RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Putin potvrdio informaciju o nuklearnom oružju pa otkrio: ‘Mogli smo razoriti centar Kijeva, ali...‘

Iz minute u minutu pratimo najznačajnija ratna zbivanja u Ukrajini

Američki tenkovi i Vladimir Putin

 Profimeda/

Ključni događaji

  • Zelenski afričkim čelnicima: Mirovni pregovori kad se Rusi povuku
  • Putin potvrdio: Prvo nuklearno oružje stiglo u Bjelorusiju
  • Ukrajina: Ruski napad na Kijev poruka Afrikancima
  • UN: Ruska država podupire mučenje zarobljenika
  • Kijev: Ofenziva napreduje, ali Rusi pružaju otpor
  • Svaki ruski vojnik koji uništi tenk NATO-a dobit će bonus
  • Ukrajina planira obučiti 'nekoliko desetaka' borbenih pilota za F-16
  • Putin stigao na Međunarodni ekonomski forum u St. Peterburg
22:20

Dvoje djece među sedam osoba ozlijeđenih u granatiranju Kijeva

Sedam ljudi, uključujući dvoje djece, ozlijeđeno je u granatiranju Kijeva ranije tijekom petka, izvijestile su ukrajinske vlasti.

Glavni grad jutros se našao pod vatrom dok su afrički čelnici boravili u gradu uoči sastanka s Volodimirom Zelenskim.

Uništena su tri imanja, a oštećeno je 28 privatnih kuća, trgovina i automobil, priopćila je Državna hitna služba Ukrajine.

21:57

Bijela kuća osudila Putinovu nuklearnu retoriku

Bijela kuća osudila je komentare ruskog predsjednika Vladimira Putina o mogućem korištenju nuklearnog oružja, no rekla je da SAD nije izmijenio svoj postojeći stav kao odgovor na tu retoriku.

Odgovarajući na pitanja na letu zrakoplova Air Force One, zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Olivia Dalton potvrdila je i predanost SAD-a NATO-ovom principu kolektivne obrane.

Državni tajnik Antony Blinken rekao je također da nema naznaka da se Rusija priprema koristiti nuklearno oružje.

Komentari američke strane dolaze nakon što je Putin ranije u petak rekao da Rusija "teoretski" može upotrijebiti nuklearno oružje ako bude postojala prijetnja njezinu teritorijalnom integritetu ili opstojnosti, ali da za to nema potrebe.

"Nuklearno oružje je razvijeno kao jamac naše sigurnosti u najširem smislu riječi i opstojnosti ruske države, ali nemamo tu potrebu (da ga upotrijebimo)", rekao je Putin na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu.

21:55

Ukrajinski dužnosnici: Dvoje poginulih i deseci ozlijeđenih u masovnom granatiranju Hersona

Bračni par ubijen je tijekom noći u ruskom granatiranju u regiji Herson u južnoj Ukrajini, rekao je lokalni dužnosnik. Guverner Oleksandr Prokudin rekao je da su ruske snage granatirale selo Novoberislav, na desnoj obali rijeke Dnjipro, s ruskog položaja na suprotnoj strani rijeke.

"Par je preminuo pri udaru u jednu od kuća. Žena je umrla na mjestu. Liječnici su pokušali spasiti muškarca, ali je on od zadobivenih ozljeda preminuo na putu do bolnice", prenosi Sky News.

Ranije je objavljena informacija da su najmanje 23 osobe ozlijeđene u "masovnom" granatiranju južnog grada Hersona. Šef Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je da su udari pogodili tri različita područja grada, oštetivši medicinsku ustanovu, supermarket i dječji vrtić.

Među ozlijeđenima je troje djece, a još troje je teško ozlijeđeno i svi su hospitalizirani.

Dijelove hersonske regije Ukrajina je ponovno povratila krajem prošle godine, uključujući grad Herson, odakle su se ruske snage povukle u studenom.

Regija se suočava s redovitim granatiranjem ruskih trupa s druge strane rijeke Dnjipro.

Nedavno uništenje brane Nova Kahvovka na rijeci Dnjipro, koja je pod kontrolom Moskve, dovelo je do poplavljivanja velikog dijela bojišta u regiji Herson.

