Rusija je u srijedu pojačala energetski pritisak na Europu, smanjujući isporuku plina kontinentu drugi dan zaredom, što je potez koji je Njemačka nazvala "političkim".
Dan nakon što je Gazprom poručio da smanjuje isporuke plinovodom Sjeverni tok za oko 40 posto, ruski državni energetski div priopćio je da dodatno smanjuje svoje dnevne isporuke tim plinovodom za trećinu, ukupno za 60 posto, kako izvještava Bloomberg.
Ta ruska energetska tvrtka kao razlog smanjenja isporuka navela je radove na "popravku" kompresorskih jedinica njemačke tvrtke Siemens, koje su ključne za funkcioniranje plinovoda, no Berlin je odbacio taj izgovor.
'Politička odluka'
Gazpromov potez je "politička odluka, a ne tehnički opravdana odluka", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck na tiskovnoj konferenciji, navodi agencija AFP, kako prenosi Radio France Internationale (RFI).
Habeck kaže da potez u srijedu u smjeru daljnjeg smanjenja isporuke pokazuje "da je to očito strategija uznemiravanja i izazivanja povećanja cijena", ali da je sigurnost opskrbe za sada zajamčena.
Talijanski energetski div Eni zasebno je objavio kako ga je Gazprom obavijestio da smanjuje svoje isporuke plina za 15 posto u srijedu, bez objašnjenja. Moskva je tako izvršila još veći pritisak na ionako prenapregnuta europska energetska tržišta, uzrokujući porast cijena plina za više od 25 posto.
Nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku, uvelike se oslanjaju na ruski plin za svoje energetske potrebe. No, od početka ruske invazije na Ukrajinu, one pokušavaju pronaći način da se odviknu od ruske moći.
U utrci za alternativnim izvorima energije, Europska unija potpisala je u srijedu plinske sporazume s Egiptom i Izraelom tijekom posjeta šefice Europske komisije Ursule von der Leyen Kairu.
Štednja energije 'dnevno pravilo'
Gazprom je u utorak priopćio kako kašnjenje u povratku komponenti znači da su samo tri jedinice za pumpanje plina trenutačno u funkciji u kompresijskoj stanici Portovaja u blizini ruskog grada Viborga, gdje plinovod počinje.
Siemens je u utorak priopćio da je jedna turbina koja je poslana na popravak ostala nasukana u Kanadi zbog sankcija Ottawe, koje zabranjuju tehničke usluge ruskoj naftnoj i plinskoj industriji.
Habeck je istaknuo kako je Njemačka svjesna potrebe servisiranja plinovoda Sjeverni tok, ali je dodao da "prvi niz radova održavanja, gdje bi to bilo relevantno, neće doći na red do jeseni".
Istodobno, ti radovi ne bi mogli opravdati smanjenje "do 40 posto", rekao je Habeck.
Njemačka je pratila utjecaj na tržište plina, ali "nije bilo problema s opskrbom u Njemačkoj", rekao je Habeck. Naglasio je da je štednja energije "dnevno pravilo" te da je Njemačka spremna "posegnuti za vladinim mjerama, ako bude potrebno".
Od početka rata u Ukrajini europske zemlje pokušavaju smanjiti svoje oslanjanje na uvoz iz Rusije, ali su podijeljene oko toga koliko brzo uvesti embargo na plin.
Rusija pojačala strategiju korištenja energije kao oružja
Moskva je već prekinula isporuku nekim europskim kupcima, nakon što nisu ispunili ruski zahtjev da sve "neprijateljske" zemlje plaćaju prirodni plin u rubljima, kao odgovor na niz zapadnih sankcija uvedenih Kremlju zbog invazije na Ukrajinu.
Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj i Nizozemskoj obustavljene su isporuke nakon odbijanja da pristanu na to.
Eni je u svibnju objavio da je otvorio račune u eurima i rubljima za plaćanje ruskog plina, čime je udovoljio zahtjevima Moskve, ali je inzistirao na tome da je taj korak poduzet u skladu sa sankcijama, prenosi RFI.
