STIGAO BUMERANG

Putinu je kod kuće ‘5 do 12‘, Rusi bjesne, a Kijev je našao slabu točku: ‘To mu je Ahilova peta!‘

Ovo se pretvara u njegovu ključnu brigu uoči nadolazećih izbora

Vladimir Putin

 /Profimedia

Ruski predsjednik Vladimir Putin kod kuće se suočava sa situacijom ‘5 do 12‘, hitnim problemom koji treba odmah početi rješavati, a koji je, čini se, dodatno pogoršan njegovim ratom u Ukrajini, izjavio je politički konzultant za postsovjetsku i međunarodnu politiku Jason Jay Smart.

Naime, Putin, koji kreće po još jedan mandat na izborima u ožujku, suočava se s kritikama i negodovanjem javnosti zbog nestanaka električne energije s kojima se Rusija bori posljednjih mjeseci, što u zimskim mjesecima znači opasnost za život. "Putin se suočava s još jednom ozbiljnom krizom s obzirom na tekuću katastrofu s grijanjem" koja Rusiju gura prema "prijelomnoj točki", rekao je Smart za Newsweek.

"Ima procjena da su se možda i tisuće ruskih civila smrznule na smrt", kaže on. “Nevjerojatno, geneza ove krize, kao što je današnje izvješće Ministarstva obrane Ujedinjene Kraljevine navelo, jest da je Kremlj prisiljavao regionalne guvernere u Rusiji da rade rezove u radovima na infrastrukturi od početka 2022. kako bi pomogli u financiranju rata u Ukrajini. To je još jedan znak da Rusija postaje sve nestabilnija i da se približava prijelomnoj točki", dodao je.

Zbog nestanaka struje otprilike 25 posto stanovnika Moskve ostalo je bez grijanja u surovim zimskim vremenskim uvjetima početkom ovog mjeseca. U Rusiji je posebno odjeknula vijest se 60-godišnji časnik ruske mornarice navodno smrznuo na smrt u svom domu u blizini Sankt Peterburga nakon što je početkom mjeseca nestalo struje.

image

U područjima pogođenim nestankom struje mnogi građani grijali su se na otvorenoj vatri na ulici

East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Novi obavještajni podaci britanskog Ministarstva obrane objavljeni u četvrtak na X-u, bivšem Twitteru, sugeriraju da su nestanci električne energije bili uzrokovani ratom u Ukrajini, za koji su potrošena sredstva koja bi inače išla na održavanje zastarjele komunalne infrastrukture.

Vojna potrošnja umjesto razvoja infrastrukture

"Posljednjih mjeseci došlo je do kvarova na grijanju na 16 lokacija diljem Rusije", stoji u novom izvješću. "Ovi kvarovi na temperaturama ispod ništice predstavljaju proširenje postojećeg problema koji desetljećima muči ruske gradove i mjesta, ali je vjerojatno postao još akutniji zbog ruske ratne politike".

"Rusija je rutinski davala prioritet vojnoj potrošnji umjesto novim ulaganjima u opću javnu infrastrukturu", stoji dalje. "Osim toga, mobilizacija je vjerojatno dovela do manjka radne snage u svim industrijama, uključujući kvalificirane inženjere grijanja i vodoinstalatere".

Britansko ministarstvo je dalje priopćilo da je Putin zatražio od ruskog ministra za izvanredna stanja Aleksandra Kurenkova da riješi to pitanje, nazvavši ga "ključnom brigom za Putina uoči predstojećih ruskih predsjedničkih izbora".

I dok su nestanci struje potaknuli neke Ruse na prosvjede i izravno obraćanje Putinu za pomoć, tražila se i odgovornost lokalnih dužnosnika, kriza grijanja daleko je od jedinog problema s kojim se ruski predsjednik suočava kod kuće.

Domaće nezadovoljstvo također raste zbog snažne inflacije i zapadnih sankcija koje su podigle cijene niza namirnica, poput jaja (posebno ozbiljna kriza zbog koje se Putin i javno ispričao), mesa i povrća preko granice pristupačnosti mnogim Rusima. Članovi obitelji vojnika koji služe u Ukrajini pak prosvjeduju zbog tretmana njihovih najbližih na bojištu, gdje se za sada ne nazire kraj sukobu koji traje već gotovo dvije godine.