21:14

Ukrajinske zračne snage: Oborili smo šest hipersoničnih ruskih projektila Kinžal

Šest hipersoničnih ruskih projektila Kinžal danas je oboreno iznad Kijeva, tvrdi ukrajinsko ratno zrakoplovstvo.

Ukoliko se tvrdnja pokaže točnom, to će biti novi udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je ranije opisao ovo oružje kao "nepobjedivo".

Oboreno je, kako se navodi, i šest ruskih krstarećih raketa Kalibr te dvije bespilotne letjelice.

20:54

Ukrajinska poruka afričkoj misiji: 'Nema mirovnih pregovora prije punog ruskog povlačenja'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je nakon sastanka s afričkim čelnicima u Kijevu u petak da će mirovni pregovori s Rusijom biti mogući samo nakon što Moskva povuče svoje snage s okupiranog ukrajinskog teritorija.

Njegovi komentari su signalizirali da nema promjene u stavu Kijeva po pitanju mirovnih pregovora, unatoč nadama afričke delegacije da će posredovati kraju rata koji bjesni od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

"Dopustiti bilo kakve pregovore s Rusijom sada dok je okupator na našoj zemlji znači zamrznuti rat, zamrznuti sve: bol i patnju", rekao je Zelenski na konferenciji za medije s afričkim izaslanstvom.

"Trebamo pravi mir i stoga pravo povlačenje ruske vojske s cijele naše nezavisne zemlje."

Zelenski je pojasnio da se Ukrajina drži svoje vlastite mirovne inicijative, utemeljene na potpunom povlačenju Rusije, no pozvao je afričke čelnike da sudjeluju na međunarodnom mirovnom samitu koji je u planu.

Afrička delegacija, u kojoj su bili čelnici Senegala, Egipta, Zambije, Južnoafričke Republike i Komora, sastali su se sa Zelenskijem nakon što su u Kijevu dočekani paljbom ruskih projektila.

Delegacija, u kojoj se nalazi južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa i senegalski predsjednik Macky Sall, treba se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu u subotu.

Zelenski je izrazio nerazumijevanje za takvu njihovu odluku: "To je njihova odluka, koliko je ona logična, ja to ne razumijem", rekao je na press konferenciji.

Brojne afričke nacije ostale su neutralne po pitanju ukrajinskog rata. Neke imaju dobre odnose s Rusijom, no mnoge imaju bliže ekonomske veze sa SAD-om i Europom.

19:39

Putin održao minutu šutnje za Berlusconija

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je od publike na ekonomskom forumu u St. Petersburgu zatražio da održi minutu šutnje u čast bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija koji je umro u ponedjeljak u 86. godini.

Putin, koji je u poruci sućuti ranije ovaj tjedan rekao da je smatrao Berlusconija dragim prijateljem i iznimnim političarem, rekao je publici:

"Nedavno je bivši premijer Italije gospodin Berlusconi preminuo. Učinio je puno da izgradi normalne dugotrajne odnose između Rusije i NATO zemalja. Bio je vrlo dobar čovjek, vrlo aktivan i energičan."

Dodao je: "Bez ikakva pretjerivanja smatram ga ličnošću svjetskih razmjera. Ispričavam se publici. Želio bih zamoliti za minutu šutnje u njegovu čast."

Baš kao i bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, Berlusconi je održavao bliske veze s Moskvom tijekom prvih Putinovih godina u Kremlju od 2000. godine nadalje.

I Berlusconi i Schroeder su postali osobni prijatelji ruskog čelnika, dok ih je zapad kritizirao što su ostali uz njega i dugo nakon ruske aneksije Krima od Ukrajine 2014. godine.

19:37

Turska i Mađarska trebaju ratificirati članstvo Švedske u NATO-u prije samita

Turska i Mađarska trebaju ratificirati članstvo Švedske u NATO-u prije nego što se savez sastane na samitu u srpnju, rekla je u petak francuska ministrica vanjskih poslova, dodajući da bilo kakva daljnja odgađanja nisu razumljiva i da ugrožavaju sigurnost 31 članice.

