Gotovo dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj je poduzeo izvanredne korake kako bi otupio ekonomsku protuofenzivu sa Zapada. Iako Rusija može na tom polju ostvariti neke simbolične pobjede, puni utjecaj zapadnih sankcija već se počinje osjećati na vrlo stvarne načine, javlja agencija AP.
Dok je Zapad prekinuo pristup Rusiji svojim deviznim rezervama, ograničio uvoz ključnih tehnologija i poduzeo druge restriktivne mjere, Moskva je pokrenula neke drastične mjere za zaštitu gospodarstva. To uključuje i povećanje kamatnih stopa do čak 20 posto, uvođenje kontrole kapitala i prisiljavanje ruskih poduzeća da svoju dobit konvertiraju u domaću valutu - rubalj.
Kao rezultat toga, vrijednost rublja porasla je nakon početnog pada, a prošlog je tjedna središnja banka poništila dio povećanja kamatnih stopa. Ruski predsjednik Vladimir Putin se tako ohrabrio i proglasio - evocirajući okolnosti Drugog svjetskog rata - da je zemlja izdržala "blitzkrieg" sankcija Zapada.
"Vlada želi odaslati sliku da stvari nisu tako loše kao što zapravo jesu", kaže Michael Aleksejev, ekonomist sa Sveučilišta Indiana, koji je proučavao rusko gospodarstvo u tranziciji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
No, pažljivije razmatranje pokazuje da sankcije nagrizaju rusko gospodarstvo.
Najteži udar inflacije u dva desetljeća
Zemlja tako proživljava najteži udar inflacije u posljednja dva desetljeća. Rosstat, ruska državna agencija za ekonomsku statistiku, priopćila je da je inflacija prošlog mjeseca dosegnula 17,3 posto, što je najviša razina od 2002. godine. Za usporedbu, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će potrošačke cijene u zemljama u razvoju ove godine porasti za 8,7 posto, u odnosu na 5,9 posto prošle godine.
Također, neke ruske tvrtke bile su prisiljene ugasiti se. Nekoliko izvješća kaže da je proizvođač tenkova morao prekinuti proizvodnju zbog nedostatka dijelova. Američki dužnosnici ističu i zatvaranje tvornica automobila Lada - poznate marke ruske tvrtke Avtovaz, inače u većinskom vlasništvu francuskog proizvođača automobila Renault - kao znak da sankcije imaju učinak.
Gradonačelnik Moskve objavio je da glavni grad Rusije očekuje gubitak od 200.000 radnih mjesta zbog zatvaranja poslovanja stranih kompanija. Više od 300 tvrtki je povuklo poslovanje s ruskog tržišta, a međunarodni lanci opskrbe uglavnom su zatvoreni nakon što su kontejnerska tvrtka Maersk, UPS, DHL i druge transportne tvrtke napustile Rusiju.
Rusija se isto tako suočava s povijesnom situacijom neplaćanja svojih obveznica, što će je vjerojatno godinama držati zamrznutu u statusu odstranjenja s tržišta duga.
U međuvremenu, dužnosnici američkog Ministarstva financija i većina ekonomista pozivaju na strpljenje, ističući da su sankcijama potrebni mjeseci da ostvare puni učinak. Ako Rusija ne može doći do odgovarajućih količina kapitala, dijelova i drugih roba kako vrijeme ide, to će uzrokovati zatvaranje još više tvornica i poduzeća, što će, pak, dovesti do povećanja nezaposlenosti.
'Ono što želimo, još nije lako vidjeti'
Prošla je gotovo cijela godina dana nakon što su Rusiji uvedene sankcije zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine da bi njezini gospodarski podaci pokazali znakove ozbiljnih problema, poput povećanja inflacije, pada industrijske proizvodnje i usporavanja gospodarskog rasta.
"Stvari koje bismo trebali tražiti da bismo ustanovili funkcioniraju li sankcije, iskreno, još nije lako vidjeti", ističe David Feldman, ekonomist sa sveučilišta William & Mary u Virginiji. "Ono što ćemo tražiti su cijene roba, količina roba koju proizvode i kvalitetu roba. Ovo zadnje je najteže vidjeti i vjerojatno zadnje koje će se pokazati".
Transparentnost oko toga kako sankcije utječu na rusko gospodarstvo ograničena je, uglavnom zbog natprosječnih napora koje je Kremlj poduzeo da ga podupre. Osim toga, najveći sektor tog gospodarstva - nafta i plin - uglavnom je neopterećen zbog oslanjanja Europe, Kine i Indije na ruske energente.
