveznog ministarstva vanjskih poslova Njemačka je od 2014. Ukrajinu bilateralno pomogla s „ukupno više od 1,8 milijardi eura". Uz to dolaze još „projekti primjerice političkih zaklada, saveza i nevladinih organizacija". Na te brojke je očito mislio savezni kancelar Olaf Scholz u televizijskom intervjuu.
Financiraju se i reformski projekti „s civilnim društvom u zemljama istočnog partnerstva i Rusije". U polovici tih više od 200 projekata sudjeluju Ukrajinke i Ukrajinci. U to pripada i izgradnja „neovisnog javno-pravnog radija" u Ukrajini i jačanje razmjene mladeži.
Trgovinska bilanca na razini kao prije pandemije
Njemačka se doista angažira u Ukrajini više nego i jedna druga zemlja Europske unije. To je razumljivo s obzirom da je Njemačka najveća zemlja među 27 članica EU-a. A to se osobito pokazuje kod njemačko-ukrajinskih gospodarskih odnosa. Oni se učvršćuju unatoč prijetnjama velikog susjeda Rusije.
Nesmanjen je interes njemačkih poduzeća za poslovanje u Ukrajini. „Nikad ranije nismo imali toliko upita kao posljednjih mjeseci", kaže Alexander Markus, predsjednik Njemačko-ukrajinske industrijske i trgovinske komore u Kijevu u razgovoru za DW.
Štoviše, trgovinska bilanca između Njemačke i Ukrajine se 2021. potpuno oporavila od pada uslijed pandemije koronavirusa, kaže Markus. Bilanca je ponovo kod 7,7 milijardi eura i time gotovo jednaka kao i bilanca s Rumunjskom, koja je ukrajinska susjeda i članica Europske unije s upola manje stanovnika nego Ukrajina. Ukrajina izvozi u Njemačku robu i usluge u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
Njemačka poduzeća su u Ukrajini ostvarila poslove vrijedne 4,9 milijardi eura. Gospodarska povezanost između Ukrajine i Njemačke je tako jaka kao ni s jednom zemljom unutar Europske unije. Po navodima trgovinske komore u Ukrajini je aktivno 2.000 njemačkih poduzeća. Ona isporučuju sve što proizvodi njemačka industrija – samo ne oružje.