"To je u interesu svih, uključivo i Turske, i računamo da će sada kada su izbori gotovi brzo ratificirati članstvo Švedske", rekla je Catherine Colonna na konferenciji za novinare sa svojim švedskim kolegom Tobiasom Billstromom.

"Želimo da (Švedska) u Vilniusu bude punopravna članica", dodala je.

Billstrom je rekao da je Stockholm ispunio uvjete sporazuma s Ankarom, ukazujući na novi antiteroristički zakon, te da je sada u "rukama Turske da odluči".

Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali su njihovi zahtjevi inicijalno naišli na protivljenje Ankare.

Turska i dalje blokira zahtjev Švedske za članstvo zbog niza spornih pitanja, među kojima je zabrinutost Ankare zbog, kako kaže, nedostatka suradnje u borbi protiv terorizma.

Članice NATO-a moraju se jednoglasno suglasiti s primanjem novih zemalja.

Finska je u međuvremenu dobila zeleno svjetlo Turske i ušla je u savez. Članstvo Švedske nije ratificirala ni Mađarska.

17:49

Putin: Rusija bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje, ali nema potrebe

Ruski predsjednik Vladimir Putinu rekao je u petak da bi Rusija "teoretski" mogla upotrijebiti nuklerno oružje ako bi postojala prijetnja njezinom teritorijalnom integritetu ili opstojnosti, ali da za to nema potrebe.

"Nuklearno oružje je razvijeno kao jamac naše sigurnosti u najširem smislu riječi i optrojnosti ruske države, ali nemamo tu potrebu (da ga upotrijebimo)", rekao je Putin na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu.

Dodao je da bi ruska vojska mogla uništiti dijelove središnjeg Kijeva, ali je, zbog raznih razloga, izabrala to ne učiniti. Nije pojasnio o kojim se razlozima radi.

Napadi na ruska pogranična podrućja, dodao je Putin, pokušaji su da se odvrati pažnja ruskih snaga s ostalih frontova.

Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, koji ima židovske korijene, rekao je da neki Židovi smatraju da je osramotio njihovu vjeru.

"Imam puno židovskih prijatelja. Oni tvrde da Zelenskij nije Židov, već sramota za židovski narod", izjavio je Putin.

Zelenskij, koji je rekao da su neka od braće njegovog pradjeda ubijena u Holokaustu, u više je navrata odbacio optužbe Rusije da u Ukrajini podržava neonaciste.

Putin također predviđa da će Ukrajina uskoro ostati bez svoje vojne opreme i da će potpuno ovisiti o zapadu, što će ugroziti njihovu sposobnost ratovanja na dugi rok.

Ponovio je da Ukrajina nije uspjela ostvariti napredak u svojoj protuofenzivi, istaknuvši da ukrajinska vojska "nema šansi" u srazu s Rusijom.

Prisjećajući se svojih proklamiranih ciljeva na početku rata, "demilitarizacije" i "denacifikacije" Ukrajine, Putin je rekao: "Što se demilitarizacije tiče, Ukrajina će uskoro posve prestati koristiti svoju opremu. Ništa nije ostalo. Sve s čime se bore i sve što koriste stiže izvana. Na taj način se ne možete dugo boriti".

17:48

'Rusija smanjuje ovisnost o izvozu nafte i plina'

Rusija smanjuje ovisnost o izvozu nafte i plina, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, istaknuvši i plaćanje nacionalnim valutama u trgovini sa susjednim zemljama.

“Ruska javnost sigurno pamti i zna da smo uvijek govorili: 'Kada ćemo se riješiti ovisnosti o prihodima od nafte i plina?' Dakle, taj trend postupno uzima maha", istaknuo je ruski predsjednik, prema izvješću agencije TASS.

Kada se isključi izvoz nafte i plina, ruski proračunski prihod porastao je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci za 9,1 posto, naveo je Putin, a samo u svibnju porasli su po njegovim riječima za 28,5 posto.

"To je važan pokazatelj da se realni sektor našeg gospodarstva, njegove proizvodne tvrtke, trgovina i usluge razvijaju i dobivaju na zamahu", rekao je.