Ipak, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su domaći problemi tek neznatno utjecali na Putinov rejting uoči izbora.

Višestruke štete

No, energetska kriza posebno je velik i specifičan problem za vožda u Kremlju jer ove zime Kijev radi Moskvi sličnu stvar koju je ona radila Kijevu prošle zime, a to su napadi na energetsku infrastrukturu. Think tank Atlantic Council u svojem je osvrtu na ovu temu ističe da Ukrajina cilja vitalnu, ali i ranjivu rusku energetsku industriju.

Think-tank podsjeća da su ukrajinski dronovi izveli udar na veliku rafineriju nafte u južnoj Rusiji rano ujutro u četvrtak, izazvavši požar koji zapravo predstavlja novu liniju fronta u ratu koji je pokrenuo Putin prije gotovo dvije godine. Taj je udar bio samo posljednji u nizu nedavnih napada na rusku energetsku infrastrukturu u trenucima kada Ukrajina nastoji prenijeti rat u Rusiju gađajući ranjivu industriju nafte i plina u zemlji.

Od početka godine Ukrajina je izvela niz napada bespilotnim letjelicama na energetska postrojenja diljem Rusije. Među njima su i prvi uspješni napadi na mete u blizini Sankt Peterburga, gotovo tisuću kilometara udaljene od ukrajinske granice. Dužnosnici ruske energetske kompanije Novatek potvrdili su prošle subote da su bili prisiljeni privremeno obustaviti neke operacije na golemom terminalu za izvoz goriva Ust-Luga u Finskom zaljevu zbog požara koji su izazvale ukrajinske bespilotne letjelice.

Ova kampanja napada dronovima ima za cilj suzbiti intenzitet ruske invazije na Ukrajinu, a istovremeno zadaje bolan ekonomski udarac Putinovom režimu, ocjenjuju u think tanku. Korištenjem bespilotnih letjelica dugog dometa za napade na energetske objekte diljem Rusije, Kijev nastoji poremetiti logističke mreže koje opskrbljuju Putinove okupacijske snage i smanjiti mobilnost ruske vojske u Ukrajini. Mnogi u Kijevu vjeruju da je potencijal za izazivanje gospodarskog kaosa čak i veći. Rusko gospodarstvo uvelike se oslanja na energetski sektor, što ga čini logičnom i privlačnom metom za ukrajinske vojne planere.

Prilika za izlazak iz ‘slijepe ulice‘

Ruska naftna i plinska industrija do sada se pokazala izuzetno otpornom na zapadne sankcije, zahvaljujući Kini i klijentima s tzv. globalnog juga koji su uskočili kako bi zamijenili europske kupce koji su zbog invazije na Ukrajinu odustali od oslanjanja na ruske energente, posebno plin (napomenimo da je ipak i taj ‘ulet‘ novih klijenata imao svoju cijenu u obliku golemih popusta). Ukrajinci se nadaju da će njihov daleko izravniji pristup uspjeti tamo gdje sankcije nisu uspjele i nametnuti neizdržive troškove Kremlju.

image

Prosvjed u Rusiji zbog nestanka struje i grijanja

East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Nedavni pokušaji Kijeva da proširi napade na energetske ciljeve unutar Rusije dijelom su odraz i za Ukrajinu nepovoljne situacije na bojnom polju. Neuspjeh ukrajinske ljetne protuofenzive prisilio je vrhovne zapovjednike ukrajinske vojske da govore o ulasku rata u ‘slijepu ulicu‘. Također, budućnost međunarodne vojne pomoći Ukrajini postaje upitna zbog sve većih političkih prepreka, a ukrajinske snage na prvoj liniji sve su slabije naoružane i prisiljene na ograničeno trošenje streljiva. Uz malo izbora, osim taktike usvajanja strategije aktivne obrane, udari bespilotnim letjelicama dugog dometa protiv strateških ciljeva unutar Rusije daju Ukrajini priliku da izađe iz te slijepe ulice i potkopa Putinov ratni stroj.

