Ruski predsjednik Vladimir Putin na nedavnom se Peterburškom ekonomskom forumu, popularno nazvanom "ruskim Davosom" pohvalio da je Rusija u posljednjih godinu dana (dakle usred rata protiv Ukrajine) povećala svoju ratnu proizvodnju tri puta. No, bez obzira na te "optimistične izjave" ruskog čelnika, čini se da Rusija ipak ima sve više problema s oružjem. Naime, istodobno je Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute, SIPRI) objavio kako je, u posljednjih pet godina, a pogotovo otkad je otpočela agresija na Ukrajinu, izvoz ruskog oružja pao za čak 31 posto, a udio ruskog oružja na svjetskom tržištu smanjio se s 22 na 16 posto.
Podsjetimo, Rusija je nakon SAD-a drugi najveći svjetski izvoznik oružja. U "zlatno doba" (2013. - 2018.) od prodaje oružja zarađivala je više od 15 milijardi dolara godišnje, a potom je, pred napad na Ukrajinu u veljači 2022., došlo do određenog pada, ali se zadržavalo na razini od oko osam milijardi dolara, da bi se tijekom rata pad nastavio. Sada je čak Rusija "prinuđena" na uvoz oružja, primjerice iz Irana, a šalje takve signale i Kini, koja zasada odbacuje (barem javno) takvu mogućnost.
Povećanje izvoza u Kinu
Rusija očito, generalno, ima problem s proizvodnjom naoružanja, a sve teže ispunjava i svoje izvozne ugovore. Posljednjih godina Rusija je smanjila izvoz u čak šest od 10 svojih glavnih kupaca. Najveći uvoznici ruskog oružja su Indija, Kina i Egipat, ali i tu su se sada nadvili crni oblaci. Izvoz oružja u Indiju pao je za 37 posto, a u ostalih šest država - Pakistan, Vijetnam, Kirgistan, Irak, Angola, Turska (ukupno za više od 57 posto). No, kako kaže neovisni ruski analitičar Pavel Luzin za portal Meduza, Bjelorusija, koja u potpunosti ovisi o ruskom naoružanju, poseban je slučaj zbog svoje upletenosti u rat u Ukrajini, ali ona, kaže on, praktički, ne plaća za to oružje "baš ništa".
Jedino gdje je došlo do povećanja izvoza je Kina. U zadnjih pet godina izvoz je porastao 39 posto, u Egipat 44 posto, ali od početka rata u Ukrajini i izvoz u Egipat je praktički obustavljen. Pavel Luzin napominje da je osim drastičnog pada ruskog izvoza oružja, problem i u naplati. Naime, kako kaže Luzin, Rusija ne ostvaruje "živi" novac, pogotovo ne američke dolare, jer dobar dio oružja prodaje za kredite i to u rubljima s odgodom od nekoliko godina, a inflacija i devalvacija ruske valute do naplate pojede čak i pola ugovora, a dio se naplaćuje, pogotovo sada, nakon agresije na Ukrajinu, drugim valutama, poput kineskog juana, što stvara probleme za ruski proračun.
Rusija je recimo, kako piše Bloomberg, obustavila svoj izvoz u Indiju zbog problema naplate, jer se New Delhi odbio plaćati u dolarima kako ne bi došli pod udar sankcija SAD-a. Riječ je o dvije milijarde dolara te još 10 milijardi dolara ruskih kredita koji su namijenjeni za kupnju oružja. Prema Bloombergu, dogovor oko isplate u drugim valutama koje je Indija predložila nisu dovele do dogovora. Indija predlaže dirham, valutu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojima plaća rusku naftu, ali su iz Kremlja odbacili tu mogućnost, inzistirajući na dolaru.
Veliki problem u proizvodnji
Osim tih problema, i Kina, kao drugi najvažniji uvoznik ruskog naoružanja, koristi probleme Moskve na ukrajinskom bojištu, pa svoj uvoz ruskog oružja (koji također pada) uvjetuje neizvozom u Indiju i Vijetnam. Naime, Indija i Kina su u dugogodišnjim napetim odnosima, a često zna doći i do "puškaranja" na granici, a i u odnosima s Vijetnamom su vrlo suzdržani. Podsjetimo da je Peking "natjerao" Rusiju da odustane od zajedničkog s Vijetnamom bušenja plina i nafte u Tonkinškom zaljevu.
Pavel Luzin nadalje kaže kako se i u proizvodnji oružja pojavio velik problem - zbog sankcija su se pojavili nedostaci ili poteškoće u nabavljanje zapadnih komponenti, (to sada pokušavaju srediti preko trećih zemalja koje time i same riskiraju sankcije SAD-a i EU ili pak preko svjetskog crnog tržišta) pogotovo kada su u pitanju čipovi, elektronika i sofisticirani dijelovi. Rusija je najviše tih dijelova nabavljala u Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u, Izraelu, Tajvanu i Italiji. Osim toga, Kina kao drugi najveći uvoznik ruskog oružja (oko 21 posto), u posljednje je vrijeme pojačala vlastitu proizvodnju, pa se već probila među pet najvećih izvoznicima oružja.