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine po njegovim riječima porasti nešto manje od dva posto.

"(...) po MMF-u (Međunarodni monetarni fond - op. ur.) trebalo bi porasti za 0,7 posto, ali mislim, i tu se slažem s nekim našim stručnjacima koji smatraju da će rast biti jači, negdje do 1,5 posto, a možda i čak (tek nešto) ispod dva posto".

Ministar gospodarstva Maksik Rešetnikov rekao je u četvrtak za Rossiya-24 TV da bi gospodarstvo ove godine moglo porasti snažnije od 1,2 posto, službene prognoze ministarstva gospodarskog razvoja, izvješćuje TASS.

U 2024. aktivnosti bi po procjeni ministarsva trebalo porasti za dva posto.

Prioritet susjedi

Ruski predsjednik osvrnuo se u govoru u Sankt Peterburgu i na razvoj vanjske trgovine u nacionalnim valutama.

"Danas se oko 90 posto plaćanja sa zemljama Euroazijske ekonomske unije obavlja u rubljama, a više od 80 posto plaćanja s Kinom u rubljama i juanima. Također aktivno razvijamo trgovinu u nacionalnim valutama s drugim državama”, istaknuo je Putin.

„Prioritet su najbliži susjedi, kao i zemlje BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju", poručio je.

Napominje i da Rusija nije zatvorila vrata stranim tvrtkama koje su odlučile otići, ukoliko se odluče vratiti.

"Reći ću da, ako se strani proizvođači žele vratiti i doći na naše tržište, a takve razgovore čujemo sve češće, nikome ne zatvaramo vrata", naglasio je Putin, dodavši da će im stvoriti potrebne uvjete za rad.

Veća potrošnja

Upozorio je i na znatno povećanu vojnu potrošnju.

"Naravno, bila su potrebna dodatna sredstva kako bi se ojačala obrana i sigurnost, kako bi se kupilo oružje", rekao je ruski predsjednik, ne spominjući izrijekom Ukrajinu.

"Bili smo prisiljeni na to kako bismo zaštitili suverenitet naše zemlje", ustvrdio je.

Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je pak u petak da proračun neće moći podnijeti veće rashode ako se ne izmijene propisi, piše Reuters.

Proračun je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci bio u manjku od 42 milijarde dolara, vojna potrošnja raste, a sankcije smanjuju prihode od prodaje energenata.

Smanjenje ili izmjena propisa?

Moskva zato mora uložiti puno napora da obuzda manjak, a moguće su strategije rezanje potrošnje, podizanje poreza i pojačano zaduživanje na domaćem tržištu.

Govoreći na skupu u Sankt Peterburgu, ministar gospodarstva rekao je da je vladina prva opcija smanjenje potrošnje.

Druga opcija bio bi po ministrovim riječima proračunski propis, koji predviđa da se višak prihoda od nafte usmjerava u državni investicijski fond, a prošle je godine suspendiran radi financiranja državne potrošnje nakon što je Zapad Moskvi zbog invazije na Ukrajinu uveo opsežne sankcije.

Ove godine ponovo je stupio na snagu, ali uz izmjene kojima je minimalna cijena nafte podignuta na 62 do 63 dolara po barelu. G7 odredio je pak cjenovni limit od 60 dolara, zaprijetivši sankcijama prijevoznicima i osiguravateljima za poslovanje sa skupljim ruskim barelima.

Treća i po Rešetniku zadnja opcija bilo bi povećanje poreza.

"Besmisleno je pokušavati od tvrtki ili gospodarstva uzeti više nego što si može priuštiti", rekao je ministar.

17:46

Tajnoviti Putin: 'Mogli smo uništiti centar Kijeva, ali nismo - iz raznih razloga'; 'Zelenski je sramota za židovski narod'

Vladimir Putin rekao je u petak kako postoji "ozbiljna opasnost" da bi NATO vojni savez mogao biti još više uvučen u ukrajinski rat.

Također je , govoreći na vodećem ruskom međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, rekao i da je ruska vojska mogla uništiti dijelove središnjeg Kijeva, ali je odlučila da to ne učini iz raznih razloga, koje nije precizirao.