Benjamin Hilgenstock i Elina Ribakova, ekonomisti s Instituta za međunarodne financije, procijenili su u izvješću objavljenom prošlog mjeseca da bi se rusko gospodarstvo moglo ove godine smanjiti za više od 20 posto ako bi Europska unija, Velika Britanija i SAD stavili embargo na uvoz ruske nafte i prirodnog plina. Trenutačne projekcije predviđaju smanjenje od 15 posto.
Iako je EU pristala zabraniti ruski ugljen do kolovoza i raspravlja o sankcijama na naftu, između njezinih 27 zemalja do sada nije bilo konsenzusa oko zaustavljanja nafte i prirodnog plina. Europska unija daleko se više oslanja na ruske isporuke nego Britanija i SAD, koje su zabranile ili postupno ukidaju uvoz ruske nafte. U međuvremenu, Rusija i dalje prima 850 milijuna dolara dnevno od Europe za naftu i plin.
Skok cijena
SAD i saveznici tvrde da su pokušali prilagoditi sankcije kako bi utjecali na sposobnost Rusije da vodi rat i izvrše financijski udar na one u najvišim slojevima vlasti, dok su obične Ruse uglavnom ostavili po strani.
No, obični Rusi su primijetili skok cijena, navodi AP. Stanovnici jednog predgrađa Moskve rekli su da su pakiranja pitke vode od 19 litara, koje redovito naručuju, poskupjeli gotovo 35 posto u odnosu na ranije razdoblje. U samoposlugama i trgovinama na njihovom području, cijena jednog kilograma šećera porasla je 77 posto, a cijene nekih vrsta povrća porasle su 30 do 50 posto.
Lokalni internetski portali u različitim ruskim regijama posljednjih su tjedana izvijestili da je više trgovina u trgovačkim centrima zatvoreno, nakon što su zapadne tvrtke i brendovi privremeno obustavili rad ili su se posve povukli iz Rusije, uključujući Starbucks, McDonald's, Apple i druge.
Kremlj i njegovi pristaše na društvenim su mrežama više puta ukazivali na oporavak ruskog rublja kao znak da zapadne sankcije ne djeluju. Ruska valuta je pala na razinu oko 150 rubalja za dolar u prvim danima rata, ali se kasnije oporavila s omjerom oko 80 rubalja za dolar, gdje je otprilike bila prije invazije. Mjerilo tjedne inflacije Rosstata pokazao je usporavanje inflacije, no to ne čudi nakon što je središnja banka brzo podignula kamatne stope.
Ruska središnja banka udvostručila je referentnu kamatnu stopu kako bi podržala valutu i zaustavila navalu na banke. Spustili su stopu sa 20 na 17 posto 17 ovog mjeseca i signalizirali da bi je mogli i dalje sniziti u budućnosti.
SAD odbacuje značaj oporavka rublja
Ovo nije prvi put da je Rusija angažirala sve snage u obranu vrijednosti rublja kao simbola otpora Zapadu. Tijekom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je imao službeni tečaj od jednog rublja za oko 1,35 dolara, dok je tečaj na crnom tržištu bio bliži četiri rublja za jedan dolar. Ruska dužnička kriza kasnih 90-ih također je djelomično uzrokovana aktivnom obranom vrijednosti valute.
No, dužnosnici američkog ministarstva financija odbacuju značaj oporavka rublja. "Rusko gospodarstvo doista potresaju sankcije koje smo uveli", rekla je ministrica financija Janet Yellen, dodajući da je vrijednost rublja umjetno napuhana intervencijom središnje banke.
Ako Rusija pobijedi u gospodarskom ratu te način na koji u tome uspije, svodit će se na to može li Kremlj dovesti do podjela na Zapadu s namjerom da sankcije postanu nejednake i manje učinkovite. Istodobno, Moskva će imati vremena razviti alternative za robu kojoj više nema pristup, što je koncept poznat kao supstitucija uvoza.
Osvrćući se na sankcije iz 2014. godine, kongresna Služba za istraživanje u siječnju je zaključila da je utjecaj na Rusiju bio skroman samo zato što su SAD djelovale same. A ovoga puta ima više međunarodnih aktera.
No, Aleksejev tu vidi jednu očiglednu pukotinu. "Sve dok Rusija može nastaviti prodavati naftu i plin, oni će se iskobeljati kroz ovo", zaključuje on.