Ova vrsta asimetričnog ratovanja igra na snagu Ukrajine dok iskorištava ruske slabosti. Dugo vremena zapuštena ukrajinska industrija oružja nije mogla držati korak s do tada neviđenim izazovima ruske invazije punog opsega, No zemlja je ipak uspjela razviti impresivne domaće kapacitete za proizvodnju dronova. Vladine inicijative pomažu napore privatnog sektora i iskorištavaju golem potencijal vrlo živahnog tehnološkog sektora Ukrajine.

Ovaj naglasak na obrambenoj tehnologiji omogućuje Ukrajini da drži korak sa svojim daleko bogatijim i moćnijim protivnikom u onome što se smatra prvim ratom dronova u povijesti. Inovacije su svakodnevica u nadmetanju ruskih i ukrajinskih operatera dronova, pri čemu se obje strane trude osujetiti neprijateljski razvoj dok istovremeno implementiraju vlastite nadogradnje sustava.

Putinova ‘Ahilova peta‘?

Za Ukrajinu je domet bio ključni faktor, a nedavni napadi bespilotnim letjelicama duboko unutar ruskog teritorija pokazuju da Kijev sada posjeduje sposobnost gađanja ciljeva diljem europskog dijela Rusije, gdje se i nalazi velika većina energetskih resursa zemlje.

Ukrajinski napadi dronovima na rusku energetsku infrastrukturu stvaraju ozbiljne glavobolje Kremlju. Zbog ogromnog teritorija na kojem se rasprostire Rusija i veličine njezine energetske industrije praktički je nemoguće za sve moguće ciljeve osigurati odgovarajuću protuzračnu obranu. Problem dodatno komplicira činjenica da je većina ruskih sustava protuzračne obrane već raspoređena na okupiranom Krimu i prvim crtama bojišnice u Ukrajini. Ako se trenutačna kampanja ukrajinskih napada nastavi još jačim tempom, ruski vojni čelnici morat će odlučiti hoće li smanjiti vojne kapacitete u Ukrajini ili ostaviti ključnu infrastrukturu kod kuće izloženu potencijalnim napadima. Prema nekim recentnim snimkama koje kruže društvenim mrežama, ruske snage već su počele dopremati S-300 sustave do mjesta "ključne infrastrukture" - svaki takav sustav u Rusiji znači jedan manje na bojištu u Ukrajini.

Ono što je ključno jest to da korištenje vlastitih bespilotnih letjelica omogućuje Ukrajini da minimizira bilo kakvo negodovanje međunarodnih saveznika, koji su uporno nastojali spriječiti Kijev da koristi zapadno oružje unutar teritorija Rusije zbog straha od eskalacije. Iako su ukrajinski čelnici i dalje osjetljivi na ove brige svojih partnera, već dugo izražavaju jasnu frustraciju zbog, kako mnogi smatraju, pretjeranog opreza zapadnih saveznika.

Govoreći na netom održanom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski požalio se da je naglasak Zapada na izbjegavanju eskalacije pod svaku cijenu rezultirao nebrojenim propuštenim prilikama, što je samo ohrabrivalo Kremlj. "Svako ‘nemojte eskalirati‘ upućeno nama, Putinu je zvučalo kao ‘vi ćete pobijediti‘", komentirao je on.

Odluka Ukrajine da gađa rusku energetsku infrastrukturu jedan je od najhrabrijih poteza u cijelom ratu. Gotovo dvije godine neprijateljstva su uglavnom bila ograničena na teritorij same Ukrajine, a čini se da se to sada mijenja. Za sada su udari ukrajinskih dronova premalog opsega da bi ozbiljno naštetili ruskim ratnim naporima, ali nedavni niz napada unutar Rusije predstavlja prelaženje debele ‘crvene linije‘ i označava novu fazu u sukobu. Industrija nafte i plina dugo je stajala iza novog uspona Rusije na međunarodnoj sceni, a Ukrajinci se sada nadaju da će postati Putinova ‘Ahilova peta‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 17:16