Putin je napao i židovsko podrijetlo Volodimira Zelenskog, rekavši da je on "sramota za židovski narod".

17:36

Stoltenberg: NATO će imati 300.000 vojnika u visokom stupnju pripravnosti, branit će svaku stopu našeg teritorija

NATO će imati 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica.

“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka Hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg.

“Kao rezultat toga, NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni tajnik.

Istovremeno, Reuters javlja pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim reginalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.

Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu.

Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije.

Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.

“Ključno je da mi pojačamo našu potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.

Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 milijuna eura.

Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrainske snage i sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om.

Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajijana biti ravnopravna s ostalih 31 članicom NATO-a.

Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim.

“Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.

Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapacitea i povećanju interoperabilnosti.

Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdavajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.

NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica.

Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome, rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu.

17:32

Putin potvrdio: U Bjelorusiju je stiglo prvo taktičko nuklearno oružje

Stiglo je prvo taktičko nuklearno oružje koje će biti pohranjeno u Bjelorusiji, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Njegova izjava dolazi nakon što je ruska državna novinska agencija TASS ranije u petak izvijestila da je glavno istražno tijelo u zemlji otvorilo ured u Bjelorusiji u vezi s isporukom taktičnog nuklearnog oružja.

Bjelorusija, koja je smještena zapadno od Rusije na dugoj sjevernoj granici Ukrajine, među najbližim je saveznicima Moskve. Pomogla je Rusiji da pokrene svoju početnu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., omogućivši snagama Kremlja da uđu u zemlju sa sjevera.

Korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije "teoretski je moguće ako postoji prijetnja postojanju Ruske Federacije", dodao je Putin.

Kao odgovor na navodno kretanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja, Bijela kuća je u srijedu izjavila kako nema naznaka da se Moskva priprema upotrijebiti nuklearno oružje. Američki dužnosnici također nisu primijetili nikakvo kretanje nuklearnog oružja unutar Rusije što bi ukazivalo da se kreće prema Bjelorusiji.

"Nismo vidjeli nikakav razlog za prilagodbu vlastitog nuklearnog stava, niti bilo kakve naznake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje", rekao je u srijedu glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost.

17:25

Putin ponovio početni narativ: Krivi su Zapad i Ukrajina, bio sam prisiljen napasti

U svom govoru na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, Vladimir Putin vratio se na temeljnu propagandu okrivljujući Ukrajinu za rusku invaziju.

Unatoč aneksiji Krima 2014. i podršci proruskim separatističkim snagama u Donecku, Putin je svoj napad na Ukrajinu opisao kao nešto što nije bilo u njegovoj moći.

"Rat u Ukrajini započeo je ukrajinski režim uz potporu svojih zapadnih sponzora 2014. godine", rekao je on. "Tada je počelo bombardiranje Donbasa – to je rat", dodao je.

"Bio sam prisiljen upotrijebiti oružane snage kao odgovor na zahtjev Donjecka kako bih zaustavio ovu oružanu operaciju".

Putin kaže da zapadne zemlje nastavljaju s "krajnjim naporima kako bi osigurale da dođe do taktičkog poraza Rusije na terenu".

Dodao je da Ukrajina nije postigla nikakav uspjeh na bojnom polju i kako "nema sumnje" da će više zapadne vojne opreme biti uništeno u zemlji.

16:41

Putin: Rusija nije izolirana i ne želi odnose s političkim ekonomijama

"Ljudi su govorili da ćemo biti izolirani - naprotiv, došli smo do mnogo boljih odnosa u smislu naših trgovinskih partnera", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, govoreći o učinku zapadnih sankcija.

Rusija nije zainteresirana za razvoj odnosa s partnerima koji podržavaju "barbarske prakse" i koji su "politički potaknuti", dodaje.

Rekao je da se pojavljuje multipolarni ekonomski sustav, ponavljajući tako narativ kojim se služe ruski dužnosnici napadajući ono što nazivaju zapadnom hegemonijom.

"Rusija će uvelike biti dio svjetskog gospodarstva", rekao je Putin.

