"Ne želimo se boriti s Ukrajinom. Ako se sadašnje ukrajinsko vodstvo želi boriti, neka se bori, ali zašto misli da bi svi trebali platiti za to i opskrbljivati ih oružjem? Još uvijek smo spremni pregovarati i pronaći rješenje za ovu tešku situaciju. Oni su nam vrlo blizak narod. Najnovije genetske studije pokazuju da su Rusi i Ukrajinci jedno te isto."
Gore navedeno su najvažniji dijelovi najnovijeg nastupa ruskog predsjednika Vladimira Putina, prvi put nakon što se ovog tjedna sastao sa Steveom Witkoffom, izaslanikom Donalda Trumpa. Putin kao da se ugledao u Trumpa jer ništa od onoga što je rekao nije istinito. Rusija razara Ukrajinu, a on kaže "ne želimo se boriti", za savezničku pomoć Ukrajincima, da ne dožive poraz, on se pita "zašto ih opskrbljuju oružjem?", a opet je ponovio svoju staru tezu kako su Rusi i Ukrajinci isti narod, i pozvao se na "najnovije genetske studije", bez objašnjenja o kojim studijama je riječ.
Osim toga, Putin je dodao da bi se budući razgovori o rješavanju rata u Ukrajini trebali usredotočiti na sigurnosna jamstva za obje zemlje i opći okvir za sigurnost u cijeloj Europi te je potvrdio da je Rusija spremna nastaviti razgovore s Ukrajinom uz posredovanje SAD-a sljedećeg mjeseca.
Witkoffu je rekao da je Rusija u biti spremna nastaviti trilateralne razgovore s Ukrajinom i Sjedinjenim Državama "oko 10. studenog", objavio je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov. Slična poruka stigla je i od Witkoffa, koji je izjavio da će se pregovori "nastaviti u okviru trilateralnih razgovora na tehničkoj razini između Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine".
Ruski predsjednik tvrdi da je Witkoff također naglasio da se razgovori moraju proširiti na "arhitekturu europske sigurnosti u cjelini". Pod ovim u Kremlju računaju na svoje stare zahtjeve - nema daljnjeg širenja NATO-a, europske države ne smiju posjedovati nuklearno oružje, a ako žele biti sigurne, moraju ukinuti sankcije i surađivati s Rusijom.
Putin: Pregovori o Ukrajini moraju uključivati sigurnost cijele Europe
A sada ide ono glavno: Putin je naglasio da svaka rasprava na teritoriju u istočnoj Ukrajini mora razmotriti, kako je rekao, činjenicu da je to područje "povijesno ruska zemlja". A stanovnici su, rekao je, glasali za dio Rusije na referendumima održanim sedam mjeseci nakon što je Moskva pokrenula invaziju. "Moj stav po ovom pitanju je da to nije njihov teritorij. To je teritorij povijesne Rusije", jasno je dao do znanja da petina Ukrajine koju je okupirao zauvijek mora ostati ruska.
Što se tiče uključivanja Europe u buduće pregovore, izgleda da su Rusi spremni popustiti. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov imenovao je Norvešku i Finsku novim sudionicama u mirovnom procesu, uz ogradu prema kojoj će "Kremlj procijeniti koliko su doprinosi tih zemalja konstruktivni."
Sada to počinju ponavljati i strogo kontrolirani državni mediji, pa se u komentaru kremaljskih RIA Novosti ističe kako "naša zemlja duboko gaji nadu da je kolektivni Zapad konačno shvatio da će Rusija uvijek braniti svoje legitimne interese i, u kontekstu napretka u odnosima sa Sjedinjenim Državama, daje NATO-u i EU priliku da postignu dogovor ne samo o Ukrajini, već i o budućnosti cijele Euroazije.
Ne treba nam kapitulacija NATO-a i Europe per se - treba nam da se sigurnost jednog ne postiže na štetu drugog. Kao što smo govorili od samog početka". Ali nisu zaboravili ponoviti staru rusku neistinu prema kojoj je Putin naredio invaziju zato što je "Ukrajina bila u punom jeku priprema za ulazak u NATO, dok se u Donbasu provodio otvoreni genocid nad ruskogovornim stanovništvom".
Glavni problem je što Rusija i dalje inzistira na priznavanju kontrole nad okupiranim Krimom, kao i nad Donjeckom, Luganskom, Zaporiškom i Hersonskom oblasti - uključujući i ona područja koja ne kontrolira. Ovog je utorka u intervjuu za Fox News ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman zamrznuti neprijateljstva na trenutačnim pozicijama, uz naknadne pregovore i sigurnosna jamstva za Ukrajinu. To je bio njegov odgovor na novinarsko pitanje o mogućnosti mirovnog sporazuma koji bi učvrstio trenutačne pozicije na frontu i zadržao kontrolu Kijeva nad "75% ili više" teritorija zemlje.
Kako bi mogao izgledati mir uvelike ovisi o SAD-u, a to ne sluti na dobro dok je Trump na vlasti. Američki plan za okončanje rata uključuje, između ostalog, investicijski program i članstvo u EU u zamjenu za odustajanje zemlje od planova za pridruživanje NATO-u, piše The Economist. Za Rusiju predviđa ublažavanje sankcija i djelomično obnavljanje ekonomskih i političkih veza sa Zapadom.
Publikacija također piše da se predviđa stvaranje demilitarizirane zone u dijelu ukrajinske Donjecke oblasti koji nisu zauzele ruske trupe. Osim toga, rasprava bi mogla uključivati potencijalni nastavak isporuke ruskog plina Europskoj uniji, iako je poznato da je EU već odbacila ovaj prijedlog.
Uostalom, i u Economistu sumnjaju u spremnost Moskve na mir. Prema njihovoj procjeni, Rusija će najvjerojatnije odugovlačiti pregovore, a istovremeno će odmah dobiti ustupke u pogledu sankcija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....