Borbe bjesne na istoku i jugu Ukrajine dok Rusija nastoji rat pretvoriti u dugu vojnu konfrontaciju. Kremlj je odbacio mogućnost primirja na Božić, a ukrajinski dužnosnici predviđaju da bi ruske snage mogle pokušati pokrenuti ofenzivu velikih razmjera početkom sljedeće godine. Za to vrijeme pojavili su se novi problemi vezani uz opskrbu žitaricama zbog redukcija struje i jakih kiša.
Nedavno oslobođeni ukrajinski grad Herson na jugu zemlje danas je bio glavna meta ruskih napada. U granatiranju je poginulo najmanje dvoje ljudi i cijeli je grad ostao bez struje. Žestoke borbe se nastavljaju i u istočnoj Doneckoj oblasti gdje ruske snage pokušavaju zauzeti gradove Bahmut i Avdivku. S druge strane, zabilježena je eksplozija na još jednom ruskom aerodromu. Nepoznati dron pogodio je vojni objekt u zračnoj bazi u Kursku na zapadu Rusije, u blizini granice s Ukrajinom.
Trening u Bjelorusiji
"Nema zatišja na bojišnici", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom redovnom obraćanju. "Borbe svaki dan i za svaki metar zemlje su izuzetno teške, a pogotovo tamo gdje se cjelokupna taktika okupatora svodi na to da artiljerijom unište sve pred sobom i da ostanu samo ruševine i krateri u zemlji."
Zelenski je ovaj tjedan pozvao Rusiju da počne povlačiti svoje trupe do Božića kao prvi korak prema mirovnom sporazumu, ali je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da neće biti mira s Kijevom dok Zelenski ne prihvati "realnost" na terenu. Pritom je mislio na četiri anektirane ukrajinske pokrajine koje je Moskva u rujnu ilegalno pripojila nakon održanih lažnih referenduma.
Čini se da Rusi neće tijekom zimskih mjeseci smanjiti tempo borbe sve dok na raspolaganju imaju golemu zalihu topničkog streljiva.
"Samo s obzirom na ono što vidimo u zraku i na zemlji u Ukrajini, teško je zaključiti da će ovaj rat biti gotov do kraja godine", rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Kijev je optužio Moskvu da obučava nove snage u Bjelorusiji dok se priprema izvršiti novi napad na sjever Ukrajine. Brigadni general ukrajinske vojske Aleksij Gromov rekao je da Rusija želi pretvoriti rat u Ukrajini u dugotrajni vojni sukob i da trenira nove postrojbe na teritoriju susjedne Bjelorusije, ali i kako je malo vjerojatno da će vojna operacija biti pokrenuta iz te zemlje.
Spora opskrba streljivom
Ukrajinski dužnosnici predviđaju da bi Rusija mogla pokušati pokrenuti ofenzivu velikih razmjera u prvim mjesecima 2023. Ruske snage mogle bi ponovno pokrenuti ofenzivne operacije duž granice između regija Harkiv i Luhansk ili u Doneckoj oblasti.
Zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni uvjeren je da će Rusija ponovno pokušati zauzeti glavni grad Kijev, vjerojatno u veljači ili ožujku. "Procjenjujemo da imaju pričuvu od 1,2 do 1,5 milijuna ljudi. Rusi pripremaju oko 200.000 svježih vojnika. Ne sumnjam da će ponovno krenuti na Kijev", izjavio je Zalužni u intervjuu za The Economist.
Za Rusiju će ove zime najveći izazov biti spriječiti daljnje ukrajinsko napredovanje. Bloomberg se poziva na izvore bliske Kremlju i ruskom Ministarstvu obrane, koji navode da je Moskva zabrinuta zbog prespore opskrbe streljivom i oružjem. Resursi, odnosno njihov nedostatak, mogli bi postati ključni za postavljanje uvjeta za primirje u Ukrajini. Dok Rusi imaju naizgled nepresušnu zalihu topničkog streljiva, Ukrajincima konstantno nedostaje raketne artiljerije i projektila dugog dometa.
Američki dužnosnici rekli su da je SAD spreman poslati proturaketni sustav Patriot u Ukrajinu te se sada samo čeka konačno odobrenje predsjednika Joea Bidena. Bidenova administracija također planira Ukrajini poslati naprednu elektroničku opremu koja pretvara nenavođeno zračno streljivo u "pametne bombe" koje mogu gađati ruske vojne položaje s visokim stupnjem preciznosti, piše The Washington Post. Paketi za pametne bombe uključuju uređaje za preciznost koji se mogu pričvrstiti na različita oružja, stvarajući ono što Pentagon naziva streljivom za zajednički izravni napad (JDAM). Ukrajini će, međutim, trebati mnogo više od Patriota.
NASAMS i F-16
Ruski zračni napadi uništavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu i mogli bi iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu. "Dugoročno gledano, sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa kao što je američki NASAMS te borbeni zrakoplovi četvrte generacije poput F-16 bit će ključni za pobjedu u zračnom ratu", smatra Mikola Bielieskov, istraživač u ukrajinskom think tanku Nacionalni institut za strateška pitanja.
Dodaje kako je sada ključno da SAD i drugi ukrajinski saveznici odluče hoće li isporučiti dovoljno raketnih sustava većeg dometa, poput HIMARS-a, za borbu protiv ruskog topništva ili će osloboditi NATO-ove zalihe konvencionalnog topništva i granata za izravni rat između članica Saveza i Rusije.
Zima će utjecati i na još jedan aspekt događanja u Ukrajini. Nakon što je u srpnju konačno sklopljen dogovor između Ukrajine, Rusije, Turske i UN-a koji je ublažio rusku pomorsku blokadu i ponovno otvorio tri ključne ukrajinske luke, pojavili su se novi izazovi za ukrajinski poljoprivredni sektor. Čak trećina uroda kukuruza i dalje stoji na poljima i čeka žetvu. Probleme stvaraju velike količine oborina i ruski napadi na elektroenergetsku mrežu, koji su reducirali električnu energiju potrebnu za sušenje vlažnog žita.