"Promjene u geopolitici su nepovratne i mi idemo naprijed na temelju praktične politike i odgovornog odnosa s partnerima na tržištu".

16:36

Putin: Patimo od nedostatka kvalificiranih radnika, zapošljavanje u prvom planu

Rusija pati od nedostatka kvalificiranih radnika, rekao je Vladimir Putin, govoreći na ekonomskom forumu, te istaknuo da je u skladu s time zapošljavanje u središtu njegove pozornosti.

Kaže da je politika zapošljavanja u ovom trenutku "jako važna" i da država mora dati "građanima priliku da u svemu tome sudjeluju i da se razvijaju".

"Patimo od nedostatka kvalificiranih radnika i to očito znači da su strukturne politike zapošljavanja ovdje vrlo važne i da je zapošljavanje u središtu naše pozornosti", kaže.

Dodao je da "posebnu pozornost" treba obratiti na područja u kojima je nezaposlenost vrlo visoka.

16:33

Ukrajinski šef diplomacije: Ruski napad na Kijev šalje poruku Africi 'više rata, a ne mir'

Raketni napad na Kijev pokrenut je u petak upravo kad su afrički čelnici započeli posjet Ukrajini s ciljem "izgradnje povjerenja" u izglede za mir između Rusije i Ukrajine.

Projektili su ispaljeni dok je delegacija afričkih čelnika bila u posjetu u mirovnoj misiji, a navodno su gosti bili prisiljeni da potraže zaklon od bombi u skloništu.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo priopćilo je da je oborilo šest ruskih krstarećih projektila Kalibr, šest hipersoničnih balističkih projektila Kinžal i dvije izviđačke bespilotne letjelice.

Uništene su kuće za koje se čini da su u predgrađima kijevske regije.

"Putin 'gradi povjerenje' lansiranjem najvećeg raketnog napada na Kijev u nekoliko tjedana, točno usred posjeta afričkih čelnika našem glavnom gradu", rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova.

"Ruske rakete su poruka Africi: Rusija želi više rata, a ne mir", poručio je.

16:16

Putin: Ukrajina će uskoro ostati bez vlastite vojne opreme

Ukrajina će uskoro ostati bez vlastite vojne opreme, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Govoreći na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, ruski predsjednik je rekao da će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro potpuno oslanjati na opremu i naoružanje koji isporučuje Zapad.

Dodao je kako Ukrajina nije uspjela napredovati u svojoj protuofenzivi i da njezina vojska "nema šanse" protiv ruske.

15:14

Putin: Neprijateljske nacije ne žele ruske tvrtke na svojim tržištima

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma koji se održava u Sankt-Peterburgu da Rusiji nedostaje školovanih radnika te da je sada fokusiran na zapošljanje. "Politike koje se tiču zapošljavanja iznimno su važne i zemlja građanima mora dati priliku da u tome sudjeluju i razvijaju se", dodao je ruski predsjednik.

Putin je rekao da ruski poslovni ljudi zbog način na koji su se strane zemlje odnosile prema njima nisu mogli ostvariti uspjehe. "Često su bili osuđeni na neuspjeh zbog inzistiranja neprijateljskih nacija koje jednostavno ne žele da ruske tvrtke posluju na njihovim tržištima", rekao je ruski predsjednik. "Moramo pojednostaviti procedure za registraciju tvrtki, pogotovo ako ih je Zapad blokirao", dodao je Putin.

Ruski je predsjednik rekao i da će pokrenuti sustav "pravne zaštite" kako bi pomogao tvrtkama koje je to najviše pogodilo.

14:39

Putin: Nismo zainteresirani za razvoj odnosa s onima koji podržavaju "barbarske prakse"

Putin je započeo govor na Međunarodnom ekonomskom forumu u St. Peterburgu.

Ruski predsjednik započeo je govor govoreći o gospodarskoj situaciji u zemlji, uvjeravajući ljude da socijalne pomoći dobro funkcioniraju, a plaće su porasle. Kaže da bi gospodarstvo moglo porasti do 2% ove godine jer se oporavlja od prošlogodišnjeg pada usprkos sveobuhvatnim zapadnim sankcijama. Putinova prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda slična je prognozama drugih grana ruskih vlasti.

