PANIKA NA POLUOTOKU

Putin je prvo povukao crnomorsku flotu, a sada je cijeli Krim ostavio bez vode. Što se događa?

Krim u ruskim rukama, bez mirovnog sporazuma s Ukrajinom, strategijski je izgubio na važnosti

Sevastopolj nakon napada dronova

 East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Steven Horrell, bivši američki obavještajni pomorski časnik, za CEPA (Center for European Policy Analysis) je početkom ožujka napisao da je “ruska agresija Ukrajine istaknula snagu (i ograničenja) Rusije u pretvaranju Crnog mora u rusko jezero”. Horrell je obavještajno oprezan, ali Rusija je, realno, gubitnik kad je riječ o posljedicama invazije na raspored i ravnotežu snaga na Crnom moru.

Krim je osvojila Katarina Velika 1783. godine i Rusija je tada postala važan akter na Crnom moru. Situacija se promijenila raspadom Sovjetskog saveza 1991. godine kad je Krim ostao Ukrajini, ali Moskva je uspjela ishoditi ostanak Crnomorske flote na poluotoku. Politički i sigurnosni vacuum nastao bijegom ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u Rusiju 2014. godine omogućio je Kremlju operaciju otimanja Krima. Moskva je opet moćan pomorski akter na tom prostoru gdje s Turskom postoji neformalni dogovor o miroljubivoj koegzistenciji dok su Bugarska i Rumunjska, članice NATO, preslabe. Gruzija je promatrač. Ankara nije sretna ruskim otimanjem Krima jer je narušio ravnotežu moći, ali je pripravna surađivati u nadi da će neki dogovori vratiti poluotok Ukrajini.

Strategijski ključ Crnog mora su Bospor i Dardaneli u turskim rukama. Krim je tek na drugom mjestu kad se gleda globalno, ali za Rusiju i Ukrajinu na prvom. Kremlj se, u skladu s imperijalističkom dogmom, ponaša kao vlasnik, a bivše države SSSR-a smatra dijelom zone vlastitog utjecaja (u tu se skupinu često ubraja i Bugarska). “Rusija vidi Crno more kao geopolitički i strategijski branik. Uvijek je Rusiji pružalo sigurnosni jastuk... Za Rusiju, Crno more pripada Rusiji i početna je točka suvereniteta. Pruža prirodnu sigurnost i štiti Rusiju od kolebljivosti koja bi mogla izbiti iz susjednih regija. Crno more je korisno za vojne operacije izvan neposrednog susjedstva. Svaki događaj izvan Rusije koji je izvan njezine vlastite kontrole u crnomorskoj regiji predstavlja prijetnju njezinom postojanju i treba ga potpuno zaustaviti (Yermekbayev, 2020.)”. Tako u tekstu “Bojno polje Crnog mora: geopolitička analiza”, objavljenom u siječnju 2022. godine, tumači Dharmendra Kumar Shah. Krim u tom kontekstu ima nezamjenjivu ulogu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, nakon rušenja brane Nova Kahovka, objavio: "Činjenica da je Rusija namjerno uništila akumulaciju Kakhovka, koja je posebno važna opskrbi Krima vodom, ukazuje da su ruski okupatori već shvatili da će morati pobjeći s Krima."

Teza koja ima određeno uporište kad je riječ o dosadašnjem smjeru ruske agresije. U srpnju prošle godine potvrđeno je da se dio brodova ruske Crnomorske flote povukao s Krima u alternativnu bazu, luku Novorossijsk. Britanska obavještajna služba u rujnu javlja da je Rusija “gotovo sigurno” povukla dizelske podmornice klase Kilo s Krima. Strategijski bombarderi su također odletjeli dublje u ruski teritorij. Posljedica je to jačanja ukrajinskih raketno-topničkih potencijala koji su u tom razdoblju rusku mornaricu odmaknuli 50 kilometara od neokupirane obale. Potapanje krstarice “Moskva”, zastavnog broda Crnomorske flote, dio je mozaika.

Krim u ruskim rukama, bez mirovnog sporazuma s Ukrajinom, strategijski je izgubio na važnosti. Bez obzira na to, Rusija bi gubitak Krima smatrala strategijskim porazom i teško je zamisliti kako bi ga Kremlj mogao objasniti javnosti. Kijev je svjestan te ruske slabosti i zato je osnovica planova ofenzive rušenje kopnenog mosta ili, ako to ne uspije, stavljanje željezničkih pruga i cesta u domet topništva. Krim koji ne bi imao vodu - 85% dolazi iz akumulacije Nova Kahovka koja se sada prazni - i koji nema sigurnu opskrbu kopnom od važnog posjeda postaje ozbiljan teret. Kerčki most, koji je bio enormno skup, jednom je već bio pogođen. Bez sigurnosnih je jamstava ranjiv i pretvara se, financijskim rječnikom, u pasivu.

Ulazak ukrajinskih snaga na Krim bio bi težak poraz ruskog predsjednika Vladimira Putina pa ako unutar ruskih stratega i postoje razumni koji vide u kojoj je mjeri Krim opterećenje, politički vrh je svjestan da bi gubitak bio po njih poguban. Zbog toga će do daljnjeg Rusija djelovati u skladu s premisom da je sačuvati Krim važnije i od Donbasa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 19:03