Rusija je tako još pojačala strategiju korištenja energije kao oružja daljnjim smanjenjem isporuke prirodnog plina putem svog najvećeg plinovoda u Europu, navodi Bloomberg.
"Industrija se mora pripremiti za nultu količinu ruskog plina", kaže Thierry Bros, bivši energetski analitičar i profesor na Pariškom institutu za političke studije. "Tvrtke iz EU koje su prihvatile promijenjeni ugovor kako bi nastavile primati plin, sada bi trebale shvatiti da politički diktati iz Kremlja mogu doći bilo kada".
Energetski div Uniper, najveći njemački kupac ruskog plina, rekao je kako je dobio 25 posto manje plina nego što je ugovorio od Gazproma.
Pitanje Gazprom Germanije
Tvrtka sa sjedištem u Düsseldorfu kaže da je za sada uspjela nadoknaditi manjak prirodnim plinom iz drugih izvora. Glasnogovornik tvrtke navodi, pak, da je prerano reći koliko će smanjenje utjecati na stanje financija tvrtke.
Oliver Krischer, zamjenik ministra gospodarstva, izjavio je da bi ograničenja mogla biti povezana s odlukom Berlina da stavi Gazprom Germaniju, energetski biznis koji je Gazprom napustio u travnju, pod svoju dugoročnu upravu i podrži ga zajmom od oko 10 milijardi eura u cilju jačanja sigurnosti opskrbe energijom u Europi.
"Ne može se isključiti veza između dvaju problema, jedan bi mogao biti reakcija na drugi", rekao je Krischer u srijedu u Bundestagovom odboru za zaštitu klime i energetiku.
Rusija također ograničava isporuke Italiji, još jednoj zemlji koja je pristala plaćati plin prema novim uvjetima plaćanja koje je nametnuo Kremlj.
"Italija se s pravom može osjećati povrijeđenom zbog toga što prima smanjene količine kao jedan od 'prijateljskijih' saveznika koji plaća ruski plin u rubljima", rekao je Tim Partridge, voditelj trgovanja energijom u DB Group Europe.
Talijanski rez
Gubitak ruske opskrbe poklopio se s padom kapaciteta SAD-a za otpremu ukapljenog prirodnog plina u regiju, nakon što je veliki izvozni terminal u Teksasu oštećen u požaru. Operater izvoznog pogona Freeport LNG-a u Teksasu rekao je u utorak da bi moglo proći i 90 dana dok se tvornica djelomično vrati u pogon, što je daleko dulje od ranije projekcije od najmanje tri tjedna.
Očekuje se da će puni kapacitet biti dostupan do kraja ove godine. "Ovi značajni nestanci plina na istoku i zapadu Europe podsjetnik su na krhkost fizičke infrastrukture koja podupire globalno tržište plina", ističe Zongqiang Luo, analitičar norveškog konzultanta Rystad Energy.
Europske cijene plina pale su u travnju i svibnju jer je rekordan broj tereta koji je prevozio LNG stigao na obale kontinenta, pomažući popuniti skladišta prije zime. Obnovljeni energetski sukob između Rusije i Europe ponovno je pokrenuo strahove oko sigurnosti opskrbe, potaknuvši strahovanja da europski kontinent ove zime neće imati dovoljno goriva za grijanje kuća i elektroprivredu.
Referentne cijene europskih ugovora o plinu kojima se trguje u Nizozemskoj porasle su za 121,74 eura po megavat-satu, najviše od travnja.
"Rusija ponovno koristi plin kao oružje, podižući cijene plina na nove visoke vrijednosti, s ciljem ograničavanja kapaciteta Europe za punjenje skladišta", kaže Timm Kehler, predsjednik lobističke skupine njemačke plinske industrije Zukunft Gas. "Europska energetska tržišta su sada postala još uža i tvrtkama bi moglo biti teško iskoristiti plin da popune praznine", zaključuje on.