Govoreći o odlasku zapadnih kompanija iz Rusije, Vladimir Putin kaže da Rusija ni ne želi da se one vrate.

Kaže da zemlja uspijeva pokriti vlastite potrebe "manje-više" i da je tijekom protekle godine bilo "oko 90.000 novih poslovnih registracija".

"Mislim da nije tajna da kada razgovaram s ruskim poduzetnicima da oni zapravo naglašavaju činjenicu da se zapadnim tvrtkama ne bi smjelo dopustiti da se vrate", kaže on.

"Na svim tim međunarodnim gospodarskim forumima i sastancima moj glavni zahtjev bio je da ruske tvrtke ne dopuste povratak zapadnim tvrtkama. Naravno da ćemo više razmišljati o vlastitoj budućnosti, vlastitoj domaćoj industriji", kaže.

Nastavlja govoriti da Rusija mora povećati svoje izdatke za obranu kako bi građanima mogla jamčiti sigurnost.

Tvrdi da su javne financije zemlje općenito uravnotežene. Pričajući o učinku zapadnih sankcija, Putin kaže:

"Ljudi su rekli da ćemo biti izolirani - naprotiv, došli smo do mnogo boljih odnosa u smislu naših trgovinskih partnera. Nismo zainteresirani za razvoj odnosa s onima koji podržavaju "barbarske prakse".

Rekao je i da svijetom trenutačno dominira multipolarni ekonomski sustav.

"Rusija će uvelike biti dio svjetskog gospodarstva", poručio je.

10:45

Eksplozije odjekuju Kijevom tijekom posjeta južnoafričkog predsjednika

Ukrajinski javni servis Suspilne izvještava da Kijevom odjekuju eksplozije.

Lokalne vlasti javljaju da je aktivirana protuzračna obrana.

Raketni napad se dogodio nedugo nakon što je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa stigaou glavni grad Ukrajine us klopu mirovnog izaslanstva. On bi također trebao posjetiti Moskvu.

Zračna uzbuna je na snazi u većem dijelu Ukrajine, a navodno se krstareći projektili ispaljuju iz smjera Crnog mora, javlja Guardian.

09:50

Ukrajina planira obučiti 'nekoliko desetaka' borbenih pilota za F-16

Ukrajina planira poslati "nekoliko desetaka" borbenih pilota na obuku za upravljanje američkim borbenim zrakoplovima F-16, rekao je u petak glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ihnat, dok zapadni saveznici pripremaju potrebne programe obuke.

"Sve se radi kako bi to počelo što je prije moguće", rekao je Ihnat za ukrajinsku nacionalnu televiziju, dodajući da će piloti odabrani za obuku imati borbeno iskustvo.

“To nije obuka, to je prekvalifikacija”, rekao je Ihnat.

Ukrajina, koja je pokrenula dugo očekivanu protuofenzivu, opetovano je rekla da joj trebaju novi zapadni zrakoplovi kako bi se uspješno suprotstavila ruskoj zračnoj dominaciji.

Članice NATO-a Nizozemska i Danska predvode napore međunarodne koalicije za obuku pilota i pomoćnog osoblja, održavanje zrakoplova i konačno opskrbu F-16 Ukrajini.

Nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren rekla je Reutersu ovaj tjedan da bi obuka ukrajinskih pilota za letenje na F-16 mogla početi već ovog ljeta.

Rekla je da će cilj biti da program obuke bude potpuno operativan u roku od šest mjeseci. Danska, gdje postoje simulatori letenja, moguća je lokacija za održavanje programa.

Još nije donesena konačna odluka o zahtjevu iz Kijeva za isporuku desetaka F-16, rekao je Ollongren. Program obuke koji podupiru SAD uključivat će Belgiju i Luksemburg, dok su Francuska i Britanija ponudile pomoć, rekla je.

09:32

Svaki ruski vojnik koji uništi tenk ili vozilo NATO-a dobit će bonus

Ruske trupe koje su uništile tenkove Leopard proizvedene u Njemačkoj i oklopna vozila koje je Ukrajini isporučio SAD dobit će bonuse, priopćilo je u petak ministarstvo obrane Rusije.

