ZORANA BAKOVIĆ ZA JUTARNJI

‘Putin je, kažu mi u Pekingu, očito opet prevario Kinu! Tamo se stvara velika tjeskoba, dirnuo je točku koju nije smio‘

Baković tvrdi da Putinovo mijenjanje granica unosi tjeskobu u Kinu i otvara dugo zatvoreno pitanje: što s teritorijima koje je Rusija uzela Kini?

Ruski tenk T-90, Vladimir Putin i Xi Jinping

 Konstantin Mihalchevskiy/Afp/Profimedia

- Kina mora biti u nekoj vrsti saveza s Putinom. Ne može ga podržati iako nikada neće izreći ni osudu Putinove invazije na Ukrajinu. Kina je zbog toga u nezahvalnoj poziciji. Nitko ne zna o čemu su točno Putin i kineski šef države i partije Xi Jinping razgovarali uoči početka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, ali se zna da Kina nikada nije odobrila rusku aneksiju Krima niti priznala Abhaziju i Južnu Osetiju, pokrajine u Gruziji koje su osvojili Rusi jer Kina svetinjama svoje vanjske politike smatra nedodirljivost granica, teritorijalni integritet i suverenitet država - kaže za Jutarnji novinarka i komentatorica slovenskog Dela Zorana Baković, dugogodišnja dopisnica tog lista iz Pekinga i vodeća poznavateljica situacije u Kini na našim prostorima, u Sloveniji, Hrvatskoj, pa i šire.

Daje nam odgovor na pitanje kako će se Kina postaviti prema ruskoj invaziji u Ukrajini s obzirom na to da je do sada samo pozvala na - suzdržanost. Otkriva nam kako njezini kineski izvori tvrde da je Putin očito još jednom prevario Kinu.

Ona podsjeća kako je Vladimir Putin došao u Kinu na dan otvorenja Zimskih olimpijskih igara 4. veljače ove godine i da je prije same ceremonije sa Xijem Jinpingom razgovarao puna četiri sata, nakon čega su izdali zajedničko priopćenje, što znači da to nije bio samo protokolarni susret, nego i dio Putinovih priprema za obračun s Ukrajinom.

Između ostaloga, u tom se priopćenju navodi "kako prijateljstvo između dviju država nema granica i kako nema područja u kojem između njih nije moguća suradnja".

Međutim, iz rječnika zajedničkog priopćenja se, ističe Zorana Baković, moglo vidjeti da Kina ne odustaje od svetinja svoje vanjske politike, a to je teritorijalni integritet država.

- Iz unutarnjih izvora se čulo, a na ceremoniji otvorenja Igara u Pekingu se moglo i vidjeti, da je Putin nakon tih razgovora bio vrlo neraspoložen. Činilo se da je Xi jači igrač koji je uspio Putina nagovoriti da se u najmanju ruku ništa ne smije dogoditi dok traje Olimpijada i to nije bilo bez razloga. Naime, Putin je kao ruski premijer 8. kolovoza 2008. došao na otvorenje ljetne Olimpijade u Peking gdje je atmosferu velike proslave globalnoga mira pod kineskom zastavom pokvario viješću da je upravo toga dana poslao svoje trupe u Južnu Osetiju u Gruziji. Dakle, Kina je bila svjesna da Putin sada priprema nešto slično u Ukrajini i bila je zabrinuta da će u tu akciju krenuti onda kada Kini to ne odgovara, a to je vrijeme Olimpijskih igara koje su za Kinu veliki politički događaj, a ne samo sportski - govori Baković.

Kada su ruske trupe, dodaje ona, prošli tjedan ušle u Donbas, Kina je još uvijek vjerovala da će se dogoditi nešto slično kao u Gruziji.

