Nakon što je krajem 2023. godine mađarski parlament apsolutnom većinom glasova (Orbánov Fidesz ima takvu većinu) donio niz zakonskih mjera o "zaštiti suvereniteta" kojima se, kako kažu, "ograničava strani utjecaj u Mađarskoj", sada, početkom 2024., s radom počinje Državna agencija za zaštitu suvereniteta, odnosno kako je u preostalim neovisnim medijima u Orbánovoj Mađarskoj zovu - uprava za borbu protiv stranog utjecaja, slična Putinovu zakonu o proglašenju svih koji ne prate i ne podržavaju režimsku politiku stranim agentima ili nepoželjnim osobama.
O kakvom se to restriktivnom zakonu radi, najbolje svjedoči izjava visokog dužnosnika vladajućeg Orbánova Fidesza Máté Kocsisa da "će zakon biti usmjeren prema svima onima koji prodaju našu domovinu strancima za dolare". Prema navodima Euronewsa, Agencija će imati velike ovlasti nadzora, a novinar Zoltán Siposhegyi kaže kako mu nije jasno "od koga to Zakon o zaštiti suvereniteta zapravo štiti Mađare".
Kako prenosi BBC, američki ambasador u Budimpešti David Pressman čak je izjavio kako je sličan Putinov zakon o stranim agentima "kamilica" prema ovom koji je složio Orbán. Ta je izjava još jednom u prorežimskim medijima izazvala pravu hajku na Pressmana koji je, kao deklarirani gej, česta meta brutalnih napada, pa je i predsjednik mađarskog parlamenta László Kövér nedavno u Guardianu rekao kako je Pressman jedan od najmanje otmjenih veleposlanika koji je ikad kročio na mađarsko tlo predstavljajući vlastitu zemlju: ‘On govori besmislice, i on to radi agresivno‘.
No, Pressman, kao i europski povjerenik za pravosuđe, Belgijac Didier Reynders, rekli su, prenosi BBC, da je zakon "vrlo uznemirujući", da je "nespojiv s vrijednostima demokracije, vladavinom prava i individualnim slobodama" te da je atak na "ljudska i građanska prava". Naime, na "listi za odstrel" naći će se svi oni - u prvom redu mediji i nevladine udruge - koji dobivaju financijska sredstva iz inozemstva, pa čak i ako su u pitanju sredstva EU.
Šef mađarskog Transparency Internationala Miklós Ligeti smatra kako ovim zakonom žele maksimalno otežati rad svim takvim medijima i udrugama te stvoriti, kako je rekao agenciji AFP, "atmosferu prema kojoj je dobivanje sredstava izvana zapravo pitanje legitimiteta". Ágnes Urbán iz Mertek Media Monitora tvrdi kako je smisao zakona da se neovisnim medijima "zagorča život" tako što će im često dolaziti inspekcije i tražiti financijska izvješća, čime će im dodatno otežati rad, ali i stvarati nepotrebno birokratsko opterećenje.
Attila Mong, neovisni mađarski novinar i predsjednik Odbora za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists, CPJ), izjavio je za BBC da je to zakon "koji ima sve značajke Putinova zakona o stranima agenturama i nije mu mjesto u jednoj članici EU". Mong je uvjeren da je zakon još jedan čavao u lijes neovisnog mađarskog novinarstva i pritisak režima na slobodu izražavanja. Vlasti se opravdavaju da one ne zabranjuju nikome da "dobiva ili prima novac" iz inozemstva, ali mogu biti "službeno proglašeni stranim agentima" i prokazani kao "antimađarski".
Podsjetimo da su Reporteri bez granica još 2021. godine premijera Viktora Orbána, kao jedinog čelnika neke zemlje EU, proglasili "neprijateljem slobode medija".