Miistarstvo je priopćilo da je to dio šire sheme nagrađivanja prema kojoj je više od 10.000 ruskih vojnika primilo pojedinačne bonuse od početka rata u Ukrajini.

Na temelju izvješća ruskih terenskih zapovjednika, trenutačno se vrše isplate pripadnicima oružanih snaga Ruske Federacije koji su tijekom vojnih operacija uništili tenkove Leopard, kao i borbena oklopna vozila proizvedena u SAD-u i drugim zemljama NATO-a,

Uništenje neprijateljskog oklopnog vozila nagradit će se 544 dolara, a tenka 1089 dolara.

08:00

Stručnjaci UN-a: Rusija možda provodi mučenje koje je odobrila država

Stručnjaci UN-a izrazili su zabrinutost zbog onoga što se čini planiranim, odobrenim i namjernim mučenjem ukrajinskih civila i ratnih zarobljenika.

Ujedinjeni narodi pisali su ruskoj vladi zbog navoda o elektrošokovima, stavljanju kapuljača i lažnim pogubljenjima korištenima za iznuđivanje obavještajnih podataka ili iznuđivanje priznanja.

Na mnogim su zarobljenicima zabilježena oštećenja unutarnjih organa, napuknuća kostiju i prijelomi, moždani udari i psihičke traume, rekli su.

Dosljednost i metode navodnog mučenja sugeriraju "razinu koordinacije, planiranja i organizacije, kao i izravnu autorizaciju, namjernu politiku ili službenu toleranciju nadređenih vlasti", prema posebnoj izvjestiteljici UN-a za mučenje Alice Jill Edwards, koja je poslala pismo 12. lipnja zajedno s nekoliko drugih neovisnih stručnjaka.

"Mučenje je ratni zločin, a sustavno ili rašireno prakticiranje mučenja predstavlja zločin protiv čovječnosti", rekla je.

"Sluđšanje naređenja nadređenog ne može biti opravdanje, a svaki pojedinac koji je umiješan trebao bi biti odmah istražen i procesuiran od strane neovisnih tijela", rekla je.

"Ako optužbe budu dokazane, one bi predstavljale pojedinačna kršenja i također bi mogle predstavljati obrazac mučenja ili drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja koje odobrava država."

Prema sustavu UN-a, vlada ima 60 dana da da službeni odgovor na pismo, ali ruska diplomatska misija u Ženevi nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Moskva je prethodno zanijekala mučenje ili zlostavljanje ratnih zarobljenika i kaže da ne cilja namjerno civile.

06:46

'Ukrajinska ofenziva napreduje, ali neprijatelj pruža snažan otpor'

Ukrajinska vojna ofenziva postupno napreduje u nekoliko smjerova, izvijestila je u četvrtak zamjenica ministra obrane Hanna Maliar.

Na briefingu u Kijevu je rekla da se na južnoj bojišnici, za koju mnogi očekuju da će biti glavni fokus protuofenzive, ofenziva nastavlja u nekoliko smjerova i da oružane snage tamo također postupno, ali napreduju.

Upozorila je, međutim, da neprijatelj pruža snažan otpor.

- Oružane snage tamo nailaze na minska polja, a upotrebom jurišnih dronova, intenzivnim granatiranjem neprijatelj sigurno ne odustaje lako od svojih položaja. Posvuda su u tijek snažne borbe i sukobu, rekla je Maliar.

- Sve obrambene snage angažirane su u ofenzivnim i obrambenim operacijama. Preciznije, mi vodimo ofenzivu na nekoliko područja, i obranu jer i neprijatelj provodi ofenzivu.

Pozvala je također na 'infrmacijsku disciplinu kako bi 'našim vojnicima bila pružena prilika da neprijatelju prirede neugodna iznenađenja'.

Maliar je rekla da Rusi dovode dodatne rezerve u područje Bahmuta, u pokušaju da spriječe napredovanje ukrajinskih snaga.

Rekla je da su ukrajinske snage napredovale tri kilometra u Bahmutu u zadnjih 10 dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2024 19:58