Putinova izjava začudila je mnoge, čini se da u Rusiji kreću ozbiljni problemi, ključni trenutak bit će ove jeseni?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak rekao da Rusija namjerava smanjiti svoja izdvajanja za vojsku od iduće godine, što bi bilo suprotno planovima NATO saveza da poveća troškove za obranu tijekom narednog desetljeća.

Članice NATO-a su u srijedu pristale povećati svoj kolektivni cilj izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a u idućih 10 godina, navodeći kao razlog, kako su rekle, dugoročnu prijetnju koju predstavlja Rusija i potrebu za jačanjem civilne i vojne otpornosti.

U svojoj prvoj reakciji na taj potez, Putin je na tiskovnoj konferenciji u Minsku rekao da će NATO trošiti na "kupnju iz Sjedinjenih Američkih Država i podržavanje njihova vojnoindustrijskog kompleksa", te da se to tiče NATO-a, a ne Rusije.

"No, sada ono najvažnije. Mi namjeravamo smanjiti izdvajanja za obranu. Za nas, iduće godine i godinu nakon, tijekom narednog trogodišnjeg razdoblja, mi to planiramo", rekao je.

Misli li ozbiljno?

Putin je kazao da još nema konačnog dogovora između ministarstava obrane, financija i gospodarstva, "no sveukupno, svi razmišljaju u tom smjeru. A Europa, nasuprot, razmišlja o tome kako povećati svoje troškove. Stoga, tko se priprema za neku vrstu agresivnih postupaka? Mi ili oni?".

Putinovi komentari će vjerojatno naići na izuzetnu sumnjičavost na Zapadu, s obzirom na to da je Rusija masovno povećala izdvajanja za obranu od početka rata u Ukrajini.

Ne naziru se znakovi okončanja sukoba koji se zapravo intenzivirao u proteklih nekoliko tjedana, dok pregovori nisu ostvarili vidljiv napredak prema prekidu vatre ili trajnom rješenju.

PROČITAJTE VIŠE > Dok su svi htjeli udovoljiti Trumpu, jedna je stvar u Haagu prošla ispod radara: ‘NATO je upravo predao Ukrajinu Putinu!‘

Trump misli da će se rat u Ukrajini "riješiti"

Putin je rekao da Rusija cijeni napore bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u svrhu okončanja rata.

"Nedavno je istaknuo da je ispalo teže nego što se činilo izvana. Pa, to je istina", rekao je Putin.

Trump je ovog tjedna kazao da vjeruje da Putin želi pronaći način za rješavanje sukoba, no Ukrajina i mnogi njezini europski saveznici vjeruju da vođa Kremlja nije stvarno zainteresiran za mirovni sporazum, već da namjerava zauzeti više teritorija.

Putin je rekao da su ruski i ukrajinski pregovarači u stalnom kontaktu, a da je Moskva spremna vratiti tijela dodatnih 3.000 ukrajinskih vojnika.

Putin je izjavio u petak da je Rusija spremna održati novi krug mirovnih pregovora s Ukrajinom, potencijalno u Istanbulu, iako vrijeme i mjesto održavanja još nisu dogovoreni.

Također je rekao da postoje velike razlike između prijedloga koje su dvije strane podnijele na prethodnim razgovorima, ali je izrazio nadu da će nastavak dijaloga pomoći u smanjenju jaza.

Trump je u petak rekao da misli da će se nešto dogoditi u ruskom ratu u Ukrajini, zbog čega će se ta situacija "riješiti", pozivajući se na svoj nedavni poziv s Putinom, no nije naveo druge pojedinosti.

"Radimo na tome. Predsjednik Putin je nazvao i rekao: ‘Htio bih ti pomoći s Iranom.‘ Ja sam rekao: ‘Učini mi uslugu. Ja ću riješiti Iran. Pomozi mi s Rusijom. To moramo riješiti.‘ I mislim da će se nešto dogoditi tamo", kazao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

PROČITAJTE VIŠE > Što je zapravo jučer dogovorio NATO: Svako hrvatsko kućanstvo to bi moglo stajati 3000 eura godišnje! Zašto nije bilo referenduma?

Usporavanje gospodarskog rasta

Rusija se suočava s naglim usporavanjem gospodarskog rasta, pri čemu je proračun pogođen smanjenim prihodima od prodaje energenata, a središnja banka pokušava obuzdati inflaciju.

Rusija je povećala izdvajanja za obranu na 6,3 posto BDP-a u 2025., što je najviša razina od Hladnog rata. Na obranu otpada 32 posto državnih rashoda u proračunu za 2025.

Obrambena postrojenja neprestano rade proteklih nekoliko godina, a država je mnogo sredstava potrošila na bonuse kako bi privukla nove vojnike i na kompenzacije za obitelji poginulih.

Putin je priznao da je Rusija veća izdvajanja za obranu platila višom inflacijom. Ministarstvo financija je povećalo procjenu proračunskog deficita na 1,7 posto BDP-a u travnju s 0,5 posto nakon što su predviđeni prihodi od energenata smanjeni za 24 posto te ove godine namjerava fiskalnim rezervama balansirati proračun. Očekuje se da će se idući nacrt proračuna pojaviti na jesen.