- Kao što Kina nikada nije podržala rusku akciju u Gruziji, tako je bila spremna ne priznati ni Putinovo priznanje Donjecka i Luganska, ali tolerirati istu formulu kažnjavanja NATO-a zbog prevelikog prodora na istok. Kina i Rusija se slažu da se NATO ne smije širiti na istok ako već uopće mora i postojati. Kinesko je stajalište da nakon propasti Varšavskog pakta nema potrebe za NATO-om, osim ako se taj savez ne pojavljuje kao oličenje zapadne volje da ograniči rast dviju velesila: Rusije i Kine. Ta dodirna točka između Kine i Rusije je ostala po strani kada je postalo jasno da Putin kreće u okupaciju cijele Ukrajine. Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying tada u prvoj reakciji nije osudila rusku agresiju, ali je rekla da je Amerika pravi krivac za situaciju u Ukrajini. Htjela je zapravo reći da je za ulazak Rusa u Donbas odgovoran NATO koji nikako ne shvaća da se ne smije širiti na istoku jer to ni Kina ni Rusija ne žele trpjeti. Međutim, Kina ima izuzetno dobre odnose s Ukrajinom od koje je napravila vrstu svoje žitnice, od koje kupuje razne proizvode i u koju puno izvozi. S Ukrajinom je Kina uspostavila diplomatske odnose čim se ta zemlja odcijepila od SSSR-a. Stoga Kina ne može podržati nastavak ruske agresije u Ukrajini preko formule koja je primijenjena u Gruziji - govori Baković i pojašnjava kako su Gruzija i Ukrajina, prema toj formuli, za namjeru da uđu u NATO trebale biti kažnjene oduzimanjem dijela teritorija.

image

Zorana Baković

Hanza Media

- Činjenica da Putin na ovaj način brutalno mijenja granice, unosi veliku tjeskobu na kineskoj strani i otvara dugo zatvoreno pitanje: što s teritorijima koje je Rusija tijekom posljednjih 150 godina uzela Kini. To su granična područja poput Mandžurije koja je sada pod Rusijom, a koju je svojedobno Japan oteo Kini, ali i cijela Mongolija koja je nekada pripadala Kini i u kojoj je Staljin podržao referendum o neovisnosti. Razlog kineske tjeskobe i neizgovorenog nezadovoljstva Putinovim stupnjem invazije na Ukrajinu je taj što je Putin dodirnuo onu točku u kojoj se kriju mnoga neriješena pitanja između Kine i Rusije koja Kina nije imala namjeru rješavati u ovom trenutku. Činjenica da je invazija izazvala vrlo opasne sankcije prema Rusiji, sada Kinu dovodi u situaciju da odluči hoće li otvoriti vrata zaobilaženju tih sankcija kako bi pomogla svom velikom prijatelju. Kina je Putinu dala do znanja da će kupiti dio nafte i plina koji Rusija sada neće izvesti Europu te je odobrila uvoz veće količine ruske pšenice. No, problem je što su ruske banke izbačene iz SWIFT-a. Kina ima svoj platni sustav CISP kojim bi mogla pustiti ruskim bankama da premoste SWIFT, ali tim bi činom Kina silno riskirala da i njezine banke budu izbačene iz SWIFT-a što si kao najveći svjetski izvoznik ne može dozvoliti - komentira Baković.

Napominje kako Kina ostvaruje 15 posto globalnog izvoza što je dvostruko više od SAD-a. Stoga su kineske banke već blokirale račune za plaćanje ruske nafte. To je, zaključuje Baković, prva naznaka da bezgranično prijateljstvo ipak ima granica jer Kina ne želi trpjeti od ruskih sankcija više nego što je predvidjela. Ne može se dovesti u situaciju da joj Zapad nametne sankcije i to zbog Putina.

- Kina sve zalihe svog međunarodnog ugleda, ekonomske moći, kao i devizne rezerve čuva za vlastitu intervenciju na Tajvanu koju brižljivo priprema kao što je Putin pripremao svoju intervenciju u Ukrajini - kaže Baković, pa nam odgovara na pitanje hoće li Putinova ukrajinska avantura utjecati na odluku Pekinga da krene u osvajanje Tajvana.

- To ćemo tek vidjeti. Lako je moguće da je obim Putinove invazije odgodio planove Pekinga jer je Kina shvatila da je točno ono što je Joe Biden kazao: NATO neće braniti Ukrajinu, ali će Amerika braniti Tajvan. Trenutna svjetska atmosfera je takva da bi za Kinu bilo prerizično krenuti u invaziju jer od Putina ne može dobiti apsolutno nikakvu pomoć, a on bi mogao izazvati treći svjetski rat što Kina nikako ne bi htjela - ističe Zorana Baković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2022 23:25