Putin je ostao bez tri važna saveznika, a još dva će pustiti niz vodu: ‘Nemoćan je, njemu je i najmanje ukrajinsko selo važnije...‘

Iako Moskva podržava iranski režim i antivladine prosvjede naziva "uvoznima" i "nametnutom obojenom revolucijom" koja želi srušiti legitimnu vlast, Rusija, odnosno ruski predsjednik Vladimir Putin ne namjerava pružiti izravnu podršku ajatolahu Aliju Hameneiju.

"Rusija jednostavno nema ni resurse ni mogućnosti da, osim verbalno, a i to vrlo oprezno, pomogne iranskom režimu da se odupre najvećem valu prosvjeda od dolaska na vlast 1979. godine", piše ruski neovisni portal Meduza pozivajući se na izvore iz Kremlja. Prema njihovim navodima, Putin je potpuno usredotočen na rat u Ukrajini koji ga potpuno iscrpljuje, a izvor iz Kremlja navodi i da se Putin ne želi zamjeriti niti svađati s Donaldom Trumpom jer smatra da bi on zbog svih drugih aktivnosti - Venezuela, Kuba, Iran i Grenland - mogao Ukrajinu ostaviti po strani i pustiti niz vodu, čemu se, kako navodi portal, "u Moskvi jako nadaju".

Ukrajina je jedino važna

"Za Putina je osvajanje i najmanjeg sela u Ukrajini trenutačno važnije od bilo čega, važnije od spašavanja Bašara al-Asada, Nicolása Madura, Kube ili ajatolaha Alija Hameneija", rekao je ruski orijentalist Ruslan Sulejmanov za neovisnu rusku TV postaju u egzilu Nastojašćeje vremja. Sulejmanov kaže da su mu trenutačno prioriteti Ukrajina i normalizacija odnosa sa SAD-om. Neki izvori navode kako se nada da je na djelu "nova preraspodjela sfera utjecaja na svijetu" te da bi tu Rusija mogla profitirati.

"Malo je toga što Rusija može učiniti da spasi iranski režim", kaže Bilal Y. Saab, analitičar za Bliski istok i sjevernu Afriku u Chatham Houseu. "Pretpostavka da će Rusija priskočiti u pomoć Iranu ili pružiti značajnu vojnu podršku za jačanje režima vjerojatno se neće ostvariti", prenosi njegove riječi Bloomberg.

‘Venezuela je nebitna, grand plan vrti se oko Kube‘

Sulejmanov navodi kako je indikativno da se Putin još uvijek nije "očitovao" o uhićenju Nicolása Madura, kao što nije komentirao ni američke napade-upade na ruske tankere iz tzv. flote u sjeni. Podsjetimo da je Rusija u posljednjih desetak godina za Venezuelu utrošila više od 30 milijardi dolara. Sve to pokazuje da Putin više nema moći spasiti svoje partnere ili saveznike, kako je to učinio 2015. godine intervencijom u Siriji. Na kraju je, u posljednjih malo više od godine dana, pustio niz vodu ili nije mogao pružiti ruku niti jednom svojem savezniku. Pao je Bašar al-Asad i izgubio je rat u Siriji gdje je ostao bez važnih baza koje Rusiju onemogućavaju da u toj regiji - Bliski istok i sjeverna Afrika - više bude važan faktor.

Nadalje, izmiče mu iz ruku Armenija kojoj nije pomogao u ratu s Azerbajdžanom, sada je izbačen iz Venezuele, a Iran kao strateški partner, čak ako se režim i uspije nekako održati, više neće moći održavati odnose na dosadašnjoj razini. Jasno je da bi svaka druga vlast u Iranu, koja će doći ili bi došla nakon ovakvog vala prosvjeda, bila nesklona Rusiji, odnosno okrenula bi se od nje. Iran je Rusiji bio važan saveznik na vrlo trusnom području Bliskog istoka, bio joj je saveznik u kontaktima prema Pakistanu i Indiji, a ne treba zaboraviti da je uoči agresije na Ukrajinu Teheran prodao Moskvi oružja za tri milijarde dolara.

Tigar od papira

Rusija je, pak, prodala Iranu neke svoje sustave protuzračne obrane, ali su oni potpuno zakazali u Venezueli. Sada mnogi analitičari smatraju da se Rusija u sferi sigurnosti svojih saveznika pokazala kao tigar od papira, kako navodi Bloomberg, prvo u Siriji i Venezueli, pa je pitanje kako će reagirati ako se Kuba i Nikaragva nađu u opasnosti. Meduzin izvor iz Kremlja tvrdi da "su svi potencijali Rusije trenutačno usmjereni prema Ukrajini" te je bitno da se održi na površini međunarodnih odnosa kako bi sudjelovala u "novom svjetskom poretku" koji se priprema.

Rusija ima novog ‘teškaša‘

No, kako navodi Meduza, Putin je spreman sve žrtvovati ako mu to donese prednost u Ukrajini. Važno mu je da pred svojom javnošću - koja, kako kažu neovisni izvori, pokazuje sve veći zamor ratom - pokaže da vodi uspješan rat u Ukrajini. Prema rezultatima nekih neovisnih istraživanja, gotovo dvije trećine Rusa, njih više od 63 posto, željelo bi da se rat završi i da Rusija i Ukrajina potpišu "kompromisni mirovni sporazum".

To pokazuje da je Rusija potpuno opsjednuta ratom u Ukrajini, ali i činjenicu da je svjesna kako više nema snage za ono što stalno izigrava - veliku silu koja mora biti "dio" svake svjetske krize. Doduše, sada se nastoji iskoristiti to što je Moskva bila posrednik u tajnim pregovorima Izraela i Irana oko toga da Izrael neće napadati Iran ako Teheran obeća da neće napadati i ugrožavati Izrael.

No, ovdje je važno napomenuti da je taj sporazum postignut početkom prosinca 2025. godine, dakle nekoliko tjedana prije nego što je u Iranu buknula antirežimska pobuna koja je ozbiljno uzdrmala tamošnju vlast, te se sada mnogi pitaju koliko je taj sporazum više uopće bitan, odnosno koliko bi se strane mogle toga pridržavati.