Hoće li tržište na kraju biti zaslužno za slamanje Putinovog režima kroz drastično obaranje cijene ruske nafte, a ne pokušaji limitiranja cijene na internacionalnoj i pojedinim nacionalnim razinama? S obzirom da je tzv. barel ‘Urals grad‘ (standard mješavine ruske nafte) jučer na izvoznoj luci Primorsk na Baltičkom moru pao na samo 37,80 dolara, dok se globalni naftni benchmark Brent zadržao na 78,57 dolara, postalo je jasno da se zbiva nešto što se ne može objasniti dogovorom članica G7 da na međunarodnoj razini zabrani transport ruske nafte ako je kupljena po cijeni višoj od 60 dolara. Tzv. ‘Urals grade‘ predstavlja uvjerljivo najveći dio izvoza ruske nafte.
Prema tumačenju Gregory Brewa s Yalea, koji proučava povijest trgovine naftom, na pad cijene ruske ‘Ural‘ nafte uvjerljivo je najviše utjecao pad potražnje u Kini. Brew tumači kako ovakav pad cijene ruske nafte nije veliko iznenađenje jer „…reflektira mekše uvjete na cjelokupnom tržištu. Postoji neizvjesnost oko globalne ekonomije i oko kineske zero-covid politike“.
Ekspert s Yalea konstatira kako na cijenu ruske nafte i dalje dominantan utjecaj ima tržište, a trenutačno tržište karakterizira pad potražnje. Ne radi se o tome koliko Rusija povećava ili smanjuje proizvodnju nafte, niti to koliko Zapad jako želi sniziti ruske izvozne prihode, nego o odnosima na međunarodnom tržištu nafte. Ukoliko dođe do snažnog otvaranja Kine te povećanja potražnje, nema dileme da će u tom slučaju cijena ruske nafte iznova snažno rasti.
Ako ne dođe do brzog povećanja potražnje za ruskom naftom od strane Kine i Indije, režim Vladimira Putina suočit će se s drastičnim padom izvoznih prihoda što će im dodatno otežati financiranje rata u Ukrajini te uzrokovati niz unutrašnjih problema.
Prema pisanju Bloomberga, neizvjesno je kakva bi mogla biti reakcija Rusije ukoliko cijena ‘Urals grade-a‘ ostane na razini od 40-ak dolara za barel. Jedino što još mogu poduzeti jest smanjiti proizvodnju, kako bi podigli cijenu, ali je upitno mogu li time značajno povećati prihode na razinu koja jamči financijsku stabilnost Rusije.
Ispod je grafikon koji ilustrira dramatične oscilacije razlike u cijeni između ‘Urals‘ i ‘Brent‘ nafte po barelu u zadnja tri mjeseca. Kao što se može vidjeti iz grafikona razlika između cijene ‘Urals‘ i ‘Brent‘ nafte potonula je duboko u negativni teritorij što govori koliko je drastičan pad potražnje za ruskom naftom na tržištu
Putin i njegovi suradnici vjerojatno su užasnuti činjenicom da uz svu razinu međunarodne geopolitičke napetosti, kakva bi inače trebala katapultirati cijenu nafte vrlo visoko, najednom imaju problem s – tržištem.
Iako su mnogi na Zapadu nakon početka sukoba u Ukrajini počeli prigovarati kako su tržišni principi na energetskom tržištu disfunkcionalni, lako bi se moglo dogoditi da će relativno brzo zaboraviti svoje antitržišne manifeste jer upravo odnos globalne ponude i potražnje počinje regulirati ono što nije uspio niz političara na maratonskim sastancima o limitiranju cijena.