Ukrajinska kriza i aneksija Krima promijenili su stanje u Kremlju i poremetili odnose unutar “Putinova kruga”. To je zaključak glasovitoga ruskog politologa Jevgenija Minčenka i njegova tima iz poznatog moskovskog Minčenko konzaltinga, koji su iznijeli u analizi “Politbiro 2.0 i postkrimska priča”.
Režimski liberali
Naime, u analizi tvrde da je nakon Krima ojačao kremaljski klan “silovika” (sigurnjaka) ili “ljudi s epoletama”, odnosno bivših i sadašnjih pripadnika ruskog obavještajno-vojnog miljea, a da su “sistemski ili režimski liberali” malo posustali. Također se navodi da je sada “prvi uz Putina” njegov šef kabineta i bivši ministar obrane Sergej Ivanov, dok se status premijera Dmitrija Medvedeva u “krugu” snizio.
- Ivanov je konačno dočekao da se revanšira Medvedevu za ‘poraz’ 2007. godine - kaže Minčenko.
Naime, tada su Dmitrij Medvedev i Sergej Ivanov išli u polufinale za Putinova “kratkotrajnog” nasljednika od 2008. do 2012. godine. Medvedev je u sudačkoj nadoknadi pobijedio Ivanova. Nakon Putinova povratka na kremaljski tron Medvedev je postao premijer, a time i “prvi do Putina”.
Tehnologija i oružje
Minčenko smatra da se Ivanov sada zbog Ukrajine zamijenio za status kod, kako stoji u analizi, “vrhovnog arbitra Putina” s Medvedovom, ali mu premijerska pozicija nije uzdrmana jer ruski predsjednik stalno pazi na paritet klanova - “silovika” i “liberala” - u svojoj blizini.
- Teško da će ‘siloviki’ tako skoro dobiti premijera - ističe politolog Aleksej Makarkin.
Do promjena je došlo, stoji u Minčenkovoj analizi, zato što je ukrajinska kriza lišila Medvedeva njegova glavnog aduta - odnosa sa Zapadom, koji su sada u krizi. No, zbog ukrajinske krize ojačali su “ljudi u epoletama” pa je vrlo blizu Putina i ministar obrane Sergej Šojgu, odnosno on je i postao ministar tako važnog resora jer je Putinov “kućni prijatelj”. Tu su još direktor Rosteha, državne korporacije za razvoj, ali i izvoz ruske vojne i industrijski sofisticirane tehnologije te oružja Sergej Čemezov.
Donedavno se glavnim ideologom režima smatrao Vladislav Surkov, a sada unutarnju politiku vodi novi čovjek, nekadašnji šef kluba zastupnika vladajuće Ujedinjene Rusije Vjačeslav Volodin. Sukrov je pao u sredinu tablice, dok se Volodin popeo do Lige prvaka. Minčenko u analizi “Politbiro 2.0” ističe da je najveći pad doživio moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin za kojega se čak nagađalo da bi mogao biti sljedeći premijer, no on se čak distancirao od Putinove stranke Ujedinjene Rusije.
Oko Putina su i mnogi oligarsi. U njegov krug, prema Minčenkovu mišljenju, ulaze najveći ruski oligarsi “putinovske ere”: “Putinov bankar” Jurij Kovaljčuk, Putinov poslovni partner i vlasnik naftne kompanije Gunvor Genadij Timčenko te bankarska braća Boris i Arkadij Rotenberg.
Državne kompanije
Uz njih su još ostali jaki oligarsi “naslijeđeni od Jeljcina”: Roman Abramovič, najbogatiji Rus Ališer Usmanov, Oleg Deripaska, Aleksej Mordašov, Viktor Vekselberg, Vagit Alekperov i Mihail Potanjin. Putinovu krugu pripadaju i kremaljski tehnomenadžeri, direktori važnih državnih kompanija - Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin te Gazproma Aleksej Miler.