U nastavku donosimo:
- ulogu Sergeja Kirijenka, ključnog Putinova operativca, u režiji izbornih procesa i konsolidaciji moći
- što rezultati donose za sastav i profil nove Dume, uključujući ulogu tzv. sistemne oporbe
- kako režimski i disidentski izvori različito prikazuju tijek i regularnost glasovanja - pojavu veterana rata kao nove političke elite i poruku koju Kremlj time šalje
- scenarije za novačenje i moguću mobilizaciju te što to znači za sljedeće poteze Vladimira Putina
Glavni Putinov tehnobirokrat i neformalni drugi čovjek režima Sergej Kirijenko, zamjenik šefa predsjedničkog ureda, odradio je parlamentarne izbore, prve od početka agresije na Ukrajinu, upravo onako kako je bilo i dogovoreno u Kremlju.
Vladimir Putin želio je rekordnu izlaznost, jer izbori su trebali poslužiti i kao referendum podrške njegovoj ratnoj i antieuropskoj politici. Odrađeno izvanredno - prema Izbornom povjerenstvu izlaznost je dosegnula povijesni rekord od oko 60 posto.
Drugo, Putinova stranka Ujedinjena Rusija osvojila je, opet rekordnih, gotovo 58 posto glasova, odnosno imat će 355 od 450 zastupnika u Dumi, što je tzv. ustavna većina, koja omogućava donošenje ustavnih promjena, bez obzira na to što na svaki zakon i odluku parlamenta Putin ima pravo veta i može je odbaciti bez obzira na podršku ili je, pak, prihvatiti ako je, kojom nemogućom ironijom sudbine, Duma ne izglasa.
Uz to, unatoč tome što Ujedinjena Rusija ima takvu premoć, u Dumu je ušlo još nekoliko stranaka - tzv. sistemne ili režimske oporbe - Komunisti s malo manje od 14 posto, ultranacionalisti iz Liberalnodemokratske stranke pokojnog Vladimira Žirinovskog s oko 9 posto te stranka Novi ljudi, koja sebe naziva "sestrinskom strankom Ujedinjene Rusije" - "parfemskog oligarha" Alekseja Nečajeva (vodi veliku kozmetičku tvrtku Faberlic) s oko 8 posto.
Potop je doživjela lista druge "sestrinske stranke" - Pravedna Rusija koja je na rubu praga, ali to neće promijeniti političko-vizualni izgled Dume. Doduše, čini se da se u Dumu provukao jedan kandidat stranke Jabloko, kojoj je zabranjeno sudjelovanje na listi, ali je na izborima u "izbornim okruzima" tzv. jednomandatnim jedinicama, u Novgorodskoj oblasti, jedinoj gdje su Jabloku omogućili da sudjeluje na izborima, prošao jer je dobio taman prolaznih 5 posto, kako navode ruski disidentski portali, no državni mediji to ne spominju, pa je tu još mala dilema.
U Kremlju fešta
Putin je zadovoljan jer sve stranke i zastupnici podržavaju njegovu ratnu i izolacionističku antieuropsku politiku.
Treće, Sergej Kirijenko je oborio još jedan rekord - predstavnici Ujedinjene Rusije pobijedili su u 208 od 225 "jednomandatnih okruga".
I na kraju, kako piše TASS, oboren je još jedan rekord, doduše - prvi takve vrste - u Dumu je ušlo čak 86 veterana rata protiv Ukrajine i svi s liste Ujedinjene Rusije. To je petina Dume, a uklapa se u Putinovu politiku stvaranja tzv. nove elite na zasadama "ukrajinske ratne kampanje", koja će, kako kaže Putin, preobraziti novi nacionalni karakter Rusije.
Izbori su, što pojedini režimski mediji provlače, mada se tome ne pridaje velika medijska buka, prošli bez problema unatoč "ukrajinskim hakerskim napadima" (ali online glasovanje nije time ugroženo, kaže Ella Pamfilova, šefica Izbornog povjerenstva) te napadima dronovima na rusku energetsku infrastrukturu - pogođene su rafinerije i skladišta u Moskvi i još nekim gradovima tisućama kilometara od ukrajinske granice.
Izbori su provedeni i na okupiranim područjima Ukrajine, koje je Rusija anektirala (doduše, proglasila je svojima i područja koja ne kontrolira), ali prema podacima moskovskog Komersanta - u Donbasu je izlaznost oko 75 posto (to je, piše list, gotovo milijun ljudi), a jedino malo "omanuo" Krim, gdje je izlaznost bila ispod 45 posto.
Ruski režimski mediji pozdravljaju ovakav "demokratski izbor", naglašavajući da je, prvo, to dokaz jedinstva naroda i vlasti, povjerenja naroda u ispravnost državne politike, uz dodatak da su na izborima pobijedili oni koji podržavaju politiku koju podržava narod, a ne razni defetisti i antinarodni elementi.
Doduše, neki "skeptici" i u Rusiji i u disidentskoj dijaspori spominju tradicionalnu mogućnost falsifikacije jer izbori su trajali puna tri dana, na mnogim biračkim mjestima nije bilo čak ni režimskih promatrača, potom moguće makinacije s online glasovanjem te mnogi primjeri "prisilnog" izlaska državnih službenika ili, kako ih u Rusiji nazivaju, "ovisnika o proračunu". Naime, ruske neovisne, uglavnom "underground" udruge navode primjere da su u mnogim dijelovima Rusije zaposlenici u državnim službama dobivali "srećke" s QR kodom, s kojima su podizali na glasačkom mjestu listiće, tako da su jednostavno bili primorani otići na glasovanje, ali što jest jest - svi su dobili nekakvu nagradu - poneki suvenir, bocu vina ili votke, dječju igračku, knjigu ili nešto što svako domaćinstvo treba.
Rekord Kadirova
Apsolutni rekorder po broju glasova je čečenski proruski i ratnohuškački lider Ramzan Kadirov sa 99,85 posto glasova.
Dakle, izborna farsa je obavljena, sve je očekivano, a sada svi s nestrpljenjem čekaju što će biti s mobilizacijom, za koju mnogi govore da bi mogla uslijediti do kraja rujna. Naime, Kremlj je nezadovoljan tempom novačenja "vojnika na ugovor", jer žele izbjeći opću mobilizaciju smatrajući je nepopularnom, ali vojsci treba od 300 do čak pola milijuna vojnika zbog sve većih gubitaka na frontu.
Doduše, svi lokalni "bosovi" dobili su zadatak da moraju isporučiti određeni broj "vojnika na ugovor" (neka vrsta dobrovoljaca), odnosno morat će prisiliti veći dio ljudi da potpišu ugovor, kako bi dobili novčanu i neku drugu kompenzaciju za ratovanje (primjerice brisanje dugova ili kredita) jer ako budu mobilizirani neće imati nikakvu korist.
No, sada se čeka kako će gubernatori obaviti svoj posao, ali vojni, pa i režimski analitičari smatraju da se ipak neće moći bez makar parcijalne mobilizacije jer na snazi je još Ukaz broj 647 od 21. rujna 2022. o djelomičnoj mobilizaciji. Prema mnogima,
Putin se do kraja ove godine najvjerojatnije neće odlučiti na opću mobilizaciju, ali ako do kraja godine ne prikupi potrebnih pola milijuna vojnika, nije isključeno da će morati posegnuti i za tim početkom 2027., koju je osobno najavio kao "moguću posljednju godinu rata" jer je uvjeren da će do tada uspjeti u svojim namjerama osvajanja Ukrajine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....